| |     ћирилица | english  
Naslovna
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa potpredsednikom Vlade i ministrom spoljnih poslova Republike Moldavije Mihai Popšojem

Ambasador Republike Srbije u Republici Moldaviji, sa sedištem u Bukureštu, Stefan Tomašević sastao se 29. aprila 2024. u Kišinjevu sa potpredsednikom Vlade i ministrom spoljnih poslova Republike Moldavije Mihai Popšojem.

U razgovoru je razmotreno aktuelno stanje bilateralnih odnosa Republike Srbije i Republike Moldavije, kao i različiti modaliteti njihovog daljeg jačanja. Istaknut je interes za produbljivanje saradnje u svim oblastima od zajedničkog inetresa, uključujući i na trgovinsko-ekonomskom i kulturno-obrazovnom planu, sa posebnim naglaskom na težnjama i aktivnostima obe države na planu pristupanja Evropskoj uniji.

Naglašena je važnost unapređenja dijaloga između dva ministarstva spoljnih poslova, razmenom poseta na visokom nivou i održavanjem političkih konsultacija, kao i saradnje u okviru međunarodnih organizacija.


 



Učešće Ambasadora Tomaševića na ceremoniji povodom otvaranja tradicionalnog Festivala lala u Piteštiju

Na poziv gradonačelnika Piteštija Kristiana Đentee, ambasador Stefan Tomašević prisustvovao je ceremoniji povodom otvaranja tradicionalnog Festivala lala zajedno sa delegacijom grada Kragujevca. U svom govoru ukazao je na značaj dugogodišnjeg partnerstva Kragujevca i Piteštija, koje se ogleda u brojnim razmenama učenika, kulturnoj saradnji i učestalim posetama. U odvojenim razgovorima sa ministarkom za rad i socijalnu zaštitu Simonom Opresku i predsednikom Županijskog saveta okruga Arđeš Jon Minzinom potvrđeno je iskreno prijateljstvo i iskazana spremnost za produbljivanje i jačanje veza između Srbije i Rumunije.

 



Sastanak ambasadora Tomaševića sa rumunskim senatorom Adrianom Tormom

Ambasador Stefan Tomašević sastao se sa senatorom Adrianom Tormom. Tom prilikom istaknut je značaj produbljivanja sveukupne saradnje Srbije i Rumunije sa posebnim osvrtom na infrastrukturne projekte. Pozitivno je ocenjen napredak po pitanju projekta izgradnje autoputa Beograd - Temišvar, kao i važnost projekata iz oblasti energetike, a naročito gasnog interkonektora.

Konstatovano je da postoji prostor za dodatno unapređenje saradnje okruga i lokalnih samouprava sa obe strane Dunava, putem povezivanja privrednika, dodatnim investiranjem, ali i u oblasti kulture, čemu će biti posvećena posebna pažnja u narednom periodu.



Susret ambasadora Tomaševića sa MSP Rumunije Luminicom Odobesku na prijemu posvećenom Međunarodnom danu Frankofonije


Na prijemu koji je Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije upriličilo povodom Međunarodnog dana Frankofonije i 30-godišnjice od prijema Rumunije u tu organizaciju, ambasador Stefan Tomašević imao je priliku da sa ministarkom spoljnih poslova Rumunije Luminicom Odobesku razgovara o značaju koji OIF ima u Rumuniji i R. Srbiji. Takođe, bilo je reči i o organizaciji posete MSP Odobesku Beogradu, koja bi usledila po formiranju nove Vlade Srbije.



18.03.2024 - Odluka o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore


Obaveštavamo da je ministar spoljnih poslova gospodin Ivica Dačić 14.03.2024. godine doneo odluku br. 24-596/30-2024-01 o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore.

Odluku možete pogledati na sledećem linku:

https://www.dijaspora.gov.rs/files/24_1/odluka_2024.pdf

ili na internet stranici Ministarstva spoljnih poslova

http://www.mfa.rs



Ambasador Tomašević prisustvovao otvaranju Evropskog prvenstva u rvanju

U dvorani Polivalenca u Bukureštu, 12. februara otvoreno je Evropsko prvenstvo u rvanju, koje će trajati do 19. februara. Ambasador Stefan Tomašević prisustvovao je svečanom programu koji je upriličen povodom otvaranja. Tom prilikom poželeo je mnogo uspeha našim takmičarima i predstavnicima Rvačkog saveza Srbije.

U razgovoru sa predsednikom Svetske rvačke federacije Nenadom Lalovićem, predstavnicima Ministarstva sporta Republike Srbije i rumunskim domaćinima, istaknut je značaj sportskog povezivanja i visoko ocenjena organizacija ovogodišnjeg Evropskog prvenstva u Rumuniji.



Sastanak ambasadora Tomaševića sa predstavnicima kompanije Jaffa DOO Crvenka

Tokom poslovnog boravka u Bukureštu, generalni direktor Jaffa DOO Crvenka Bojan Knežević i direktor marketinga Aleksandar Poznanić realizovali su posetu Ambasadi R. Srbije u Bukureštu, gde su imali sastanak sa ambasadorom Stefanom Tomaševićem.

Tom prilikom, analizirane su dosadašnje aktivnosti na planu pozicioniranja srpskih proizvoda na rumunskom tržištu i razgovarano o budućim planovima. Ambasador Tomašević je izrazio zadovoljstvo zbog ogromnog uspeha koji je Jaffa ostvarila u prethodnoj godini u Rumuniji ulaskom u veliki broj prodajnih objekata, i izrazio spremnost Ambasade da nastavi sa pružanjem podrške srpskim proizvođačima.

Ambasador Tomašević je naglasio da je naročito ponosan jer je dosadašnje angažovanje Ambasade dalo odlične rezultate, otvorilo prostor i stvorilo neophodne uslove za poslovanje srpskih kompanija, čime se značajno obogaćuje trgovinska razmena između Srbije i Rumunije.



Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore kao i matične države i Srba u regionu za 2024. godinu (01. februar 2024.)

Obaveštavamo da je raspisan konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu, a koji za cilj imaju: upotrebu, učenje, čuvanje i negovanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma, čuvanje i negovanje srpskog kulturnog, etničkog, jezičkog i verskog identiteta, kao i unapređenje ekonomske saradnje matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu.

Konkurs je otvoren od 01. februara (od 15:30 časova) do 12. februara 2024. godine (do 15:30 časova).

Uvid u raspisane konkurse za sufinasiranje projekata mogu se ostvariti posredstvom sledećih linkova:  www.mfa.gov.rs  ili www.dijaspora.gov.rs/uprava-za-dijasporu-konkursi



Poseta ambasadora S. Tomaševića Sabornoj crkvi u Temišvaru, 28.01.2024.

 

Uoči obeležavanja Časnih veriga Svetog apostola Petra, slave Njegovog Preosveštenstva Episkopa budimskog i administratora temišvarskog g. Lukijana, ambasador Stefan Tomašević je prisustvovao prazničnom bogosluženju u Sabornoj crkvi u Temišvaru.

Nakon bogosluženja, uz čestitke povodom slave, ambasador je sa Njegovim preosveštenstvom razgovarao o položaju Srpske pravoslavne crkve i srpske zajednice u Rumuniji.
 



Svetosavska akademija u Temišvaru, 27.01.2024.


U organizaciji Saveza Srba u Rumuniji, 27. januara 2024. godine u Nacionalnoj rumunskoj operi u Temišvaru, održana je Svetosavska akademija. U prisustvu mnogobrojne publike, prisutnima su se obratili izaslanik predsednika Republike Srbije Dejan Savić, savetnik  premijera Rumunije Andrej Jon Ungar, ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa Republike Srbije s dijasporom Đorđe Milićević,  ambasador Stefan Tomašević, zamenik gradonačelnika Temišvara  Kosmin Tabara, a u ime predsednika Rumunije Klausa Johanisa pročitano je pismo čestitke. Svečanosti su prisustvovali i državni sekretar u Ministarstvu kulture Miodrag Ivanović predsednik SSR i poslanik u Parlamentu Rumunije Ognjan Kristić, a ispred  Eparhije temišvarske, arhijerejski zamenik, protojerej-stavrofor dr Marinko Markov.


Ambasador Tomašević je u svom obraćanju podsetio da se ovogodišnja Svetosavska akademija održava 805 godina nakon što je Srpska pravoslavna crkva na čelu sa njenim arhipeiskopom Svetim Savom postala samostalna. Srbe iz Rumunije je ocenio kao primer dobro organizovane zajednice, ukazavši da je potrebno da budu posvećeni svojoj tradiciji, kulutri, jeziku i svojim korenima. Podsetio je da se Dan Svetog Save u Rumuniji obeležava i kao Dan srpskog jezika u Rumuniji, pa je u tom smislu istakao da budućnost i opstanak srpske zajednice u Rumuniji zavisi od obrazovanja i očuvanja srpskog jezika. 

Nakon svečane akademije, prema tradiciji, održan je Svetosavski bal.


Dan Svetog Save obeležen je prigodnim svečanostima i u Aradu, Rešici, Srpskoj teoretskoj gimnaziji „Dositej Obradović“ u Temišvaru, ali i u drugim školama i srpskim pravoslavnim hramovima u Rumuniji gde živi srpska zajednica.



Dodela paketića povodom srpske Nove godine

Povodom obeležavanja srpske Nove godine, u Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu je u subotu, 13. januara 2024. godine, organizovano okupljanje predstavnika srpske zajednice i dodela paketića mališanima.

Osim priuštene male radosti deci, ovaj događaj predstavljao je još jednu priliku za druženje srpske zajednice i kontakt sa Ambasadom.
 

 



Gostovanje KUD „Sveti Nikola“ iz Radimne

Kulturno umetničko društvo Sveti Nikola iz Radimne (županija Karaš-Severin) je 19. decembra 2023. godine posetilo Ambasadu, kako bi zajedno obeležili njihovu slavu Sveti Nikola. Slavski kolač su simbolično prelomili ambasador Stefan Tomašević,  deca iz KUD Sveti Nikola, njihov koreograf i osnivač udruženja Tomislav Popović kao i Adrian Konstantin Torma, senator u Senatu Rumunije, na čiji poziv je KUD bio gost u Senatu Rumunije. Ambasador je izrazio zadovoljstvo što Ambasada ima čast da ugosti decu i naše sunarodnike iz Dunavske klisure koji kroz igru u KUD  „Sveti Nikola“ rade na očuvanju srpske tradicije i kulture na ovim prostorima, ali i doprinose  još čvršćem povezivanju Srbije i Rumunije. Podvukao je značaj njihovog gostovanja u Senatu Rumunije i izrazio zahvalnost senatoru Tormi, što je dao priliku da se u najvišoj zakonodavnoj instituciji Rumunije predstavi deo srpskih običaja i kulture srpske zajednice u Rumuniji.



Učešće Ambasade na Božićnom humanitarnom bazaru u organizaciji Asocijacije IWA u Bukureštu

U organizaciji asocijacije IWA (International Women Association), a pod pokroviteljstvom Ministarstva inostranih poslova Rumunije, Ambasada je i ove godine učestvovala na Božićnom humanitarnom bazaru, koji je održan u zgradi Nacionalne biblioteke u Bukureštu. Bazar je okupio preko 60 diplomatsko-konzularnih predstavništava, akreditovanih u Rumuniji. Prezentacija Ambasade Republike Srbije obuhvatila je desetine prepoznatljivih srpskih proizvoda, od kojih je većina prisutna u rumunskim trgovinskim lancima i na taj način prikupila i donirala značajna novčana sredstva. Kao i prošle godine, na samom Bazaru Ambasada je direktno uručila poklone deci iz Centra za siročad, čime je ispunjen osnovni zadatak učešća u ovoj humanitarnoj aktivnosti. Prodaju i promociju srpskih proizvoda, na Bazaru je pratio i zapažen nastup srpskog KUD "Kolo" iz Arada, u sklopu kulturnog programa događaja.  Uz domaćine Rumuniju, Ambasada je imala jednu od najazapaženijih prezentacija na ovogodišnjem Bazaru.

 



Sastanak ambasadora Tomaševića sa direktorom Nacionalnog instituta za istraživanje-razvoj u informatici Adrianom Viktorom Veverom

U Nacionalnom institutu za istraživanje-razvoj u informatici (ICI) u Bukureštu je 29. novembra realizovan sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa generalnim direktorom ICI, Adrianom Viktorom Veverom, u cilju razgovora o mogućnostima za jačanje saradnje Srbije i Rumunije u oblastima od zajedničkog interesa koje potpadaju pod delokrug rada ICI.

A. Vevera je ukazao da ICI predstavlja najvažniji institut u oblasti istraživanja, razvoja i inovacija u informaciono-komunikacionim tehnologijama u Rumuniji, čija je osnovna delatnost implementacija istraživačko-razvojnih projekata u oblasti IKT i podrška razvoju informacionog društva. Izrazio je zainteresovanost za saradnju sa institucijama i institutima iz R. Srbije u oblasti IKT, kako državnim tako i privatnim, imajući u vidu tradicionalno prijateljske odnose naše dve države i naroda.

Ambasador Tomašević je istakao da su mogućnosti za saradnju brojne, te da je neophodno samo pronaći adekvatne modalitete za saradnju. Ukazao je da je R. Srbija ostvarila ogroman napredak proteklih nekoliko godina u oblasti IKT, a posebno digitalizacije javne uprave, te da se kontinuirano radi na razvoju servisa u cilju olakšavanja svakodnevnog života građana, posebno u komunikaciji sa državnim institucijama. Osim resornog ministarstva, dodao je da u Srbiji postoji i Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu, obrazovana kao služba Vlade, zatim Državni data centar u Kragujevcu koji predstavlja jedinstveni spoj informacionih, inovativnih, kreativnih i digitalnih delatnosti u RS i regionu, ali i naučno-tehnološki parkovi u nekoliko gradova (Beograd, Novi Sad, Čačak i Niš) itd. Dodao je da bi dobar korak u pravcu unapređenja saradnje moglo da predstavlja i povezivanje na lokalnom nivou.

Izrazio je uverenje da će ovaj sastanak predstavljati katalizator buduće saradnje Srbije i Rumunije u pomenutim oblastima.

 


 



Učešće Ambasade na Božićnom humanitarnom bazaru u organizaciji Asocijacije IWC u R.Moldaviji


Uz podršku predstavnika maloborojne srpske dijaspore u Republici Moldaviji Ambasada Republike Srbije je, među trideset drugih ambasada, učestvovala na Božićnom humanitarnom bazaru, koji je održan u Palati republike u Kišinjevu. Prezentacija Ambasade Srbije obuhvatila je više srpskih proizvoda, materijal sa turističkim potencijalima Srbije, kao i prepoznatljive domaće specijalitete.



Na Sajmu knjiga u Bukureštu održana promocija prevoda na rumunski jezik knjige „Srbi među evropskim narodima“

Na Sajmu knjiga Gaudeamus u Bukureštu, u okviru štanda izdavačke kuće „Kartier“, održana je promocija prevoda na rumunski jezik knjige „Srbi među evropskim narodima“ akademika Sime M. Ćirkovića, koji je priredila prof. dr. Oktavija Nedelku.


Događaju su prisustvovali direktor „Kartier-a“ George Erizanu, bivši/aktuelni studenti srpskog jezika na univerzitetima u Rumuniji, prijatelji, podržavaoci dela srpskih autora koja se objavljuju na rumunskom jeziku, kao i ambasador R. Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević, prof. dr. Oktavija Nedelku, prof. dr. Miruna Tronkota i Dragoš Jonica iz Centra za evropske studije, koji su ovom prilikom rekli par reči o izdanju i njegovom značaju.


Ambasador Tomašević istakao je značaj pojavljivanja i predstavljanja jednog ovakvog dela rumunskoj publici, ne samo radi boljeg upoznavanja srpske istorije, već i svega onoga što je deo zajedničke istorije Srbije i Rumunije iz perioda koji ova knjiga obuhvata. Izrazio je zahvalnost prof. Nedelku na svemu što čini za bolju prepoznatljivost Srbije, njene istorije i kulture u Rumuniji, kao i brojnim delima velikana srpske književnosti koje je do sada prevela. Posebno je naglasio da je bilo potrebno mnogo spremnosti i hrabrosti upustiti se u jedan ovako zahtevan projekat prevoda istorijske knjige, koja će, bez sumnje, biti od nemerljive važnosti za sve koji su zainteresovani da saznaju nešto više o srpskoj istoriji, a posebno studente srpskog jezika.


Prof. Nedelku je ukazala da je odluku o prevođenju ovog dela na rumunski donela zbog činjenice da takvih dela u 21. veku, izuzev izdanja „Srbi iz Rumunije“, u Rumuniji gotovo i nema, nasuprot brojnim prevodima rumunskih izdanja u Srbiji. Istakla je da se za prevod baš ovog naslova odlučila s obzirom da je akademik S. Ćirković jedan od najznačajnijih srpskih istoričara i stručnjaka za srednjevekovni period, ali i da je reč o primamljivom naslovu koji je preveden na 6 jezika.

Informisala je da ovo delo obuhvata period od naseljavanja Slovena na Balkansko poluostrvo u 7. veku, pa sve do raspada Jugoslavije krajem 20. veka, u okviru kog autor objektivnošću naučnika predstavlja krivudavi put srpskog naroda da izbori svoju nezavisnost u vekovnoj borbi protiv Vizantijskog ili Osmanskog carstva i da postane moderna država, uz druge narode Evrope. Istakla je da se autor kroz ovaj poduhvat usredsređuje na proces integracije srpskog naroda među evropske narode sa svim usponima i padovima koji su obeležili njegovu istoriju, donoseći važne elemente koji doprinose poznavanju i razumevanju prošlosti srpskog naroda.


Zahvalila se svima koji su pomogli da se ovo delo nađe na policama – Ministarstvu kulture Srbije koje je sponzorisalo ovo izdanje u okviru projekta podrške promociji srpske književnosti i kulture, izdavačkoj kući „Kartier“, Ambasadi Srbije u Rumuniji, izdavačkoj kući „EQUILIBRIUM“ iz Beograda koja je obezbedila ilustrativni materijal, bivšoj studentkinji Mileni Živković na pomoći, kao i prof. univ. dr Miodragu Milinu sa Instituta za banatske studije u Temišvaru, koji je revidirao tekst u konačnom obliku.
 



Reportaža na rumunskoj nacionalnoj televiziji TVR 1 o načinu života i tradicionalnim vrednostima Srba

U okviru emisije „U potrazi za blagostanjem”, tokom vikenda je na nacionalnoj televiziji Rumunije TVR 1 emitovana reportaža iz rezidencije ambasadora Tomaševića, snimljena na dan njihove slave – Svete Petke, u kojoj su ambasador i njegova supruga govorili o tome kako se slava obeležava u Srbiji, kao i njenom značaju koji ima u srpskoj verskoj tradiciji.

Tom prilikom Tomaševići su prikazali i objasnili kako izgledaju najvažniji običaji koje sprovode na dan slave – paljenje sveće uz ikonu sveca koji se slavi, čitanje molitve, lomljenje slavske pogače, služenje žita i vina, u krugu najbližih.

U gotovo šestominutnom intervjuu tokom kog su u pozadini emitovani promotivni turistički snimci iz različitih delova Srbije, ambasador Tomašević i supruga govorili su o značaju koji slava ima u Srbiji, istakavši da se ona u pojedinim mestima čak slavi i po nekoliko dana, kao i važnom mestu koje očuvanje tradicije zauzima u našem društvu.

Odgovarajući na pitanje kako Srbi uspevaju da održe balans u životu, istakli su da ljudi u Srbiji rade puno, ali da svaki slobodan trenutak gledaju da provedu sa porodicom i prijateljima, posećuju manastire, odlaze na neke od brojnih planina koje Srbija ima, posećuju jezera, reke i banje.


Ukazali su da su Srbi tradicionalan narod, ali i sportska nacija, te da u svakom gradu, opštini ili selu postoje košarkaški i sportski tereni, gde posle posla, škole, mnogi odlaze da se rekreiraju. Dodali su da je značajan deo stanovništva jako aktivan, da dosta njih trči, vozi bicikl, planinari, te da se Srbi mogu oceniti kao zdrava nacija. Voditeljku je zanimalo u čemu je tajna takvog života, na šta su ukazali da je reč o strasti i vrlo jakom mentalitetu, gde je najbolji primer Novak Đoković - najbolji teniser u istoriji tog sporta, ali i da odlične rezultate ostvarujemo i u drugim sportovima, npr. košarci.

Ambasador Tomašević je istakao da sve više naših sportista dolazi u Rumuniju i rumunskih u Srbiju, da je i trener rumunske košarkaške reprezentacije srpskog porekla, te da upravo ta razmena sportista između naših zemalja predstavlja jedan dobar pravac saradnje, a da je u planu i izgradnja jednog zajedničkog, srpsko-rumunskog košarkaškog kampa u Buziašu, u blizini Temišvara, ocenivši ovaj projekat kao jako važan za sve ljubitelje košarke, a posebno mlade generacije. Za kraj intervjua, naglasili su da će iz Rumunije poneti samo najlepše uspomene i da slobodno mogu reći da se u Rumuniji osećaju kao kod kuće.
 



Profesorke Univerziteta u Novom Sadu održale predavanje na „Univerzitetu Valahia iz Trgovišta“, na temu „Srpsko-rumunskih odnosa u srednjem veku“

 


Na „Univerzitetu Valahia iz Trgovišta“, 15. novembra 2023. godine održan je Međunarodni seminar na kom su profesorke Univerziteta u Novom Sadu  prof. dr Svetlana Tomin i  prof. dr Ivana Ivanić predstavile zaključke svog istraživanja na temu „Srpsko-rumunskih odnosa u srednjem veku“.

Seminar je održan u organizaciji Instituta za multidisciplinarna istraživanja za nauku i tehnologiju „Univerziteta Valahia iz Trgovišta“, Istraživačkog centra za istoriju međunarodnih odnosa i kulturnog nasleđa „Grigore Gafenku“, dok su suorganizatori bili Ambasada Republike Srbije u Rumuniji i Univerzitet u Novom Sadu.

U središtu ovog događaja bilo je predstavljanje kompleksnih istorijskih odnosa Srbije i Rumunije u srednjem veku i njihovih ključnih aspekata u različitim oblastima, posebno kada je reč o kulturnoj razmeni i diplomatskim odnosima koji su oblikovali zajedničku istoriju dve države. Poseban fokus bio je na uticajnoj štamparskoj delatnosti jeromonaha Makarija i Dimitrija Ljubovića u Trgovištu.

Tom prilikom istaknuta je neophodnost podrobnijeg istraživanja zajedničke istorije tog perioda, sprovođenjem zajedničkih projekata i uvidima u istorijsku građu obe zemlje. S tim u vezi, dogovoreno je produbljivanje saradnje „Univerziteta Valahia“ sa univerzitetima iz Republike Srbije, realizacija gostovanja i predavanja srpskih profesora u Rumuniji i rumunskih u Srbiji, ali i razmene studenata, gde značajan prostor postoji kroz Erazmus programe.
 



Učešće Turističke organizacije Beograda na Sajmu turizma u Bukureštu

 

S obzirom na veliki porast broja rumunskih turista u Beogradu, posle više godina pauze, Turistička organizacija Beograda uzela je učešće na Sajmu turizma ROMEXPO koji je održan u Bukureštu od 9-12. novembra.

Tom prilikom, TOB je realizovala brojne sastanke sa turoperatorima i agencijama iz Rumunije koji su izrazili interes za celokupnu ponudu, vikend pakete, kao i ponudu Beograda tokom predstojećih zimskih i novogodišnjih praznika. Ostvareni su kontakti i sa Udruženjem turističkih agencija Rumunije kao i međunarodnom federacijom turističkih novinara FIJET.

Na štandu TOB bili su prisutni i predstavnici nacionalne avio kompanije Er Srbija koji su predstavili mogućnosti za putovanja avio prevozom na relaciji Beograd-Bukurešt, direktnim letom 12 puta nedeljno. Tokom Sajma, Er Srbija je aktivirala promotivnu ponudu sa cenama počev od 99 evra za povratnu kartu, za putovanja u periodu od 13. novembra do 20. decembra.

Štand su posetili i predstavnici Ambasade R. Srbije u Bukureštu. Ambasador Stefan Tomašević je istakao da učešće na Sajmu turizma u Bukureštu predstavlja izuzetno važan korak u turističkoj razmeni između Srbije i Rumunije. Ukazao je da postoji veliki potencijal na tržištu Rumunije, kao i da se posle Sajma očekuje da dosadašnji rezultati budu još bolji, a promocija Beograda još učestalija.

Učešće TO Beograda na sajmu ROMEXPO prvog dana uveličao je i nastup Nacionalnog ansambla narodnih igara i pesama Srbije KOLO.
 



Obeleležavanje Dana primirja u Prvom svetskom ratu (11. novembar 2023.)

Povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu, 11 novembra 2023. godine, ambasador Stefan Tomašević je odao počast i položio lovorov venac borcima Prve srpske dobrovoljačke divizije u Međidiji.

Vence su položili i zamenik gradonačelnika Međidije, ambasadorka Češke Republike u Bukureštu, predstavnici Ministarstva nacionalne odbrane i Garnizona opštine Međidija, Nacionalne asocijacije ratnih veterana „Kraljica Marija“, lokalne policije, žandarmerije i vatrogasaca, Asocijacije boraca  kao i građani Međidije.

Ambasador S.Tomašević je u svom govoru naveo da se u Međidiji, na mestu stradanja srpskih, rumunskih, čeških i drugih dobrovoljaca koji su se borili i svoje živote dali davne 1916. godine na frontu u Dobrudži, klanjamo njihovoj hrabrosti. Podsetio je da je spomen kosturnica podignuta davne 1926. godine uz podršku rumunskih vlasti. Ukazao je da je naša odgovornost i obaveza da danas, kada smo svedoci stradanja kako u neposrednom okruženju tako i šire, u ime budućih pokolenja čuvamo tekovine borbe naših predaka.                  

U govoru se zahvalio i rumunskim prijateljima što zajedno sa nama čuvaju sećanje na sve one koji su u borbama u Prvom svetskom ratu dali svoj život za slobodu i čiji su posmrtni ostaci ostali da leže u bratskoj Rumuniji.


 



U Bukureštu održan koncert Nacionalnog ansambla narodnih igara i pesama Srbije KOLO

U okviru velike regionalne turneje pod nazivom KOLODROM, Nacionalni ansambl narodnih igara i pesama Srbije KOLO je, 8. novembra 2023. godine, održao koncert u Bukureštu pred punom salom Narodnog pozorišta operete i mjuzikla „Jon Dačian“.

Tokom trajanja osamdesetominutnog programa, Srbi koji žive u ovom delu Rumunije, predstavnici diplomatskog kora, državnih institucija i ostali gosti, imali su priliku da uživaju u izvođenju 9 antologijskih koreografija i spleta narodnih pesama iz različitih delova Srbije kojima je predstavljena bogata i raznovrsna srpska tradicionalna umetnost.

Koncert je podržalo  Ministarstvo kulture Srbije, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije – Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i Ambasada Republike Srbije u Rumuniji.
 

 



Sastanak sa predsednikom Predstavničkog doma Parlamenta Rumunije


Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa predsednikom Predstavničkog doma Parlamenta Rumunije Alfredom Robertom Simonisom i, u veoma prijateljskom razgovoru, naglasio da veoma cenimo to što Rumunija, uprkos pritiscima, čvrsto stoji na svojoj poziciji poštovanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta  Srbije.

Sagovornici su konstatovali da bilateralne odnose Srbije i Rumunije karakteriše dobrosusedstvo, tradicionalno prijateljstvo  i međusobno razumevanje dvaju naroda.

Razgovarajući o evropskim integracijama, predsednik Vučić je zahvalio na podršci Rumunije evropskom putu Srbije.

Predsednik Predstavničkog doma Parlamenta Rumunije Simonis je rekao da njegova zemlja ostaje čvrsto na poziciji poštovanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije.

Dvojica sagovornika su istakli značaj infrastrukturnog povezivanja Srbije i Rumunije, koje, između ostalog, zahteva izgradnju auto-puta između Pančeva i Temišvara, ali i rad na energetskom povezivanju.

(Preuzeto sa sajta Predsednika Republike Srbije)



Prva zvanična poseta predsednika Predstavničkog doma Parlamenta Rumunije Alfreda Simonisa Republici Srbiji


Predsednik Narodne skupštine Republike Srbije dr Vladimir Orlić sastao se danas sa predsednikom Predstavničkog doma Parlamenta Rumunije Alfredom Simonisom, koji boravi u Republici Srbiji, u svojoj prvoj zvaničnoj bilateralnoj poseti od stupanja na dužnost.

Dr Orlić je ukazao na tradicionalno prijateljstvo i bliskost koji postoje između dve države i srpskog i rumunskog naroda, izrazivši uverenje da će dobri politički odnosi rezultarati daljim jačanjem saradnje u oblastima ekonomije, infrastrukture, energetike, kao i svim ostalim oblastima od obostranog interesa, čemu je Narodna skupština Republike Srbije spremna da pruži svoj puni doprinos.

Izrazio je posebno zadovoljstvo što je Alfred Simonis, nakon stupanja na dužnost predsednika Predstavničkog doma Parlamenta Rumunije, u svoju prvu zvaničnu bilateralnu posetu došao upravo u Srbiju, što je još jedna značajna potvrda prijateljstva, ali ujedno i novi, snažan impuls jačanju sveukupnih odnosa dve države, posebno imajući u vidu da se ista realizuje 15 godina nakon poslednje posete najvišeg predstavnika Predstavničkog doma Parlamenta Rumunije našoj zemlji.

Predsednik Narodne skupštine dr Orlić istakao je da Srbija posebno ceni principijelan, čvrst i na međunarodnom pravu zasnovan stav Rumunije po pitanju poštovanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije, te da iste vrednosti i principe bez izuzetka deli i Republika Srbija.

Dr Orlić je sagovornika informisao i o izuzetno teškoj situaciji u kojoj se nalaze Srbi na Kosovu i Metohiji i istakao: „Naš jasan stav iskazan je kroz reči predsednika Republike Aleksandra Vučića – da je Srbija posvećena očuvanju mira i stabilnosti, zna svoje obaveze, ali da nikad neće uraditi ništa što je protivno njenom Ustavu“. Srbija se uvek ponašala ozbiljno i odgovorno, ali očekujemo da drugi ispune svoje obaveze, što je trebalo da urade još pre 11 godina“, rekao je dr Orlić.

Zahvalio je Rumuniji i na kontinuiranoj podršci Srbiji u procesu evropskih integracija, ističući da je članstvo u EU strateško opredeljenje naše zemlje.

Predsednik Predstavničkog doma Parlamenta Rumunije Alfred Simonis složio se da Srbija i Rumunija neguju tradicionalno prijateljske i bliske odnose i ponovio da Rumunija podržava teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, kao i da će uvek podržavati evropske integracije Srbije, dodavši da iskustva Rumunije na tom putu mogu biti od velike koristi za našu zemlju. Izrazio je spremnost za nastavak saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa, kao i za njeno dodatno intenziviranje.

Dvojica sagovornika su tokom razgovora zajednički ocenili da je potrebno nastaviti snaženje ekonomskih odnosa i da postoji prostor da se dodatno uveća trgovinska razmena, kao i da je od izuzetnog značaja da se nastavi i sa radom na zajedničkim infrastrukturnim projektima, kao što je izgradnja auto-puta Pančevo-Temišvar, jačanju energetske infrastrukture i svim drugim planiranim aktivnostima, a da tome umnogome može da doprinese i dodatno povezivanje dva parlamenta.

(Preuzeto sa sajta Narodne skupštine Republike Srbije)



OBAVEŠTENjE BIRAČIMA KOJI IMAJU BORAVIŠTE U INOSTRANSTVU O OSTVARIVANjU BIRAČKOG PRAVA NA IZBORIMA KOJI ĆE BITI ODRŽANI 17. DECEMBRA 2023. GODINE

(ROK ZA PRIJAVU 25. NOVEMBAR 2023. GODINE)


Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić doneo je odluku o raspisivanju vanrednih izbora za poslanike Narodne skupštine i isti su zakazani za 17. decembar 2023. godine.


Obaveštavamo državljane Republike Srbije koji imaju boravište u Rumuniji da, preko Ambasade Republike Srbije u Bukureštu, mogu najkasnije do 25. novembra 2023. godine u ponoć podneti zahtev da se u jedinstveni birački spisak upiše podatak da će na predstojećim izborima glasati u Rumuniji u Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu.

Zahtev se može podneti lično u Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu, na adresi Calea Dorobanțilornr. 34, poštom, e-mailom: consulate.bucharest@mfa.rs ili putem faksa +4021/210-0175.

Uz zahtev za glasanje u inostranstvu prilaže se kopija važećeg pasoša ili lične karte Republike Srbije. Poželjno je da LK bude očitana, kako bi bila vidljiva adresa prebivališta (istu možete da očitate u Ambasadi).

Napominjemo da državljani Republike Srbije imaju pravo da podnesu zahtev  da se u jedinstveni birački spisak upiše podatak da će na predstojećim izborima glasati u inostranstvu bez obzira na vrstu boravka, odnosno ukoliko će na dan glasanja boraviti u inostranstvu.

Mole se birači da pre prijavljivanja izvrše uvid u jedinstveni birački spisak preko sajta Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije, odnosno preko sledećeg linka https:// upit.birackispisak.gov.rs. Lice koje je državljanin R.Srbije i ima prebivalište u R.Srbiji, a nije upisano u jedinstveni birački spisak  potrebno je da podnese i zahtev za upis u JBS. Zahtev se može podneti i direktno preko portala eUprave ukoliko lice ima nalog na portalu eUprave i istom pristupa kvalifikovanim elektoronskim sertifikatom ili putem mobilne aplikacije ConsentID.
Ukoliko se prijavi dovoljan broj birača, Republička izborna komisija će doneti odluku o otvaranju biračkog mesta.

Zahtev za glasanje u inostranstvu možete preuzeti ovde,

Zahtev za upis u jedinstveni birački spisak možete preuzeti ovde.



U Bukureštu održan događaj posvećen potpisivanju ugovora o finansiranju IPA strateškog projekta srpsko-rumunske prekogranične saradnje pod nazivom „Zajedno možemo pobediti rak“


U Bukureštu je 23. oktobra 2023. godine održan događaj posvećen potpisivanju ugovora o finansiranju Interreg IPA strateškog projekta srpsko-rumunske prekogranične saradnje 2021-2027, pod nazivom „Zajedno možemo pobediti rak“ (“Together we can beat cancer”), čiji je cilj unapređenje zdravstvene infrastrukture za dijagnostiku i lečenje karcinoma, odnosno, poboljšanje pristupa stanovništva srpsko-rumunskog pograničnog regiona kvalitetnim medicinskim uslugama za ranu dijagnostiku raka, kao i inovativnim metodama lečenja.


Realizacijom ovog projekta biće opremljene četiri bolnice (Opštinska bolnica za hitnu pomoć u Temišvaru, Okružna bolnica hitne pomoći Drobeta Turnu Severin, Zdravstveni centar Kladovo i Medicinski centar Veliko Gradište) najsavremenijom medicinskom opremom i specifičnim materijalom za efikasno otkrivanje i lečenje raka. Takođe, biće osnovana dva onkološka centra u Temišvaru i Kladovu, i uspostaljen telemedicinski sistem za povezivanje medicinskog osoblja i poboljšanje kvaliteta dijagnostike i lečenja. Projekat će obezbediti neophodnu tehnološku infrastrukturu za sistem obuke medicinskog osoblja na daljinu, a biće organizovani i forumi za diskusiju.


Događaju su sa naše strane prisustvovali Katarina Ašković, rukovodilac grupe u Sektoru za programe prekogranične i transnaciaonalne saradnje u Ministarstvu za evropske integracije, dr. Dejan Čučulanović, direktor Zdravstvenog centra Kladovo, LJiljana Stevanović, direktorka Doma zdravlja Veliko Gradište i ambasador Stefan Tomašević, a sa rumunske Adrian Veštea, ministar razvoja, javnih radova i uprave, Aleksandru Florin Rogobete, DS u Ministarstvu zdravlja, dr. Daniel-Klaudiu Malica, menadžer Opštinske bolnica za hitnu pomoć u Temišvaru, Elena Bololoi, direktorka Okružne bolnice hitne pomoći Drobeta Turnu Severin, Aleksandru Ene direktor Direkcije za Zapadni Balkan i regionalnu saradnju u MSP Rumunije, kao i predstavnici drugih institucija.



Promocija srpskih proizvoda u Temišvaru

U saradnji Ambasade i rumunskog distributera „Inter Conecter“, u Temišvaru je 17. oktobra 2023. godine, organizovana promocija srpskih proizvoda, koji do sada nisu bili zastupljeni na rumunskom tržištu. Shodno kontinuiranom zalaganju Ambasade na proširenju plasmana srpskih proizvoda u Rumuniji, na promociji se predstavilo 17 novih proizvođača. Uz podršku rumunskog distributera, u narednom periodu očekuje se da naši proizvodi budu dostupni u još većem broju trgovinskih lanaca.



Susret ambasadora Tomaševića sa Njegovim Preosveštenstvom Episkopom budimskim i administratorom temišvarskim G. Lukijanom


Ambasador Stefan Tomašević posetio je Temišvar gde se sastao sa NJegovim Preosveštenstvom Episkopom budimskim i administratorom temišvarskim G. Lukijanom. Tom prilikom razgovarano je o unapređenju srpsko-rumunskih bilateralnih odnosa, kao i predstojećim planiranim događajima i aktivnostima. Naglašena je važnost bliskih odnosa i odlične saradnje koju ostvaruju Ambasada i Eparhija temišvarska.

 



Polaganje venaca na spomen obeležja u Aradu i Temišvaru

U skladu sa Državnim programom obeležavanja godišnjice istorijskih događaja oslobodilačkih ratova Srbije, 16. oktobra 2023. godine, na spomen obeležjima stradalim internircima u Aradskoj tvrđavi i gradskom groblju Pomenirea, kao i na Spomeniku stradalim jugoslovenskim pilotima iz 1941. godine u Temišvaru, u ime Vlade Republike Srbije, vence je položio državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Zoran Antić, u pratnji ambasadora Republike Srbije u Rumuniji Stefana Tomaševića.

Centralna ceremonija odavanja počasti stradalim internircima u Prvom svetskom ratu održana je na ulazu u Aradsku tvrđavu, uz učešće počasne garde i vojnog orkestra Aradskog garnizona. Ceremoniji i polaganju venaca prisustvovali su predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Republike Srbije, kadeti Vojne Akademije i studenti Kriminalističko-policijskog univerziteta iz Beograda, predstavnici Prefekture, Županijskog saveta i grada Arada, predstavnici Saveza Srba u Rumuniji, brojnih udruženja ratnih dobrovoljaca, veterana i njihovih potomaka, učenici Srpske teoretske gimnazije „Dositej Obradović“, kao i predstavnici Generalnog konzulata Republike Srbije u Temišvaru.



Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu za 2023. godinu

Obaveštavamo da je ministar spoljnih poslova Republike Srbije doneo odluku o raspisivanju konkursa za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu, a koji za cilj imaju upotrebu, učenje, čuvanje i negovanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma, kao i čuvanje i negovanjesrpskog kulturnog, etničkog, jezičkog i verskog identiteta.

Konkurs je otvoren od 13. do 23. oktobra 2023. godine.

Uvid u raspisan konkurs za sufinasiranje projekata mogu se pronaći na sledećim linkovima:  www.mfa.gov.rs  ili www.dijaspora.gov.rs/ konkursi2023.php



Poseta ambasadora Tomaševića Sokolovcu - obeležavanje 250 godina od postojanja srpske škole "Sveti Sava" i otvaranje Hale sportova "Miodrag Belodedić"

 

Ambasador Stefan Tomašević prisustvovao je 5. oktobra 2023. godine, obeležavanju jubileja 250 godina od postojanja srpske škole "Sveti Sava", kao i svečanom otvaranju Hale sportova "Miodrag Belodedić" u Sokolovcu. Na poziv domaćina, predsednice opštine Sokolovac Olgice Gice, odazvali su se predstavnici Prefekture i Županijskog saveta Karaš Severina, poslanik u rumunskom Parlamentu i predsednik Saveza Srba u Rumuniji Ognjan Krstić, arhijerejski zamenik Eparhije temišvarske dr. Marinko Markov sa sveštenstvom, brojni predstavnici lokalne samouprave i srpske zajednice, proslavljeni sportista Miodrag Belodedić, kao i članovi omladinske sekcije sa stručnim štabom fudbalskog kluba Crvena Zvezda.
Ambasador Tomašević je u svom govoru istakao višestruki značaj obeležavanja velikog jubileja srpske škole "Sveti Sava", potrebu dodatnog rada na očuvanju i daljem unapređenju nastave na srpskom jeziku, što je od velike važnosti za opstanak srpske zajednice u Rumuniji.
Povodom otvaranja sportske hale koja nosi ime čuvenog fudbalera Miodraga Belodedića, ukazao je da pored neuporedivo boljih uslova za razvoj sporta i očuvanje srpske zajednice u Rumuniji ona ima i širi značaj. Zajednica je pokazala da poštuje uspešne pojedince koji su iz nje potekli, a Miodrag Belodedić je svakako jedan od najboljih fudbalera sa naših prostora, ali i jednako dobar promoter srpsko-rumunskog prijateljstva. Čestitajući jubilej i otvaranje velelepnog sportskog centra, istakao je da se nada da će mnogi budući asovi svoje prve sportske korake učiniti upravo u ovoj hali i da je srpska zajednica još jednom dokazala svoju organizovanost i posvećenost očuvanju identiteta, ali i vrednosti koje fundamentalno utiču na zdrav razvoj budućih naraštaja.

 



U Bukureštu održan događaj posvećen potpisivanju Interreg IPA strateškog projekta srpsko-rumunske prekogranične saradnje „Sigurnija klima u srpsko-rumunskom prekograničnom području“

 

U Bukureštu je 3. oktobra 2023. godine održan događaj posvećen potpisivanju Interreg IPA strateškog projekta srpsko-rumunske prekogranične saradnje 2021-2027, pod nazivom „Sigurnija klima u rumunsko-srpskom prekograničnom području“ („A safer climate in the Romanian-Serbian border area“), čiji je cilj povećanje kapaciteta za upravljanje granicom. Ukupna vrednost projekta je 13,8 mil. evra.

Događaju su sa naše strane prisustvovali Sanda Šimić, pomoćnica ministra u Ministarstvu za evropske integracije, Dragan Samolovac, načelnik Uprave granične policije, Ivan Cvijović, pomoćnik načelnika UGP, Katarina Filipović, načelnica Odeljenja za poslove prekogranične saradnje u UGP, ambasador Stefan Tomašević, a sa rumunske Adrian Veštea, ministar razvoja, javnih radova i uprave, Tiberiu Đim Đirea, policijski kvestor i glavni inspektor Teritorijalnog inspektorata granične policije Temišvara, kao i predstavnici Ministarstva spoljnih poslova Rumunije, Ministarstva unutrašnjih poslova Rumunije, županije Karaš-Severin i drugih institucija.

Istaknut je značaj ovog projekta, ukupne vrednosti 13,8 mil. evra, koji ima za cilj smanjenje prekograničnog kriminala i ilegalnih migracija, kao i jačanje institucionalnih kapaciteta nadležnih za upravljanje granicom.



Ambasador Tomašević prisustvovao svečanosti povodom Dana Kalarašija

Na poziv gradonačelnika Kalarašija Marius Grigore Dulće, ambasador Stefan Tomašević prisustvovao je svečanosti povodom obeležavanja 190 godina od kako je grad Kalaraš postao sedište istoimene županije. Otvaranju tematske izložbe prisustvovali su predsednik i predstavnici Županijskog saveta, parlamentarci, predstavnici partnerskih gradova iz inostranstva i brojni gosti. Tom prilikom, čestitajući jubilej, ambasador Tomašević se u svom govoru osvrnuo na značaj projekata rekonstrukcije infrastrukture i objekata od istorijskog značaja koje lokalne vlasti finansiraju iz evropskih fondova. Ukazao je i na potrebu povezivanja gradova i opština iz Srbije i Rumunije koje spaja Dunav, istakavši spremnost da se iniciraju nova partnerstva i projekti.

 

 

 



Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa privremenim predsednikom Predstavničkog doma rumunskog Parlamenta Alfredom Simonisom

Na sastanku ambasadora Stefana Tomaševića sa privremenim predsednikom Predstavničkog doma Alfredom Simonisom, 20. septembra 2023. godine, razgovarano je o daljem jačanju bilateralne saradnje Republike Srbije i Rumunije, posebno parlamentarne saradnje, uključujući i putem razmene poseta predsednika parlamenata i poslanika iz redova grupa prijateljstva Srbije i Rumunije.


Razmotreni su i aktuelni bilateralni projekti, posebno u oblasti energetike i saobraćaja, ali i potencijali za dalji razvoj ekonomske saradnje i saradnje u oblasti turizma. 


Istaknut je značaj mira i stabilnosti u regionu, kao i tradicionalno dobrih i prijateljskih odnosa Srbije i Rumunije, te ponovljena podrška Rumunije pristupanju RS Evropskoj uniji.

 



Otvaranje sedišta Saveza Srba i Dani srpske kulture u Aradu

Povodom svečanog otvaranja novog sedišta Saveza Srba i Dana srpske kulture, ambasador Tomašević boravio je u Aradu 18. septembra 2023. godine. U novom objektu u Aradu, pored sedišta Saveza Srba, nalaze se i Kulturni centar, muzej "Sava Tekelija" i biblioteka "Eustahija Arsić".

Ovom događaju su prisustvovali čelnici županije, prefekture i grada Arada, predstavnici Srpske pravoslavne eparhije temišvarske, drugih srpskih i rumunskih institucija, nacionalnih manjina i brojni posetioci.

„Aradski Srbi mogu biti ponosni na svoje znamenite pretke poput Tekelija, Mihajlovića, Mijatovića, Arsića, Tabakovića, Aleksića i mnogih drugih koji su zadužili Arad svojim umetničkim dostignućima i zadužbinarskim vrlinama“, naglasio je ambasador Tomašević. Istakao je i da će novi prostor biti mesto susreta multietničkog i multikulturnog Arada i da je, osim za Srbe, veliki dan i za srpsko-rumunsko prijateljstvo.

Uz pomoć Muzeja Vojvodine otvorena je stalna postavka izložbe „Sava Tekelija“, autorke Milkice Popović, što je od velikog značaja za Srbe iz Arada i Rumunije.

Prilikom svečanog otvaranja, prostorije su osvećene i blagoslovene molitvom od strane egzarha manastira Eparhije temišvarske Justina (Popovića) i saslužitelja, sveštenstva Eparhije temišvarske.

Dane kulture Srba u Aradu, koji će trajati do 29. septembra, Savez Srba u Rumuniji organizovao je uz podršku Departamana za međuetničke odnose Vlade Rumunije, Županijskog saveta Arad, u partnerstvu sa opštinom grada Pečka, Županijskom bibliotekom “Aleksandru Ksenopol“ iz Arada, Klasičnim pozorištem „Joan Slavić“ iz Arada i Županijskim kulturnim centrom Arad.

U znak priznanja za doprinos i podršku društvenim i kulturnim aktivnostima, dodeljene su zahvalnice i diplome „Sava Tekelija“ zaslužnim pojedincima.



13. MEĐUNARODNI BUKUREŠTANSKI FESTIVAL POEZIJE

U organizaciji Nacionalnog muzeja rumunske knjiženosti, a uz podršku Ministarstva kulture Rumunije i grada Bukurešta, od 11. do 17. septembra 2023. godine, održan je 13. Međunarodni bukureštanski festival poezije. Ova značajna kulturna manifestacija, koja se održava od 2010. godine, do sada je okupila više od 700 renomiranih pesnika širom sveta.

Na poziv Nacionalnog muzeja rumunske knjiženosti, ispred Udruženja književnika Srbije, na ovogodišnjem izdanju Međunarodnog festivala je učestvovala zamenica predsednika Udruženja, književnica Gordana Vlajić, koja je čitala stihove o ukviru pesničke večeri održane 16. septembra u prostoru „ARCUB“.
Istovremeno, u bašti Nacionalnog muzeja rumunske knjiženosti, održana je projekcija filma posvećena Adamu Puslojiću, preminulom srpskom pesniku, prijatelju ovog muzeja, članu Udruženja književnika Srbije i Udruženja književnika prevodilaca Srbije i počasnom članu Akademije Rumunije, koji je pisao i na rumunskom jeziku i prevodio književna dela rumunskih autora na srpski jezik.

 



Ambasador Tomašević u poseti županiji Dolž

 

Na poziv predsednika Županijskog saveta Dorin Kozmin Vasilea, ambasador Stefan Tomašević je 15.09.2023. posetio županiju Dolž.

Povodom uvrštavanja na Uneskovu listu nasleđa dve rekonstruisane kule, karakteristične za prostor Balkana, koje predstavljaju spomenike od izuzetnog istorijskog značaja - Izvoranu-Geblesku i Ćernateštilor, održan je sastanak u sedištu Županijskog saveta u Krajovi. Na sastanku kojem su prisustvovali ministar za investicije i EU projekte Adrian Kaću, predsednik Županijskog saveta Dorin Kozmin Vasile, poslanik u Evropskom parlamentu Klaudiu Manda, državna sekretarka Ministarstva spoljnih poslova Janina Sitaru, prefekt Dan Diakonu, gradonačelnica Krajove Lia-Olguca Vasilesku, kao i drugi predstavnici lokalne samouprave i rumunskih institucija, obratio se i ambasador Tomašević. Tom prilikom istakao je da poziv koji mu je upućen doživljava kao još jedan gest koji potvrđuje bliskost i bogatstvo srpsko-rumunskih istorijskih odnosa, te našeg kulturnog nasleđa.

Tokom obilaska kula koje se nalaze na teritoriji županije Dolž, ambasador Tomašević je zajedno sa predstavnicima centralnih i lokalnih institucija i diplomatskog kora prisustvovao svečanostima priređenim u čast inauguracije kula, koje je pratio kulturno umetnički program.

U razgovoru ambasadora Tomaševića sa ministrom Adrianom Kaćuom, predsednikom Županijskog Saveta Dorin Kozmin Vasileom i drugim predstavnicima rumunskih institucija, istaknuta je postojanost istorijskih i kulturnih veza i značaj zajedničkog zalaganja za unapređenje bilateralnih odnosa Srbije i Rumunije. Iskazana je spremnost da se intenzivira komunikacija sa ciljem iniciranja novih zajedničkih projekata saradnje na lokalnom nivou.

 

 



Sastanak ambasadora Tomaševića sa predsednicom Privredne, industrijske i poljoprivredne komore županije Timiš


U fokusu razgovora ambasadora Tomaševića sa Florikom Kiricom bilo je dalje unapređenje saradnje Privredne, industrijske i poljoprivredne komore županije Timiš sa centralnom i lokalnim privrednim komorama u Republici Srbiji. Konstatovano je da županija Timiš, koja je se po svim ekonomskim parametrima nalazi na samom vrhu u Rumuniji (uvoz, izvoz, privlačenje stranog kapitala), ona generiše i gotovo polovinu ukupne robne razmene između Srbije i Rumunije, kao i da registruje najveći broj privrednih subjekata koji dolaze iz Republike Srbije. U svetlu ove činjenice izražena je potreba ohrabrivanja proizvođača, ali i predstavnika kompanija koje pružaju različite vrste usluga za dodatnim angažmanom na tržištima Srbije i Rumunije, što podrazumeva njihova ulaganja, ali i pomoć institucija.

Podvučen je značaj zajedničkih projekata Srbije i Rumunije radi boljeg infrastrukturnog povezivanja, projekata prekogranične saradnje, kao i neophodnost daljeg pružanja institucionalne podrške razvoju novih oblika saradnje. Pored robne razmene, kao oblasti od posebnog interesa označeni su turizam i sport, te je istaknuta neophodnost učestalijeg organizovanja događaja posvećenih promociji turističkih potencijala i učešća na sajmovima. U oblasti razvoja sportske saradnje, prepoznat je prostor za prenošenje iskustava i usavršavanje sportista i sportskih radnika posredstvom kampova i razmene stručnjaka. Konstatovano je da se ekonomski odnosi iz godine u godinu unapređuju, da robna razmena raste, ali da je saradnja i dalje daleko od stvarnih potencijala, što zahteva dodatno zajedničko angažovanje.

 



Obeležavanje stogodišnjice prvog međunarodnog noćnog leta između Beograda i Bukurešta

Na poziv Sorin Pauna, generalnog direktora Nacionalne kompanije za upravljanje aerodromima u Bukureštu, ambasador Stefan Tomašević prisustvovao je svečanosti na aerodromu Baneasa, upriličenoj u čast stogodišnjice prvog međunarodnog noćnog leta na relaciji Beograd – Bukurešt. Tom prilikom ambasador Tomašević je istakao značaj obeležavanja stogodišnjice ovog pionirskog dostignuća kojim su Beograd i Bukurešt postali deo najbrže rute koja je povezivala Pariz i Istanbul, pri čemu je vreme putovanja značajno skraćeno zahvaljujući noćnom letenju. Čestitajući ovaj značajan jubilej predstavnicima rumunskog vazduhoplovstva, industrije i Nacionalnoj kompaniji za upravljanje aerodromima, istakao je da i ovaj događaj na najbolji način potvrđuje koliko je istorija srpsko-rumunskih odnosa bogata, te da nas u budućnosti čekaju brojni projekti na kojima treba zajednički da radimo radi još boljeg povezivanja.  



Sastanak ambasadora Republike Srbije u Rumuniji Stefana Tomaševića sa ministrom za ekonomiju, preduzetništvo i turizam Rumunije Štefan-Radu Opreom

U cilju podsticanja daljeg razvoja saradnje dve zemlje u ekonomskoj oblasti, 30. avgusta 2023. godine realizovan je sastanak ambasadora Stefana Tomaševića i ministra za ekonomiju, preduzetništvo i turizam Rumunije Štefan-Radu Opree.

U razgovoru je konstatovano da je prošlogodišnja trgovinska razmena dve zemlje porasla na preko 2 milijarde evra, ali i da postoje veliki potencijali za njeno dalje uvećanje, kao i za rast investicija i širenja poslovanja malih i srednjih preduzeća.

Pozdravljeni su što skorije potpisivanje novog sporazuma između privrednih komora, razmene poseta resornih ministara i značajnije učešće na različitim sajmovima.

Razgovarano je i o daljem jačanju saradnje u oblasti turizma i velikim turističkim potencijalima dve zemlje, među kojima su i Dunav i Đerdapska klisura.

 



Sastanak ambasadora Republike Srbije u Rumuniji Stefana Tomaševića sa ministrom energetike Rumunije Sebastijanom Burdužom

U cilju podsticanja daljeg razvoja saradnje dve zemlje u oblasti energetike, danas je realizovan sastanak ambasadora Stefana Tomaševića i ministra energetike Rumunije Sebastijana Burduže.

U razgovoru je istaknuta obostrana spremnost za razvoj saradnje i iskorišćavanje značajnih potencijala koji postoje u ovoj oblasti.

Razmotreni su najvažniji bilateralni projekti energetskog povezivanja Srbije i Rumunije,  kao i dodatne mogućnosti za njihovu što skoriju realizaciju.   



U mestu Svinica održano 24. izdanje manifestacije „Festival smokava“

Proteklog vikenda, u Svinici, županija Mehedinci, održano je 24. izdanje manifestacije „Festival smokava“, kom su prisustvovali predstavnici županijskih vlasti, lokalnih samouprava sa leve i desne obale Dunava, predsednici drugih opština u Rumuniji i R. Moldaviji, Saveza Srba u Rumuniji i rumunskog Parlamenta. Događaju su prisustvovali i ambasador Stefan Tomašević i generalni konzul Vladan Tadić kojima je opština Svinica dodelila zahvalnice za „promovisanje i jačanje prijateljstva između Srba u Rumuniji i Srbiji i za promovisanje identiteta, tradicija i običaja“.

Na programu ovogodišnjeg izdanja „Festivala smokava“ našli su se Sajam smokava, takmičenja u pripremanju slatkih i ljutih proizvoda od ovog voća, izložba fotografija srpskih manastira, nastupi folklornih grupa, turnir u malom fudbalu i niz pratećih događaja. Ova manifestacija značajno je doprinela prepoznatljivosti mesta Svinica, a posebno značajno je da će domaćini sledećeg međunarodnog simpozijuma posvećenog smokvama biti Bukurešt i Svinica.

Srpski poslanik u Parlamentu Rumunije i predsednik Saveza Srba u Rumuniji Ognjan Krstić naglasio da je zajednica u Svinici iskazala svoju istrajnost u očuvanju nacionalnog identiteta, ukazavši da „sve ono što zajedno radimo, radimo na očuvanju identiteta“, kao i da u tome postoji ogromna pomoć matične Srbije, ali i pomoć Vlade i rumunskih lokalnih, županijskih i regionalnih vlasti.

U svom obraćanju, ambasador Tomašević je istakao da je R. Srbija ponosna na srpsko-rumunsko prijateljstvo koje se neguje i čuva preko ovakvih manifestacija na prelepom Dunavu, gde će sigurno biti i mnogih drugih projekata. Predstavnicima srpske zajednice koji žive u Svinici poručio je da budu ponosni na to što su građani Rumunije, to što su Srbi, kao i da budu ponosni jedni na druge, složni, jedinstveni, a da će GK u Temišvaru i Ambasada R. Srbije u Bukureštu  uvek  biti uz njih.



Međunarodni IT Forum u Klužu

Na Međunarodnom forumu organizovanom od strane rumunskog Parlamenta i regionalnih IT klastera, posvećenom digitalnim strategijama, veštinama i projektima, koji je održan u Klužu 4. i 5. avgusta, ispred Narodne skupštine Republike Srbije učestvovali su poslanici Ana Beloica Martać i Radovan Arežina, zajedno sa ambasadorom Stefanom Tomaševićem.

Više paralelno organizovanih okruglih stolova okupilo je predstavnike parlamenata, diplomatskog kora i privrede, sa ciljem analize aktuelnog stanja digitalnih veština uporedo u državnim institucijama i kompanijama, te kako bi se identifikovale oblasti za unapređenje, predstavili primeri uspešnih inicijativa i diskutovalo o pojedinačnim politikama i mehanizmima u cilju podrške razvoju digitalnih sposobnosti.
 



Promocija turističke ponude Vrnjačke Banje u Bukureštu
 
U Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu održana je promocija turističkih potencijala Vrnjačke Banje, jedne od najposećenijih destinacija u Srbiji, a ujedno i najveće banje u Srbiji.
Uz prisustvo brojnih predstavnika medija iz Rumunije i turističkih agencija, o značaju ove destinacije i mogućnostima za privlačenje većeg broja turista iz Rumunije govorili su ambasador Stefan Tomašević, predsednik Opštine Vrnjačka Banja Boban Đurović, predstavnici Turističke organizacije Vrnjačka Banja, Spa travel turističke agencije i hotelijera i ugostiteljske privrede.
Ambasador Tomašević je izrazio zadovoljstvo zbog prilike da se u Ambasadi organizuje jedan ovakav događaj, koji je od velikog značaja za dodatno povezivanje i jačanje veza između Srbije i Rumunije. Ukazao je da, iako Srbija i Rumunija na godišnjem nivou beleže povećanje broja međusobnih poseta turista, postoji veliki potencijal u atraktivnim destinacijama poput Vrnjačke Banje, koje su u Rumuniji nedovoljno poznate. Izrazio je nadu da će ovaj događaj dodatno doprineti da u Srbiji imamo više turista iz Rumunije u nastupajućem periodu. 
 


Opera „Manon Lesko“, gostovanje Opere Narodnog pozorišta u Beogradu i Opere i teatra „Madlenijamum“
 
U okviru Festivala opere koji se, u organizaciji Nacionalne opere u Bukureštu, održava od 16. do 23. juna o.g. u Bukureštu, 17. juna, sa Operom Đakoma Pučinija „Manon Lesko“ na Festivalu je, u zajedničkom nastupu, učestvovalo Narodno pozorište u Beogradu i Opera i teatar „Madlenijanum“. Rumunska publika je ovacijama pozdravila prvake Opere Narodnog pozorišta Jasminu Trumbetaš Petrović i Janka Sinadinovića u glavnim ulogama pomenute Opere. Gostovanje srpske Opere, koju je predvodio direktor Opere Nikola Mijailović sa ansamblom koji je brojao nešto manje od 200 umetnika i drugih članova, sa izrazima visokog poštovanja, u svečanom prijemu nakon nastupa ispred Nacionalne opere u Bukureštu, primio je umetnički direktor Nacionalne opere u Bukureštu Danjel Magdal.  Ambasadaor S. Tomašević je na prijemu priliku iskoristio da pozdravi ansambl srpske Opere i da se zahvali domaćinu na odličnoj organizaciji festivala, a posebno na srdačnom prijemu jedne od najvažnijih kulturnih institucija iz Srbije.   
Gostovanje operskih umetnika iz Srbije, prvo takve vrste (pun sastav) u Bukureštu, ocenjujemo kao važan korak u jačanju kulturne saradnje dve zemlje, posebno imajući u vidu složenost organizacije ovakvih gostovanja. 
 


Otvoreni Dani srpske kulture u Bukureštu
 
U organizaciji Saveza Srba u Rumuniji i Ambasade Republike Srbije u Bukureštu, 26. maja otvoreni su „Dani srpske kulture u Bukureštu“. Svačnost je upriličena u Nacionalnom muzeju sela „Dimitrije Gušti“. Tom prilikom prisutnima su obratili ambasador Stefan Tomašević, potpredsednik Saveza Srba i predsednik Mesne organizacije u Bukureštu Borislav Velimirović, kao i direktorka muzeja Paulina Popoju. 
 
Ambasador Tomašević je u svom obraćanju istakao značaj kontinuiteta u organizaciji manifestacija čiji je cilj očuvanje srpske tradicije i kulture, uz isticanje otvorenosti Ambasade u Bukureštu da pruži punu podršku u realizaciji istih. Priliku je iskoristio i da predstavi kalendar kulturnih događaja u nastupajućem periodu, koje će Ambasada organizovati zajedno sa Savezom Srba u Rumuniji. 
 
Prvog dana manifestacije održan je operski recital u izvođenju istaknutih mladih operskih umetnika, a drugog dana rumunskoj javnosti su se predstavili Kulturno umetnički ansambl „Kolo“ iz Arada, KUD „Kruna“ iz Srpskog Semartona, uz poetski segment koji je priredila Ljubica Rajkić.
 
U izuzetnom ambijentu, podršku manifestaciji svojim prisustvom su pružili predstavnici srpske zajednice i rumunski prijatelji, poštovaoci i ljubitelji kulture.  
 
Kompletan program je adekvatno ispraćen od strane TVP info. 
 


Ambasador Tomašević pozvao rumunske vinare na ovogodišnji sajam – ‘’Wine Vision’’, koji će se održati u Beogradu 16-19. novembra
 
U svojstvu specijalnog gosta, ambasador Stefan Tomašević posetio je ‘’Festival vina’’ u Ploeštiju. Tom prilikom, u prisustvu ministra poljoprivrede Petrea Daee, rumunskih parlamentaraca, predsednika Privredne i industrijske komore Prahova i predstavnika županije, diplomatskog kora i brojnih posetilaca, obratio se i pozvao proizvođače vina, distributere i vinske eksperte da uzmu učešće na ovogodišnjem sajmu vina - Wine Vision by Open Balkan, koji će se održati od 16. do 19. novembra u Beogradu. 
Na Festivalu vina koji je održan u Palati kulture u Ploeštiju, svoja vina predstavilo je preko 20 vinarija iz najpoznatije vinske oblasti u Rumuniji - Dealu Mare. Ambasador Tomašević je ukazao da će svojim prisustvom, rumunski vinari dodatno obogatiti najveći sajam vina u regionu, što će im omogućiti otvaranje puta ka novim tržištima, ali čime će biti i značajno unapređena saradnja između Srbije i Rumunije.
 


Sastanak ambasadora Tomaševića sa prodekankom Fakulteta za žurnalistiku i komunikologiju Rominom Suruđiu
 
U Ambasadi Republike Srbije održan je sastanak ambasadora Tomaševića sa prodekankom Fakulteta za žurnalistiku i komunikologiju Univerziteta u Bukureštu Rominom Suruđiu, na kom je razgovarano o različitim temama od obostranog interesa, kao i o mogućnostima za uspostavljanje saradnje između srpskih i rumunskih fakulteta koji se bave digitalnim medijima, komunikologijom i novinarstvom.
Ambasador Tomašević je istakao značaj uspostavljanja kulturne i naučne saradnje srodnih srpskih fakulteta i instituta sa Fakultetom žurnalistike i komunikologije, koja će doprineti boljoj povezanosti saradnika i studenata, gde je kao posebno važno istakao formiranje programa za razmenu studenata.
Istovremeno, razmotreni su i različiti zajednički projekti i aktivnosti, među kojima i buduće učešće srpskih profesora i istraživača na Međunarodnoj konferenciji „Komunikacija u vremenima (poli)krize i digitalnih disruptivnih transformacija” (22.06.2023), u organizaciji bukureštanskog Fakulteta novinarstva i komunikologije. Pored toga, predloženo je i da se na jesen na Fakultetu i u Ambasadi organizuju događaji koji bi za cilj imali razmenu iskustava i praksi srpskih novinara sa predstavnicima Fakulteta i studenata.  
 


Ambasador Stefan Tomašević posetio fabriku Artrom Steel Tubes u Slatini
 
Nakon jedne od najvećih pojedinačnih investicija iz Republike Srbije u Rumuniji, koju je realizovala srpska investiciona grupa Hefestos Capital, na poziv rukovodstva Artrom Steel Tubes S.A, ambasador Stefan Tomašević posetio je pogon fabrike u Slatini. 
Artrom Steel Tubes S.A. je kompanija koju čine dve fabrike čelika u Rumuniji, jedna u Rešici sa fabrikom za proizvodnju čelika i druga u Slatini sa fabrikom za proizvodnju bešavnih cevi. Proizvodni pogoni su jedni od najmodernijih u svetu u proizvodnji mehaničkih čeličnih cevi za automobilsku, hidrauličnu, mehaničku primenu, mornaricu, energetsku i mnoge druge industrije. Glavna tržišta kompanije nalaze se u Evropi, SAD i Kanadi, gde se Artrom Steel Tubes smatra jednim od vodećih proizvođača u ovim naprednim industrijskim domenima. Kompanija zapošljava 2350 radnika, proizvodi više od 200 različitih tipova čeličnih cevi koje se izvoze u 40 zemalja, posluje sa više od 650 klijenata i ostvarila je u prethodnoj godini promet od 390 miliona evra.
 


Otvorena knjiga žalosti
Povodom tragičnog gubitka života u pucnjavi u OŠ „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu, dana 03.05.2023.godine Vlada Republike Srbije je proglasila trodnevnu žalost, od 05.05.2023. do 07.05.2023.godine.
 
Knjiga žalosti će biti otvorena u Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu od petka 05. maja do nedelje 07.maja 2023. godine u sledećim terminima:
 
Petak   05.05.2023.  od 10:00 do  12:00 časova i 14:00 do  16:00 časova
● Subota 06.05.2023. od 12:00  do 16:00 časova
● Nedelja 07.05.2023. od 12:00 do 16:00 časova
 
Biće otvorena i elektronska knjiga žalosti na adresi: srb.emb.romania@mfa.rs 
 


Ambasador S.Tomašević u radnoj poseti Kluž - Napoki
Prilikom posete Kluž - Napoki, ambasador Stefan Tomašević sastao se sa gradonačelnikom Emilom Bokom, kojom prilikom su sagledane mogućnosti boljeg regionalnog povezivanja i saradnje na lokalnom nivou.
Imajući u vidu blisko prijateljstvo i bogatu istoriju bilateralnih odnosa, izražena je spremnost za unapređenje saradnje u oblastima kao što su kultura, nauka, obrazovanje, sport, IT sektor i industrija, sa posebnim osvrtom na povezivanje grada Kragujevca sa Kluž - Napokom. 
Ambasador Tomašević istakao je brojne komplementarnosti između Kragujevca i Kluža, uključujući razvijeni IT sektor, napomenuvši da se u Kragujevcu nalazi i nacionalni data centar. Istakao je zahvalnost na principijelnoj poziciji Rumunije po pitanju očuvanja teritorijalnog integriteta Republike Srbije i na doslednom poštovanju normi međunarodnog javnog prava. Gradonačelnik Bok, kao predsednik Evropskog komiteta regiona, izrazio je spremnost da pruži podršku srpskim regionima u svojstvu posmatrača u ovom telu. Istakao je i punu podršku Rumunije evropskom putu Srbije. Konstatovano je da treba koristiti sve potencijale u smislu zajedničkih projekata i evropskih fondova, radom na čvršćem energetskom i infrastrukturnom povezivanju, kao i usled mogućnosti koje pruža Dunav u transportnom i turističkom smislu. Dogovorena je bliska buduća saradnja, sa akcentom na povezivanju kompanija putem biznis foruma, jačanjem univerzitetske saradnje, razmenom poseta i formalizovanjem partnerstva između Kragujevca i Kluža adekvatnim memorandumom.
 


Konkurs za dodelu stipendija u okviru projekta „Srbija za Srbe iz regiona“ za školsku 2022/2023 (rok za prijavu: 26.05.2023. godine)
 
Ministarstvo prosvete je 12. aprila 2023. godine, u okviru Projekta „Srbija za Srbe iz regiona“ raspisalo Konkurs za dodelu stipendija za školsku 2022/2023 za pripadnike srpske nacionalne zajednice iz država u regionu. Pravo učešća na Konkursu imaju pripadnici srpskog naroda koji žive u R.Sloveniji, R.Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, R.Severnoj Makedoniji, Rumuniji, R.Albaniji i Mađarskoj.
Detaljne informacije o Konkursu, uslovi prijave i potrebna dokumentcija dostupni su na sajtu Ministarstva prosvete Republike Srbije https://prosveta.gov.rs/vesti/konkurs-za-dodelu-stipendija-u-okviru-projekta-srbija-za-srbe-iz-regiona-za-skolsku-2022-2023-godinu/.
 
Rok za slanje prijavnih formulara sa pratećom dokumentacijom je 26. maj 2023. godine.
 


U Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu održana komemoracija povodom smrti Milana Petrovića
 
U Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu održana je komemoracija nedavno preminulom novinaru i dugogodišnjem stalnom dopisniku dnevnog lista „Politika“ iz Rumunije, Milanu Petroviću.
Komemoraciji su prisustvovali članovi porodice i prijatelji preminulog Milana Petrovića. Prigodnim rečima od njega su se oprostili ambasador Stefan Tomašević i Dragan Krstić, predsednik Lige srpsko-rumunskog prijateljstva, koji su ukazali na značaj koji je M. Petrović imao za jačanje veza između Srbije i Rumunije. 
 


Ambasador Tomašević u poseti Trgovištu, okrug Dmbovica
 
Ambasador Stefan Tomašević posetio je grad Trgovište u okrugu Dmbovica, gde se sastao sa Ovidiu Krstinom, direktorom Nacionalnog Muzeja u Trgovištu poznatog kao „Kraljevski dvor“, kao i njegovim preosveštenstvom Mitropolitom Nifonom, Arhiepiskopom Trgovišta i patrijaršijskim egzarhom, radi sagledavanja mogućnosti uspostavljanja saradnje koja bi imala za cilj da istakne istorijski značaj koji je Trgovište imalo za srpsko-rumunske odnose.
 
S tim u vezi, ambasador Tomašević je predložio da se u narednom periodu organizuje događaj koji bi bio posvećen prikazivanju elemenata iz zajedničke istorije Srbije i Rumunije u gradu Trgovištu i, s tim u vezi, posebno uloge koju su jeromonah Makarije, a kasnije i Dimitrije Ljubavić, imali u razvoju štamparije u Rumuniji, tadašnjoj Vlaškoj, odnosno, njenom premeštanju iz Goražda u Trgovište, što je omogućilo štampanje prvih knjiga u Rumuniji. 
 
Sagovornici su sa zadovoljstvom prihvatili saradnju sa Ambasadom na organizaciji pomenutog događaja.  
 


U Konstanci održana konferencija pod nazivom "The corridor Caspian sea - Black sea and the Port of Constanta - the way to Europe"
 
U organizaciji Constanta Port Business Association, 7. aprila u Konstanci je održana konferencija pod nazivom "The corridor Caspian sea - Black sea and the Port of Constanta - the way to Europe".
 
Prisustvovali su brojni predstavnici lučkih operatera, kompanija i asocijacija, relevantnih institucija Rumunije, međunarodnih organizacija i diplomatskog kora, među kojima i ambasador Stefan Tomašević.
U uvodnom delu skupa, nakon predsednika Constanta Port Business Association-a Viorel Panaita, obratili su se ministar ekonomije Florin Spataru, državni sekretar pri kabinetu predsednika Vlade Mihnea Drumea i generalna sekretarka u Ministarstvu transporta Magdalena Grigore. 
 
Konferencija je omogućila razmatranje mogućih oblika novog povezivanja, partnerstava i saradnje u pogledu trgovine, energetike i transporta. 
 
U okviru predstavljanja biznis potencijala evroazijskog transportnog koridora - Srednjeg koridora, posebno je istaknuta uloga Dunava.
 


Ambasador Tomašević razgovarao je sa Danijelom Gitman, DS za pitanja EU, evropske bilateralne odnose i regionalnu saradnju u MSP Rumunije
 
Ambasador Republike Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević razgovarao je sa Danijelom Gitman, državnom sekretarkom za pitanja EU, evropske bilateralne odnose i regionalnu saradnju u Ministarstvu spoljnih poslova Rumunije.
 
Izraženi su zajednički interes i spremnost u pogledu učvršćivanja i daljeg razvoja bilateralne saradnje. Posebno je naglašen značaj daljeg jačanja saradnje u oblastima energetike i infrastrukturnog povezivanja.
 
Ambasador Tomašević izrazio je duboku zahvalnost na iskrenoj podršci koju Rumunija pruža Srbiji u procesu pristupanja EU, kao i na principijelnom stavu Rumunije po pitanju KiM i naglasio važnost  poštovanja normi međunarodnog javnog prava.
 


Sastanak Generalnog komiteta za ekonomska pitanja Parlamentarne dimenzije Centralnoevropske inicijative u Bukureštu, 27. i 28. mart o.g.

  

U Bukureštu je u periodu od 27-28. marta 2023. godine održan sastanak Generalnog komiteta za ekonomska pitanja Parlamentarne dimenzije Centralnoevropske inicijative pod nazivom „Ekonomske posledice rata u Ukrajini po države PD CEI“, u cilju razmatranja i identifikacije mogućih zajedničkih rešenja u kontekstu suočavanja sa ekonomskim posledicama ovog rata. 

Republiku Srbiju predstavljala je parlamentarna delegacija na čelu sa šefom delegacije poslanikom Zoranom Radojičićem, u čijem sastavu su bili poslanik Jasmin Hodžić i Teodora Kijanović, sekretar delegacije. Delegaciji se tokom ceremonijalnog dela susreta pridružio i ambasador Stefan Tomašević.



Poseta Njegovog Preosveštenstva Episkopa budimskog i administratora temišvarskog G. Lukijana Ambasadi Srbije u Bukureštu

  

Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimski i administrator temišvarski G. Lukijan, u pratnji arhijerejskog zamenika, protojerej-stavrofora dr Marinka Markova i jeromonaha i episkopskog sekretara Varnave Kneževića, posetio je Ambasadu Republike Srbije u Bukureštu.

Prilikom susreta, obostrano je naglašen značaj bliskih odnosa i dobre saradnje Ambasade i Eparhije temišvarske. Tema razgovora bio je i razvoj srpsko-rumunskih bilateralnih odnosa, kao i predstojeći događaji i projekti.



POSETA MINISTARKE ZDRAVLjA REPUBLIKE SRBIJE, PROF. DR DANICE GRUJIČIĆ BUKUREŠTU
U Bukureštu je 22-23. marta 2023. održan sastanak na visokom nivou država članica Regionalne kancelarije Svetske zdravstvene organizacije za Evropu o pitanju ljudskih resursa u zdravstvu, u organizaciji Regionalne kancelarije SZO za Evropu i Ministarstva zdravlja Rumunije. 
Republiku Srbiju je na ovom skupu predstavljala delegacija Ministarstva zdravlja, predvođena ministarkom prof. dr Danicom Grujičić, koja je učestvovala i u prvom panelu pod nazivom „Ulaganje u ljudske resurse u zdravstvu – različiti pristupi širom regiona“. U svom istupanju je, između ostalog, ukazala na značaj primarne zdravstvene zaštite i preventivne medicine; informisala o ulaganjima u oblast zdravstva u RS i o napretku ostvarenom u poslednjih 10 godina, kao i o narednim planovima; istakla značaj obezbeđivanja adekvatnih uslova rada doktora u udaljenim, ruralnim područjima, kao i palijativne nege u RS, a osvrnula se i na značaj digitalizacije u zdravstvu i adekvatne zaštite ličnih podataka pacijenata. 
 
Na marginama ovog skupa, ministarka D.Grujičić je imala i dva bilateralna sastanka, sa ministrima zdravlja Rumunije i Republike Moldavije.
 
 
Na sastanku sa ministrom zdravlja Rumunije Aleksandru Rafilom razmenjene su najvažnije informacije o zdravstvenim sistemima dve zemlje i razmotrene su mogućnosti za unapređenje bilateralne saradnje, uključujući i kroz IPA prekogranične projekte i univerzitetsku saradnju. U cilju nastavka razgovora, dogovoreno je da se u narednom periodu realizuje poseta rumunskog ministra Republici Srbiji, kao i da dve strane pristupe usaglašavanju Memoranduma o razumevanju.
            
 
Tokom bilateralnog sastanka sa ministarkom zdravlja Republike Moldavije Alom Nemerenko razmenjene su informacije o aktuelnom stanju zdravstvenih sistema dve zemlje, preduzetim aktivnostima i planovima razvoja, sa posebnim naglaskom na primarnoj zdravstvenoj zaštiti i sprečavanju odliva zdravstvenog kadra, ali i na palijativnoj nezi, digitalizaciji i zaštiti podataka. U cilju nastavka razgovora o bilateralnoj saradnji, ministarka D.Grujičić je uputila poziv ministarki A.Nemerenko da poseti R.Srbiju.
 


U Nacionalnom muzeju rumunske književnosti održan događaj „Sećanje na Adama Puslojića 80“, u čast preminulog srpskog pesnika
 
U Nacionalnom muzeju rumunske književnosti u Bukureštu održan je događaj „Sećanje na Adama Puslojića 80“, kojom prilikom je odana počast nedavno preminulom srpskom pesniku Adamu Puslojiću, prijatelju Nacionalnog muzeja rumunske književnosti i istinskom graditelju mostova i veza između Srbije i Rumunije. Ovom prilikom predstavljena je i izložba u njegovu čast koju je pripremila Anastasija Stoićiu.
 
Događaj je moderirao generalni direktor Muzeja Joan Kristesku, a istom je prisustvovala i ćerka Adama Puslojića, Marija Puslojić, brojni prijatelji iz sveta književnosti Rumunije i Srbije. U okviru svog obraćanja, ambasador Tomašević pročitao je pesmu koju je napisao i posvetio Adamu, a koju je na rumunski jezik prevela Milena Živković. 
 


Susret ambasadora Tomaševića sa predstavnicima srpske zajednice u Rumuniji
 
Ambasador Stefan Tomašević posetio je srpsku zajednicu koja živi u zapadnom delu Rumunije – Dunavskoj klisuri, sa kojima je razgovarao o izazovima sa kojima se suočavaju, kao i mogućim načinima za njihovo rešavanje. Konstatovano je da jedan od najvećih problema predstavlja sve manji broj dece u srpskim školama, u pogledu čega je dogovoreno da se nastavi sa ulaganjem dodatnih napora za podizanje kvaliteta nastave i uslova u kojima se ona odvija, kako bi se privukao veći broj dece.    
Ambasador Tomašević posetio je i manastir Sv. Georgija na Brzavi, manastir Kusić i manastir Bajzaš, koji predstavljaju najstarije srpske svetinje na teritoriji današnje Rumunije.
 


Svečano otvaranje Evropske prestonice kulture Temišvar 2023
Državni sekretar u Ministarstvu kulture Republike Srbije Miodorag Ivanović, ambasador Stefan Tomašević i generalni konzul Vladan Tadić, prisustvovali su 17. februara 2023. godine svečanoj ceremoniji otvaranja Evropske prestonice kulture -Temišvar 2023, koja je održana u Rumunskoj nacionalnoj operi u Temišvaru. 
U okviru centralne manifestacije koja je obuhvatila kraće klavirske koncerte mladog rumunskog pijaniste Andrea Irimie i holandskog kompozitora Jupa Bevina (Jeop Beving), u zvaničnom delu programa, prisutnima su se obratili i premijer Rumunije Nikolae Ćuka, ministar kulture Lućian Romaškanu, savetnik predsednika Serđu Nistor, evropska komesarka za transport Adina Valean, predsednik Županijskog saveta Timiš Alin Nika i gradonačelnik Temišvara Dominik Fric.  
Tokom 2023. godine, u Temišvaru će biti održano preko 1000 događaja na kojima se očekuje učešće oko 2500 umetnika iz Rumunije i inostranstva. 
 


Intervju ambasadora Tomaševića za Radio Romania Internațional
Povodom Dana državnosti R. Srbije, ambasador S. Tomašević dao je intervju za Radio Romania Internațional, u kom je govorio o značaju tog događaja za građane Srbije, zatim bilateralnim i ekonomskim odnosima RS i Rumunije, kulturnoj saradnji dve države, kao i saradnji Ambasade RS u Bukureštu sa srpskom zajednicom u Rumuniji. 
Ambasador Tomašević je istakao da podizanje Prvog srpskog ustanka u Orašcu 15. februara 1804. godine, na čelu sa voždom Karađorđem, predstavlja rađanje moderne srpske države i početak borbe za slobodu i kulturno i ekonomsko uzdizanje srpskog naroda. Dodao je da je time započet period revolucije koji je nizom događaja rezultirao oslobođenjem i ukidanjem feudalizma. Naglasio je da jedan od najznačajnijih događaja tokom te borbe predstavlja donošenje prvog ustava Kneževine Srbije – Sretenjskog ustava 1835.g, sačinjenog po uzoru na francuske ustavne povelje. 
Ukazao je da je Sretenjski ustav predviđao ograničavanje apsolutizma, uvođenje parlamentarne monarhije, kao i podelu vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku, što ga karakteriše kao jednog od najdemokratskijih ustava tog vremena. Pored toga, garantovao je i neprikosnovenost ličnosti, pravo na zakonito suđenje, slobodu kretanja i nastanjivanja, nepovredivost stana i pravo na izbor zanimanja. Ambasador je istakao da, imajući sve navedeno u vidu, Sretenje obuhvata najvažnije identitetske vrednosti srpskog naroda - na taj dan se obeležava jedan od najznačajnijih pravoslavnih praznika posvećen prvom susretu bogočoveka sa ljudima, a istovremeno, sa ponosom na svoju slobodarsku tradiciju, srpski narod proslavlja dan kada je podignut Prvi srpski ustanak 1804.g, ali i donet prvi srpski ustav koji je po svom sadržaju napredan i evropski. 
Kada je reč o bilateralnim odnosima RS i Rumunije, ambasador Tomašević je istakao da sa zadovoljstvom može da kaže da se politički dijalog između dve države sve više intenzivira, te da smo u prethodnoj godini u Bukureštu imali posete MSP RS, predsednice Vlade, kao i ministara energetike i saobraćaja i infrastrukture. Dodao je da se tokom ove godine očekuje još intenzivniji politički dijalog koji će za cilj imati dalje učvršćivanje bilateralnih odnosa, ali i razvoj sektorske saradnje, kako u oblasti energetike i infrastrukture, tako i u oblastima kulture, ekonomije i svim drugim od obostranog interesa.  
U pogledu ekonomske saradnje koja predstavlja jednu od najznačajnijih oblasti saradnje, ambasador Tomašević je informisao da je obim robne razmene između RS i Rumunije u protekloj godini premašio 2 mlrd. evra, što je novi rekord i cifra koja zavređuje pažnju. Međutim, istakao je da postoji još puno potencijala da se robna razmena u budućem periodu dodatno obogati i poveća, te da su realizovane brojne aktivnosti u tom cilju, poput učešća rumunskih proizvođača vina na sajmu Wine Vision by Open Balkan, koji je održan u Beogradu, i koji je kao srpska inicijativa, pod plaštom inicijative Otvoreni Balkan, najveći sajam te vrste ikad održan na Balkanu. 
Ukazao je da je to bila prava prilika da se vidi koliko mi možemo da učinimo za naše proizvode, otvarajući put za njih na oba tržišta. Dodao je da je najveći broj srpskih proizvoda našao taj svoj put do rumunskog tržišta, ali da on to uvek smatra „dvosmernom ulicom“, te ohrabruje uvek i rumunske proizvođače, distributere i predstavnike iz raznih industrija da kroz direktnu saradnju, a uz pomoć ambasada, naše u Bukureštu i rumunske u Beogradu, pronađu svoj put i do srpskog tržišta. Istovremeno, ukazao je da će Ambasada ohrabrivati naše proizvođače i preduzetnike da učestvuju na sajmovima, naše lokalne privredne komore da sarađuju i izrazio očekivanje da ćemo tokom prve sledeće posete na visokom nivou, a to bi trebalo da bude poseta PV Rumunije N. Ćuke Srbiji u aprilu, možda imati i biznis forum, kako bi ta poseta bila praćena značajnim rumunskim privrednicima, što će dodatno omogućiti da se unapredi ekonomska saradnja između Srbije i Rumunije, što je jedan od prioriteta u radu Ambasade.
U pogledu kulturnih događaja, ambasador je podsetio da je Ambasada tokom protekle godine organizovala događaj posvećen stogodišnjici od rođenja velikog pesnika srpsko-rumunskog porekla Vaska Pope, kao i Dane srpskog filma u Bukureštu, istakavši da će i u ovoj godini biti nastavljeno sa kulturnim aktivnostima, te da se već na proleće planira naredni Festival srpskog filma u Bukureštu na kom će gostovati i istaknuti umetnici, glumci i režiseri filmova koji će biti prikazani. Pored toga, biće realizovan i niz drugih događaja koji će imati za cilj da se prezentuje sve ono vredno iz naše kulture u Bukureštu i Rumuniji, tako da će biti i novih predstava, nastupa kulturno-umetničkih društava i brojnih drugih aktivnosti koje su u pripremi, istakao je ambasador.
Kada je reč o saradnji Ambasade sa srpskom zajednicom u Rumuniji, podsetio je da je srpska zajednica, sa svojim krovnim udruženjem Savezom Srba u Rumuniji, kao i drugim manjim udruženjima koja postoje, jako dobro prepoznata u Rumuniji, uživa sva prava i ima dobru komunikaciju, kako sa Ambasadom u Bukureštu tako i sa GK u Temišvaru, istakavši da mu je uvek veliko zadovoljstvo da bude u kontaktu sa svim našim ljudima koji su veoma uspešni, jako dobro etablirani u svojim poslovima i biznisima u Bukureštu, ali i da ode u one delove Rumunije, pre svega u četiri zapadne županije (Arad, Timiš, Karaš-Severin i Mehedinci), gde praktično živi 95% Srba, koji su jako dobro organizovani i koji na godišnjem nivou imaju brojne kulturne aktivnosti. S tim u vezi, podsetio je da ova godina predstavlja priliku da se zajednički podrži Temišvar kao Evropska prestonica kulture, te da i srpska zajednica koja tamo živi daje značajan doprinos da Temišvar bude ono što jeste, ali i priliku da sa ljudima koji žive u klisuri i u drugim delovima pomenute četiri županije, provede malo vremena, naglasivši da je to uvek najlepši deo posla, jer su oni i najvredniji deo naše saradnje i, kao i Rumuni u Srbiji, čine svojevrstan most srpsko-rumunskog prijateljstva, što mora da se neguje.
 
 


Sećanje na pesnika Joana Floru
                                
U Nacionalnom muzeju literature Rumunije u Bukureštu održan je događaj u znak sećanja na pesnika Joana Floru. Pored direktora Nacionalnog muzeja literature Rumunije Joana Kristeskua, profesora, pesnika, esejiste i književnog kritičara Jona Bogdana Leftera, akademika i profesora Lućijana Kišua i profesorke Marije Nenadić-Žurke, na pomenutom događaju učestvovao je i ambasador Stefan Tomašević. 
Joan Flora rođen je na teritoriji srpskog Banata i prepoznat je kao jedan od najboljih pesnika svoje generacije. Pohađao je Rumunsku gimnaziju u Vršcu, a diplomirao na Fakultetu rumunskog jezika i književnosti na Univerzitetu u Bukureštu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoja dela, kako u Srbiji, tako i u Rumuniji. Bio je član i sekretar Udruženja rumunskih pisaca i Asocijacije srpskih pisaca, predavao je rumunski jezik u opštini Alibunar, u Srbiji, a u određenom periodu bio je i urednik časopisa „Libertatea“ i časopisa „Lumea“, najznačajnijih časopisa na rumunskom jeziku koji se objavljuju u Srbiji.  
Ambasador S. Tomašević je u svom obraćanju istakao značaj stvaralaštva Joana Flore, kako u autorskom smislu, tako i u kontekstu prevođenja, zahvaljujući čemu su utvrđeni mostovi kulturne saradnje između Srbije i Rumunije i učinjena dostupnim brojna dela velikih književnika. Predstavnici akademske i književne zajednice jednoglasni su u oceni da su upravo prevodi pesama Vaska Pope na rumunski jezik, koje je priredio Joan Flora, najsveobuhvatniji i najkvalitetniji, što dovoljno govori o njegovom doprinosu, istakao je ambasador Tomašević.  
 


Odluke o raspisivanju konkursa za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore
 
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić doneo je odluku br. 17/30-2023/01 o raspisivanju konkursa za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu, a koji imaju za cilj: upotrebu, učenje, čuvanje i negovanje srpskog jezika i ćiriličkog pisma, čuvanje i negovanje srpskog kulturnog, etničkog, jezičkog i verskog identiteta i unapređenje ekonomske saradnje Republike Srbije i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu. i odluku br. 18/30-2023/01 od 16.01.2023. godine o raspisivanju konkursa za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu a koji imaju za cilj upotrebu, učenje, čuvanje, negovanje srpskog jezika i ćiriličkog pisma, čuvanje i negovanje srpskog kulturnog,etničkog i verskog identiteta.
 
Uvid u raspisane konkurse za sufinansiranje projekata možete izvršiti na sledećim linkovima:
 
 
 


IZDAVANjE PARAMETARA I QR KODA ZA INSTALIRANjE MOBILNE APLIKACIJE ConsentID
 
Počev od 01. februara 2023. godine u Ambasadi će biti omogućeno pružanje još jedne konzularne usluge - izdavanje parametara i QR koda za instaliranje mobilne aplikacije ConsentID radi sigurnog i pouzdanog načina pristupanja portalu eUprave i korišćenja svih elektronskih usluga koje nudi navedeni portal.
 
Ova usluga je besplatna i pruža se državljanima Republike Srbije i stranim državljanima koji imaju privremeni boravak ili stalno nastanjenje u Republici Srbiji, odnosno poseduju evidencijski broj stranca (EBS) koji izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova R.Srbije. 
 
Usluga je namenjena građanima koji su navršili 16 godina života, koji poseduju važeća biometrijska dokumenta (lična karta ili pasoš), imejl adresu, kao i telefone sa operativnim sistemom Android ili iOS ili tablet uređaje. 
Za ovu uslugu potrebno je lično prisustvo u Ambasadi. 
 


Ambasador Stefan Tomašević razgovarao sa predsednikom Rumunije Klausom Johanisom
 
U predsedničkoj palati Kotroćeni, predsednik Rumunije Klaus Johanis obratio se šefovima diplomatskih misija u Bukureštu, kojom prilikom je učinio osvrt na najvažnije događaje iz 2022. godine i predstavio prioritete spoljne politike Rumunije u tekućoj godini. 
U razgovoru sa predsednikom Johanisom, ambasador Tomašević je ukazao na opredeljenost Srbije za dalje jačanje bilateralne saradnje sa Rumunijom, što podrazumeva i buduću razmenu poseta na visokom i najvišem nivou. Posebno je istakao posvećenost Srbije očuvanju mira i stabilnosti i naglasio zahvalnost na principijelnoj, na međunarodnom pravu zasnovanoj i doslednoj poziciji Rumunije po pitanju Kosova i Metohije. 
 


Ambasada donirala srpske proizvode deci SOS Dečijih sela Rumunije
Ambasada Republike Srbije je sa IWA Charity timom obradovala mališane i tinejdžere koji su deo SOS Dečijih sela Rumunije, uručivši povodom novogodišnjih i božićnih praznika paketiće sa srpskim proizvodima, kao nastavak akcije započete na IWA dobrotvornom božićnom bazaru, održanom 11. decembra. Ambasada je sa velikim zadovoljstvom učestvovala u ovogodišnjim humanitarnim aktivnostima, iskazujući svoju posvećenost ranjivim kategorijama društva i pre svega pružajući snažnu podršku deci.  
Pored toga, ambasador Stefan Tomašević i upravni odbor Udruženja otvorili su prostor za srpsko-rumunsku razmenu dobrih praksi u oblasti reforme politika koje se tiču zaštite dece.
 
 


Poseta srpskoj zajednici u mestu Baleni
Povodom predstojećih praznika predstavnici Ambasade posetili su srpsku zajendicu u mestu Baleni-Sarbi.
 
U saradnji sa predstavnicima opštine Baleni, deci iz vrtića, koji broji 80 srpske dece Ambasada je poklonila Novogodišnje paketiće. U razgovoru sa zamenikom predsednika optštine i pripadnikom srpske zajednice  Gergeom Floreom, kao i sa direktorkom vrtića Lilianom Neagra dogovorene su dalje zajedniče aktivnosti na animiranju zajednice u cilju intenzvnijeg povezivanja sa maticom Srbijom i njihovo učešće u različitim projektima sa ciljem očuvanja srpskog identiteta.
 


Ambasador Stefan Tomašević u poseti Nacionalnoj novinskoj agenciji Ađerpres
 
Prilikom susreta ambasadora Stefana Tomaševića sa generalnom direktorkom Nacionalne novinske agencije Ađerpres Klaudijom Nikolae, istaknuti su tradicionalno dobri odnosi Srbije i Rumunije. Ambasador Tomašević ukazao je na značaj političkih, kulturnih i ekonomskih veza između dve zemlje i dva naroda, o čemu Ađerpres decenijama na najbolji mogući način svedoči svojim izveštajima. Generalna direktorka K.Nikolae je sa svojim kolegama predstavila arhivu Nacionalne novinske agencije ambasadoru, nakon čega je razmotrena mogućnost organizovanja izložbe fotografija, koja bi prikazala najvažnije momente iz naše zajedničke istorije.
 


Trajna opredeljenost Srbije za mir i stabilnost u regionu
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je jutros telefonom sa predsednikom Vlade Rumunije Nikolaeom Ćukom o nastavku jačanja sveukupne bilateralne saradnje i političkih odnosa, kao i o trenutnoj situaciji na Zapadnom Balkanu.
 
Brnabić je naglasila da Srbija veoma ceni i da je zahvalna Rumuniji na principijelnom stavu povodom pitanja Kosova i Metohije, istakavši trajnu opredeljenost naše zemlje za mir i stabilnost u čitavom regionu.
 
Ovaj telefonski poziv predstavlja nastavak dinamične razmene dveju država nakon nedavne novembarske posete predsednice Vlade Srbije Rumuniji.
 
Premijerka je ujedno istakla da se nada skoroj poseti premijera Rumunije Nikolaea Ćuke Srbiji.
 
 
Izvor/Foto: www.srbija.gov.rs


Učešće Ambasade na Božićnom humanitarnom bazaru u organizaciji Asocijacije IWA
 
Ambasada Republike Srbije učestvovala je na ovogodišnjem Božićnom humanitarnom bazaru, koji je održan u zgradi Nacionalne biblioteke u Bukureštu. Bazar je organizovala Asocijacija IWA (International Women Association), pod pokroviteljstvom Ministarstva inostranih poslova Rumunije, koji je okupio preko 60 diplomatsko-konzularnih predstavništava. Prezentacija Ambasade Srbije obuhvatila je desetine prepoznatljivih srpskih proizvoda, od kojih se velika većina u poslednje dve godine može pronaći u rumunskim trgovinskim lancima. Ambasada je prikupila značajna novčana sredstva prodajom proizvoda, ali je i na samom Bazaru direktno uručila poklone deci iz Centra za siročad, čime je ispunjen osnovni zadatak učešća u ovoj humanitarnoj aktivnosti. Prodaju i promociju srpskih proizvoda, na Bazaru je pratio i zapažen nastup srpskog KUD "Kolo" iz Arada, u sklopu kulturnog programa događaja. Prema ocenama posetilaca, Ambasada Republike Srbije u Bukureštu je uz domaćine Rumuniju i Italiju, imala jednu od najboljih prezentacija na ovogodišnjem Bazaru.
 
 


Promocija knjige pripovedaka Ive Andrića, prevedenih na rumunski jezik
 
Na sajmu knjiga „Gaudeamus“ u Bukureštu, juče je, u okviru štanda izdavačke kuće „Cartier“, održana promocija knjige pripovedaka Ive Andrića pod nazivom „Porodična slika i druge priče“, prevedenih na rumunski jezik, koju je priredila profesorka Oktavija Nedelku. Pomenutom događaju prisustvovali su predstavnici Ambasade Republike Srbije u Bukureštu, kolege, brojni prijatelji i bivši studenti profesorke Nedelku. 
U svom govoru, ambasador S. Tomašević je istakao da mu je izuzetna čast i zadovoljstvo što ima priliku da učestvuje u ovom značajanom trenutku kako za srpsku, tako i za rumunsku književnost, predstavljanjem prevoda na rumunski jezik od strane drage profesorke Nedelku pripovedaka Ive Andrića, jedinog srpskog nobelovca.
Predstavljajući značaj Ive Andrića za srpsku, jugoslovensku i svetsku književnost, ambasador je ukazao i na činjenicu da je, osim što je bio pesnik, pripovedač, esejista, romanopisac i književni kritičar, Andrić bio i aktivan i angažovan intelektualac, te da je imao razvijenu i diplomatsku karijeru. Dodao je da se među gradovima u kojima je Andrić službovao nalazi i Bukurešt, u koji je bio upućen kao diplomata Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, te da je prestonicu Rumunije, Andrić opisao kao „bučan, veseo i šaren grad“ u kome sve liči „na Božić ili slavu“. Naglasio je da je Andrić imao tu čast da se u periodu tokom njegove službe u Rumuniji odigrao izuzetno važan događaj za zajedničku istoriju Srbije i Rumunije, u čijoj je organizaciji i učestvovao – veridba kralja Aleksandra Karađorđevića sa rumunskom princezom Marioarom (Minjon) Hoencolern. 
Ambasador je istakao i značaj saradnje Ambasade Republike Srbije u Bukureštu sa renomiranom izdavačkom kućom „Cartier“ i direktorom Erizanuom, kao i veliku pomoć Dragana Caranovića i „Taverna Sârbului“, zahvaljujući čemu je ova knjiga dostupna i u Republici Moldaviji. 
Posebnu zahvalnost izrazio je profesorki Nedelku koja svesrdno doprinosi očuvanju i razvoju srpskog jezika u Rumuniji, ali i zbližavanju srpske i rumunske kulture. Naglasio je da mu je, iako je na žalost Ambasade i mnogih studenata profesorka Nedelku ove godine penzionisana, drago što će sada biti više vremena za nove projekte i prevode. Na kraju, izrazio je još jednom u ime Republike Srbije, Ambasade Srbije u Bukureštu i u svoje ime, zahvalnost profesorki Nedelku na svemu što je uradila i što će tek uraditi.
 
 


Srbija ceni stav Rumunije u vezi sa Kosovom i Metohijom
Bukurešt, 28. novembar 2022
 
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić sastala se danas u Bukureštu s predsednikom Vlade Rumunije Nikolaeom Ćukom, ocenivši da dve zemlje nastavljaju da jačaju sveukupnu bilateralnu saradnju i političke odnose.
Brnabić je navela da je cilj i da se ekonomska saradnja dveju zemalja podigne na još viši nivo, dodavši da će se raditi na projektnom povezivanju i povezivanju privrednih komora dveju zemalja.
Premijerka je naglasila da Srbija veoma ceni i zahvalna je Rumuniji na principijelnom stavu povodom pitanja Kosova i Metohije.
Mir i stabilnost su naš cilj, poručila je ona i dodala da se nada skoroj poseti premijera Rumunije Nikolaea Ćuka Srbiji.
Predsednica Vlade je navela da je ekonomska saradnja dveju zemalja dobra, ali da ima još mnogo prostora za unapređenje političke i privredne saradnje, najavivši da će po povratku iz Bukurešta uputiti zvaničan poziv premijeru Rumunije da poseti Srbiju.
Premijerka je ukazala na to da je u planu potpisivanje sporazuma o saradnji između privrednih komora dveju zemalja i osnivanje zajedničke srpsko-rumunske privredne komore.
Ona je navela podatak da je robna razmena prošle godine iznosila više od dve milijarde evra, pri čemu je izvoz Srbije u Rumuniju bio 1,1 milijardu evra i poslednjih deset godina beležimo suficit u izvozu.
Ako gledate samo Evropsku uniju, Rumunija je treća izvozna destinacija posle Nemačke i Italije, a četvrta najveća izvozna destinacija u globalu, naglasila je Brnabić.
Predsednica Vlade je ocenila kao važan sinoćni sastanak u Bukureštu sa našim privrednicima, od kojih neki rade za multinacionalne kompanije, a plasiraju proizvode iz Srbije na rumunsko tržište.
Ona je prenela da je celokupan razgovor sa premijerom Rumunije bio sadržajan, a najviše je bilo reči o energetici i zajedničkim projektima, dodavši da je u planu završetak dalekovoda sa rumunske strane između Pančeva i Rešice.
Brnabić je napomenula i projekat gasne interkonekcije, dodavši da se razmatra i izgradnja Đerdapa 3, što bi bila investicija od više od milijardu evra.
Odgovarajući na pitanja novinara, predsednica Vlade je istakla da Rumunija ne namerava da promeni svoj stav po pitanju Kosmeta, ukazavši na to da pet država članica EU koje ne priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost „Kosova“ stalno trpi velike pritiske zato što postoje neke druge države članice koje uvek vuku na tu stranu da Unija ne bude statusno neutralna.
Ona je istakla da su Srbiji u poslednjih 48 časova partneri u Španiji, a sada i u Rumuniji, preneli da ne nameravaju da promene svoj stav po pitanju naše južne pokrajine.
Premijerka je ocenila da je to izuzetno pohvalno i dobro za stabilnost evropskog kontinenta, ali i u svetu zato što su to zemlje koje se pridržavaju osnovnih principa međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija.
Prema njenim rečima, poštujući načelo nepovredivosti teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država kao što je Srbija, te zemlje čuvaju i međunarodni pravni poredak.
Premijerka je danas u Bukureštu prisustvovala Minhenskom sastanku lidera, koji se održava u okviru predstojeće Minhenske bezbednosne konferencije, a na kojem se jedan od panela odnosio na Zapadni Balkan.
Na tom sastanku iza zatvorenih vrata, kako je rekla, razgovarano je o evropskim integracijama čitavog regiona, bilo je govora o regionalnim inicijativama kao što je Otvoreni Balkan, o dijalogu između Beograda i Prištine i konstruktivnoj ulozi predsednika Aleksandra Vučića i svih u Beogradu kako bi se našao neki kompromis i očuvao mir i stabilnost ne samo na Zapadnom Balkanu već i u čitavoj Evropi.
Predsednica Vlade je, takođe, rekla da pomenutom sastanku nije prisustvovao niko iz prištinske delegacije, što, kako je ocenila, dovoljno govori o političkoj poziciji Rumunije.
Rumunija je jedna od zemalja koja ne priznaju samoproglašenu nezavisnost tzv. Kosova, podsetila je ona i dodala da ta zemlja ide i više od toga i ne poziva njihove delegacije na događaje.
Minhenski sastanci lidera su poseban format Minhenske bezbednosne konferencije koji okupljaju oko 50 zvaničnika na visokim pozicijama kako bi razgovarali o aktuelnim izazovima i međunarodnoj bezbednosnoj politici.
Sastanci se održavaju jednom ili dva puta godišnje u različitim prestonicama širom sveta.
 
Izvor/Foto: www.srbija.gov.rs


Učešće Ambasadora Stefana Tomaševića na konferenciji koju organizovala Unija bilateralnih privrednih komora Rumunije
 
U organizaciji Unije bilateralnih privrednih komora Rumunije (The Union of Bilateral Chambers of Commerce from Romania), u Bukureštu je održana konferencija pod nazivom Sustainable development diplomacy - New Challenge of Traditional Diplomacy.
 
Glavna tema konferencije bio je uticaj aktuelne krize na ekonomiju, a među prisutnima su bili predstavnici rumunskih institucija, diplomatskog kora, predstavnici nevladinih organizacija, kao i brojni privrednici.
 
U okviru glavnog panela svoje govore imali su predsednik Unije bilateralnih privrednih komora Rumunije prof dr. Nasty Vladoiu, generalni sekretar Pravosudne akademije Rumunije prof dr. Ovidiu Predescu, ambasador NR Kine Han Chunlin, ambasador Ukrajine Prokopchuk Ihor, ambasador Republike Koreje Rim Kap-Soo, kao i ambasador RS Stefan Tomašević. 
 
Ambasador Stefan Tomašević istakao je značaj povezivanja i jačanja ekonomske saradnje u aktuelnom globalnom geopolitičkom kontekstu. Govorio je o ekonomskim uspesima Republike Srbije, uprkos aktuelnoj krizi, zahvaljujući prethodno sprovedenim merama i dobroj pripremi koje su ključno uticale na performanse srpske privrede. Naglasio je izuzetne rezultate u pogledu stvaranja stimulativnog investicionog i poslovnog okruženja, kao i posvećenost digitalizaciji, energetskoj diversifikaciji i sve većem korišćenju obnovljive energije.
 
U pogledu bilateralnih odnosa Srbije i Rumunije, ambasador S.Tomašević ukazao je na tradiciju prijateljstva, kao odličnu osnovu za razvoj saradnje u svim oblastima, gde ekonomija zauzima posebno mesto. Iako je u 2021. godini zabeležen rekordan obim srpsko - rumunske trgovinske razmene, naglasio je da i dalje postoje veliki neiskorišćeni potencijali, naročito kada je u pitanju privlačenje direktnih investicija, ali i kroz intenziviranje trgovinske razmene, te bolju saradnju privatnog i javnog sektora, povezivanje privrednih komora, privrednika, okruga i opština. Osvrnuo se i na veliki značaj Dunava, te potencijal koji on predstavlja u oblasti turizma, pored ogromnog značaja koji ima u oblasti transporta.
 
Poseban deo svog izlaganja, ambasador Tomašević posvetio je značaju regionalnog povezivanja usled izazova i kriza sa kojima se svet suočava. Kao pozitivan primer u tom pravcu istakao je inicijativu "Otvoreni Balkan", kreiranu kao mehanizam za bolje povezivanje Balkana, naročito u oblasti ekonomije, kroz obezbeđenje slobodnog protoka ljudi, roba, kapitala i usluga. Podsetio je da ova inicijativa trenutno uključuje Republiku Srbiju, Republiku Severnu Makedoniju i Republiku Albaniju, ali da je otvorena i za ostale učesnike ZB6. Informisao je da je kao plod ove inicijative a pod pokroviteljstvom predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i naših vlada, u septembru o.g. u Beogradu održan najveći vinski sajam u regionu ikada organizovan, pod nazivom "Wine vision by Open Balkan", koji je okupio više od 400 proizvođača iz preko 20 zemalja uključujući i Rumuniju, mnogobrojne distributere, somelijere i predstavnike vinske industrije. Svrha ove manifestacije, kako je istakao, upravo je bila da se promoviše duh regiona, naših kultura i tradicija. Zaključio je da je upravo to način i dobar primer kako da se povežemo regionalno i pratimo prednosti našeg lokalnog tržišta, sa davanjem šanse lokalnim preduzetnicima i borimo se za njihovu dobrobit i održivost na tržištu koje je puno konkurencije, koja nas često nadjačava usled našeg nejedinstva i odsustva fokusa i strateškog promišljanja a što je upravo osnovni princip kada su u pitanju ciljevi održivog razvoja.
 


Intervju ambasadora Tomaševića za rumunski portal Digi24
Ambasador Stefan Tomašević dao je intervju za rumunski portal Digi24 u kom je govorio o bilateralnim odnosima između Republike Srbije i Rumunije, teškoj situaciji u kojoj se Srbija nalazi kada je reč o pitanju Kosova i Metohije, kao i poziciji Srbije po pitanju rata u Ukrajini.
Ambasador Tomašević je istakao da je njegov najvažniji zadatak kao ambasadora Republike Srbije u Rumuniji, da ojača odnose između Srbije i Rumunije, istakavši da dve države i njihovo stanovništvo to zaslužuju. Naglasio je da sa obe strane postoje divne nacionalne manjine i da je reč o odličnoj istoriji bilateralnih odnosa, da postoji mnogo važnih ljudi koji su zaslužni za razvoj društava obe države, te da je Srbija tokom istorije imala dve kraljice rumunskog porekla. 
Kada je reč o aktuelnim projektima, pomenuo je gasovod Mokrin-Arad, izgradnju HE Ćerdap 3, Dunav, kako zbog transporta, tako i zbog turističkog potencijala. Veoma važnim je ocenio i nedavno realizovane bilateralne posete sa obe strane (srpskog ministra spoljnih poslova, ministra saobraćaja, ministra energetike) i izrazio nadu da će u narednom periodu doći do realizacije poseta i na nivou premijera i predsednika. 
Kao posebno značajno, istakao je veliku podršku koju Rumunija pruža evropskom putu Srbije, u njenom nastojanju da postane punopravna članica EU, kao i principijelnu poziciju Rumunije, zasnovanu na dubokom poštovanju međunarodnog javnog prava, odnosno, činjenicu da Rumunija nije priznala samoproglašenu nezavisnost tzv. Kosova.
Govoreći o pitanju Kosova i Metohije, istakao je da je Srbija u Briselu potpisala sporazum kao garanciju mira i stabilnosti, a da Priština njegov najvažniji deo, formiranje Zajednice srpskih opština, ni skoro 10 godina kasnije nije ispunila. Ipak, izrazio je uverenje da će, uz snažniju podršku srpskih partnera u EU i Sjedinjenih Država, koje u poslednje vreme upućuju poruke koje su snažne, koje osuđuju ovakvu vrstu ponašanja Prištine, druga strana ne samo sedeti i razgovarati, već i imati odgovornost i istinsku volju za pronalaženje odgovarajućeg rešenja. Podsetio je da je od početka godine zabeleženo preko 100 etnički motivisanih incidenata i napada na Srbe, te da je reč o situaciji koja je veoma teška za srpski narod. 
Naglasio je da je Srbija odgovorna, jer želi da region za buduće generacije bude zasnovan na osnovnim principima EU. U tom kontekstu, informisao je o važnoj inicijativi Srbije „Otvoreni Balkan“, u okviru koje Srbija, Albanija i Severna Makedonija sarađuju na dobrobit svog stanovništva, olakšavajući razmenu ljudi, kapitala, lakše pronalaženje posla, putovanje između tri zemlje bez pasoša, korišćenjem samo ličnih karti, što je, kako je naglasio, samo jedan primer kako Srbija gleda na region, u cilju većeg prosperiteta naroda i boljih odnosa sa susedima. 
Kada je reč o poziciji Srbije prema ratu Ukrajini, ambasador Tomašević je istakao da je tu situacija vrlo jasna i da Srbija ostaje dosledna striktnom poštovanju međunarodnog javnog prava, zbog čega je i osudila kršenje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine i podržala rezolucije usvojene u UN s tim u vezi. Kada je reč o pritiscima koji se na Srbiju vrše da uvede sankcije Rusiji, podsetio je da je Srbija, u ne tako davnoj istoriji, bila pod sankcijama, te da zna da one u stvari pogađaju obično stanovništvo. Podsetio je i na presedan koji se tada dogodio, kada je, bez saglasnosti Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, bombardovana suverena država. Ukazao je da, sve greške tada učinjene od strane međunarodnih partnera, sada jasno dolaze do izražaja na primeru Ukrajine. Podjednako značajnim je istakao i činjenicu da Rusija nije priznala nezavisnost tzv. Kosova, te da Srbija mora da vodi računa i o zaštiti sopstvenih interesa, a reč je o pitanju od najvećeg značaja. 
 
 


Obeleležavanje Dana primirja u Prvom svetskom ratu
 
Povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu, 11 novembra 2022. godine, ambasador Stefan Tomašević je odao počast i položio lovorov venac borcima Prve srpske dobrovoljačke divizije u Međidiji. 
Vence su položili i zamenik gradonačelnika Međidije, ambasadorka Češke Republike u Bukureštu, predstavnici Ministarstva nacionalne odbrane i Garnizona opštine Međidija, Nacionalne asocijacije ratnih veterana „Kraljica Marija“, lokalne policije, žandarmerije i vatrogasaca, Asocijacije boraca  kao i građani Međidije. 
Ambasador S.Tomašević je u govoru naveo da na Spomen kosturnici u Međidiji, na mestu stradanja i sećanja počiva oko 8.000 naših predaka, koji su 1916. godine zajedno sa svojom rumunskom braćom stradali boreći se kao dobrovoljci  na frontu u Dobrudži. Podsetio je da su spomen kosturnicu davne 1926. godine svečano otvorila dva monarha i prijatelja, srpski kralj Aleksandar Krađorđević, supurug rumunske princeze Marije i rumunski kralj Ferdinad, princezin otac, što simbolično svedoči o pobedi prijateljstva srpskog i rumunskog naroda. Ambasador je u govoru odao počast i češkim borcima koji su stradali boreći se na Dobrudžanskom frontu, kao i Elsi Ingliš koja je odlikovana Ordenom belog orla i ordenom Svetog Save, i Bolnici škotskih žena, koje su dale nemerljiv doprinos lečeći vojnike u Dobrudži. U govoru se zahvalio i rumunskim prijateljima što zajedno sa nama čuvaju sećanje na sve one koji su u borbama u Prvom svetskom ratu dali svoj život i čiji su posmrtni ostaci ostali da leže u bratskoj Rumuniji.
 


Gostovanje Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada u Bukureštu

U okviru Festivala Nacionalnog teatra 2022. koji se u Bukureštu održava od 05. do 13. novembra 2022. godine, sinoć je u Rumunskom nacionalnom teatru gostovalo Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada sa predstavom „Slepa mrlja“, u režiji Andreja Mažerija. Rumunska publika je ovacijama pozdravila modernistički pristup predstavljanja klasičnog dela prema motivima iz antičkih tragedija Kralj Edip, Antigona i Bakante. Predstavu je pratio prevod na rumunskom jeziku koji je priredila rumunska glumica, dvojna državljanka Srbije i Rumunije Joana Flora.



Poseta ambasadora Tomaševića Univerzitetu u Trgovištu

         

Ambasador Stefan Tomašević juče je posetio Univerzitet u Trgovištu (Târgoviște), Kraljevski sud u Trgovištu u okviru kog se nalazi i Muzej štamparije, i Manastir Delu, u koji je tokom perioda vladavine Turaka, izmeštena Goraždanska štamparija, čime je omogućeno da se i u Trgovištu štampaju knjige. Predstavnici Univerziteta, rektor Laura Monika Gorgiu, prorektori, dekani i profesori, predstavili su sistem rada i funkcionisanja pomenute institucije, koja ove godine obeležava 30 godina od osnivanja. 

Ambasador Stefan Tomašević je istakao važnost postojanja i rada Univerziteta za grad, okrug, ali pre svega za porodice čija deca imaju mogućnosti da se tu školuju, ali i da još tokom trajanja studija budu prepoznati od strane kompanija i da se zaposle. Istakao je neophodnost da se prilikom privlačenja stranih direktnih investicija vodi računa i o zapošljavanju visoko kvalifikovane radne snage, kako bi se sprečio odliv mladih stručnih kadrova. Predložio je da se Univerzitet u Trgovištu poveže sa nekim od univerziteta u Republici Srbiji. 

S tim u vezi, obostrano je izražen značaj budućeg povezivanja i potpisivanja sporazuma o saradnji između Univerziteta u Trgovištu i univerziteta u Republici Srbiji. Takođe, istaknuta je važnost saradnje u okviru programa Evropske unije, poput Erasmus-a.



Poseta ambasadora Tomaševića Centru za sprovođenje zakona u JIE

Ambasador Stefan Tomašević je 10.11.2022. godine posetio sedište Centra za sprovođenje zakona u jugoistočnoj Evropi (Southeast European Law Enforcement Center - SELEC), gde je razgovarao sa generalnim direktorom g. Oguz Serkant Akinom. Ovom prilikom, razmotrene su različite oblasti rada i aktivnosti SELEC, kao i doprinos Republike Srbije radu ove organizacije. Istaknuta je važna uloga oficira za vezu RS akreditovanih u Centru i identifikovane mogućnosti za dalje unapređenje saradnje na svim nivoima.



Ambasador Tomašević prisustvovao obeležavanju slave crkve Svetih arhangela Mihaila i Gavrila

       

Na poziv Florina Nidelea, predsednika opštine Kležanj, koja se nalazi u županiji Đurđu, u Rumuniji, kao i sveštenstva, ambasador Stefan Tomašević posetio je crkvu Svetih arhangela Mihaila i Gavrila, zadužbinu kapetana Miše Anastasijevića. 

Prilikom obilaska crkve, u kojoj se nalaze i mošti velikog dobročinitelja i zadužbinara kapetan Miše Anastasijevića, razgovarano je o zajedničkom projektu obnavljanja fresaka crkve, na kom bi bili angažovani mladi umetnici iz Republike Srbije. 

Kležanj je jedno od mesta, nekadašnjih latifundija, u kom je srpski zadužbinar, između ostalog, sazidao i prvu zanatsku školu.



Sastanak ambasadora Tomaševića sa upravnikom Univerzitetske urgentne bolnice u Bukureštu prof. dr Florinom Katalinom Kirstojuom

 

Ambasador Stefan Tomašević je dana 7. novembra 2022. godine posetio Univerzitetsku urgentnu bolnicu u Bukureštu (Spitalul Universitar de Urgență București) gde je održao sastanak sa upravnikom bolnice, prof. dr Florinom Katalinom Kirstojuom i medicinskim direktorom Korinom Silviom Pop, u cilju razmatranja mogućnosti razvijanja akademske i naučne saradnje u oblasti zdravstva između Beograda i Bukurešta. 

Izražena je zainteresovanost za uspostavljanje saradnje između Univerziteta medicine i farmacije u Bukureštu i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, univerzitetskih bolnica i urgentnih centara, i eventualnog formiranja naučnog konzorcijuma, u koji bi bio uključen i privatni sektor i konstatovan značaj intenziviranja kontakata i razmene poseta dve strane na svim nivoima.



Uručena odlikovanja Dušanu Vilmsu i Oktaviji Nedelku
 
U prostorijama Ambasade R. Srbije u Bukureštu, ambasador Stefan Tomašević je, u svojstvu ličnog izaslanika predsednika R. Srbije Aleksandra Vučića, uručio Zlatne medalje za zasluge privredniku Dušanu Vilmsu i prof. dr Oktaviji Nedelku.
Ambasador S. Tomašević se zahvalio Dušanu Vilmsu za celokupan doprinos koji je pružio u očuvanju srpske nacionalne manjine i unapređenju privrednih odnosa R. Srbije i Rumunije, kao i njegovoj spremnosti za nastavkom takvih aktivnosti. Posebno značajnom ocenio je želju D. Vilmsa da finansira izgradnju nove, najsavremenije srpske škole u Temišvaru, što je od nemerljivog značaja za opstanak srpske zajednice i očuvanje srpskog jezika i kulture u Rumuniji.
Prof. dr O. Nedelku koja je pre svega nekoliko dana otišla u penziju, ambasador se zahvalio za ostvarene izuzetne zasluge u oblasti društvenih i humanističkih nauka, posebno u afirmaciji i promovisanju srpskog jezika i kulture u Rumuniji. Uz prisustvo brojnih studenata i profesora Odseka za srpski jezik i književnost (Katedre za slovenske jezike i kulturu) na Fakultetu za strane jezike, Univerziteta u Bukureštu, ambasador Tomašević je profesorki Nedelku uručio pomenuto odlikovanje, poželevši srećan odlazak u penziju. Dodao je da se zajedničke aktivnosti Ambasade i O. Nedelku ovde ne završavaju i da sa zadovoljstvom očekujemo predstojeću promociju knjige pripovedaka Ive Andrića, kao i buduće prevode koje profesorka priprema.
 


Ambasador Stefan Tomašević položio venac povodom smrti akademika Euđena Simiona
 
Ambasador Stefan Tomašević danas je u Akademiji Rumunije, u ime Ambasade Republike Srbije u Bukureštu, položio venac i upisao se u knjigu žalosti povodom smrti akademika Euđena Simiona. 
 
Euđen Simion je bio kritičar i istoričar književnosti, urednik, esejista, univerzitetski profesor, predsednik Filološko-književne sekcije Akademije Rumunije, direktor Instituta za istoriju i teoriju književnosti
„Đ. Kalinesku“ pri Akademiji Rumunije i redovni član Akademije Rumunije od 1992. godine, a svojevremeno i njen predsednik. Bio je inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti od 8. novembra 2018. godine. Umro je u 89 godini života. 
 


Govor ministra spoljnih poslova Nikole Selakovića na sednici SB UN povodom izveštaja o radu UNMIK
 
Poštovani predsedniče Saveta bezbednosti,
Uvaženi članovi Saveta bezbednosti,
Poštovana specijalna predstavnice, 
Čast mi da se ponovo obraćam ovom uvaženom telu Ujedinjenih nacija i da danas razmatramo novi izveštaj generalnog sekretara o radu misije UN na teritoriji naše južne pokrajine, na Kosovu i Metohiji. 
Želim da zahvalim generalnom sekretaru i specijalnoj predstavnici generalnog sekretara i šefu UNMIK-a na podnošenju izveštaja. Prepoznajemo napore koje gđa Zijade ulaže u obavljanju ove veoma odgovorne funkcije, naročito imajući u vidu neophodnost sveobuhvatnog sagledavanja i kompleksnost situacije na terenu. 
I ovom prilikom želim da naglasim da Republika Srbija visoko uvažava aktivnosti UNMIK na Kosovu i Metohiji, formirane Rezolucijom SB UN 1244. Zalažemo se za njeno kontinuirano delovanje u neizmenjenom i nesmanjenom obimu i kapacitetu, a posebno imajući u vidu da Misija još uvek nije ispunila osnovni cilj svog mandata - miran i normalan život svih građana naše južne Pokrajine. 
Dame i gospodo,
Nažalost, moram da konstatujem da poslednji meseci nisu doneli više stabilnosti na Kosovu i Metohiji i da situacija u Pokrajini nije baš onakva kakva je predstavljena u izveštaju. Jednostranim potezima rukovodstvo u Prištini nastavlja da svesno i sistematično produbljuje etničke razlike izazivajući diskriminaciju i nipodaštavanja nealbanskog stanovništva. Prema našim saznanjima od početka ove godine zabeleženo je 105 etnički motivisanih napada. Pored toga, Priština aktivno radi na postavljanju administrativnih i birokratskih prepreka, preduzimanjem poteza i mera koji nisu usaglašeni u dijalogu dve strane, kao osnovnom mehanizmu za pregovore i postizanje rešenja između Beograda i Prištine. Njihov odnos i postavljanje je u tom smislu višestruko problematično. Svojim neodgovornim ponašanjem, privremene institucije samouprave svesno sabotiraju napore ne samo Beograda, već i EU i drugih involviranih strana u međunarodnoj zajednici, sa očiglednom namerom sprovođenja dva cilja – prvi je izbegavanje sprovođenja preuzetih obaveza. Drugi, krajnji i daleko alarmantniji cilj je zastrašivanje, marginalizacija i progon Srba. 
I dalje se, kao i godinama unazad, Srbi na različite načine zastrašuju, podstiču na napuštanje svojih domova, sela i gradova u kojima su rođeni i žive, a oni raseljeni obeshrabruju da se vrate tamo gde su rođeni i započeli svoje živote. Privremene institucije planski rade na tome da uklone i izbrišu što je više moguće onog kulturnog i nacionalnog diverziteta koji još opstaje. Istovremeno, Priština svesno potpiruje međuetničke tenzije koristeći sve dostupne metode. Tako je, prilikom hapšenja Nikole Nedeljkovića zbog navodnog „izazivanja etničke mržnje i netrpeljivosti“, a zapravo prisustvovanja proslavi obeležavanja Vidovdana, Nikola osuđen na punih osam meseci bez ijednog materijalnog dokaza. Sa druge strane, podsećam da ni do danas nema nijednog pravosnažno osuđenog izvršioca za više od 1.000 Srba stradalih samo od 1999. godine. Zbog ovakvog, planskog zastrašivanja etnički su očišćeni gotovo svi gradovi i sela na Kosovu i Metohiji, a predstavnici Prištine svojim delovanjem nastavljaju da ignorišu patnje, dosipajući so na rane Srbima koji su morali da napuste svoja vekovna ognjišta, a podvlačim, u pitanju je preko 200 hiljada ljudi. Takav odnos traje već 23 godine i ne menja se, što je u potpunoj suprotnosti sa demokratskim vrednostima i principima koje PIS često u svojim izjavama afirmišu. Prištinske delegacije u svim dosadašnjim izlaganjima pred ovim uvaženim telom naglašavaju šta je nekada bilo, bolno izostavljajući kako danas žive nealbanci na Kosovu i Metohiji.   
Stoga, smatram potrebnim da naglasim da je neophodna istinska politička volja involviranih međunarodnih činilaca i Prištine, kako bi se stvorili uslovi za početak kraja diskriminacije na nacionalnoj osnovi i zajednički život u Pokrajini.
Dozvolite mi, uvaženi članovi Saveta bezbednosti, da skrenem Vašu pažnju i na rigidan, sporan i krajnje neozbiljan nastup druge pregovaračke strane u okviru dijaloga.  U ostvarivanju gore pomenutih ciljeva Priština primenjuje takozvanu politiku reciprociteta, dobro osmišljenu, malicioznu strategiju koja nažalost nije samostalno zamišljena. Kontinuiranim insistiranjem na međusobnom priznanju kao centralnom delu dijaloga, takozvana politika reciprociteta na najbolji način pokazuje suštinsku nespremnost trenutnog političkog rukovodstva Prištine za pronalazak bilo kakvog kompromisnog rešenja. Podsetiću vas, razgovori između Beograda i Prištine nisu započeti sa izborom aktuelnog rukovodstva Prištine, već traju čitavih 11 godina od kada je započet tehnički dijalog (8.3.2011). Samim tim, ocenjujemo kao nedopustive pokušaje da se aktuelni format dijaloga dezavuiše, a dogovori poništavaju samo zato što ne odgovaraju trenutnim političkim činiocima. Neprihvatljivo je da se trenutne geopolitičke okolnosti koriste da se, jednostavno, jednim potezom precrta ono na čemu je godinama mukotrpno rađeno. Beograd je, podvlačim, institucionalno od samog početka uključen u dijalog, dok je posvećenost druge strane varirala i varira u zavisnosti od političke opcije koja je na vlasti. 
Zaoštreni politički nastup i narativ aktuelnog rukovodstva PIS u Prištini prate i konkretni destabilišući koraci. U izveštajnom periodu, zamaskirane kao pokušaji navodne integracije u društvo, nametnute su mere o registarskim oznakama. Podsećam i ponavljam, o uvođenju ovakvih mera nije bilo saglasnosti u dijalogu Beograda i Prištine. Verujem, dame i gospodo, da ćemo i danas od strane predstavnice PIS u Prištini čuti navode kako je njihova strana ispunila sve obaveze, ali upravo odluka o preregistraciji tablica pokazuje da, po ko zna koji put, Priština ne samo da ne ispunjava dogovoreno, već poništava rezultate dijaloga, stvarajući iznova novu krizu. O efektu ovakvih, nasilno nametnutih mera najbolje govori da je od donošenja odluke zabeležen jednocifren broj preregistrovanih vozila sa srpskim registarskim tablicama, od čega je svega dvoje Srba sa severa KiM. To je još jedan pokazatelj da Priština ne uživa podršku svih, a da, sa druge strane, u kontinuitetu provocira prirodnu reakciju srpskog stanovništva, koje ne može da kontinuirano preživljava samovolju rukovodstva iz Prištine. 
Verujem da ćemo i danas čuti ustaljeni narativ predstavnika iz Prištine koji pokušavaju da svaku reakciju Srba na KiM predstave kao aktivnost organizovanu od strane Beograda u navodnim pokušajima destabilizacije. Ovakve tvrdnje jednostavno ne odgovaraju istini. Srbija, sa svoje strane, ni na koji način ne može da obuzda revolt koji vlada među nealbanskim stanovništvom Kosova i Metohije. Nepobitna je činjenica da protesti građana predstavljaju bunt protiv dugogodišnjeg institucionalnog nasilja i obespravljivanja nealbanskog stanovništva, kojem se, u ovom slučaju, uskraćuje pravo na mirno uživanje privatne imovine stečene na zakonit način. Priština se dakle ne zaustavlja u pokušajima oduzimanja imovine, a, kao što je poznato,  jedna od meta je i Srpska pravoslavna crkva, i to dovođenjem u pitanje vraćanja imovine manastiru Dečani, čime Priština paradoksalno ne ispunjava odluke sopstvenog tzv. Ustavnog suda. 
Dame i gospodo,
Dugo sam razmišljao kako da ilustrujem stvarnu sliku svakodnevice nealbanskog stanovništva na Kosovu i Metohiji. Navešću samo neke od činjenica. Prema našoj evidenciji nesmanjen je intenzitet obespravljivanja nealbanskog stanovništva, a ni broj etničkih motivisanih incidenata se nažalost nije smanjio. I u poslednjem izveštajnom periodu zabeleženi su brojni incidenti, govor mržnje, zastrašivanja, kršenja prava na pravično suđenje, ugrožavanja prava na slobodu kretanja i verskih prava, skrnavljenja crkava i grobova. Neprihvatljivi su i učestali napadi na objekte Srpske pravoslavne crkve, a posebno ponižavajuć odnos prema srpskoj kulturnoj i duhovnoj baštini na prostoru Kosova i Metohije, uključujući i 4 spomenika koji su uvršteni na Listu svetske baštine Uneska. Sveštenicima i monaškim zajednicama se nameću brojne administrativne i tehničke barijere, čime se otežava, pa čak i onemogućava njihov opstanak na crkvenim imanjima. 
Kada je reč o pravima građana, pokušajte da zamislite da vam je oduzeto elementarno političko i građansko pravo da glasate. Srbima u Pokrajini je to urađeno i to uz učestala zastrašivanja i nasilne upade specijalnih snaga Rosu, koji su instrument za sprovođenje ciljeva Prištine pod izgovorom navodne borbe protiv kriminala. U decembru prošle godine Bratislav Nikolić, predsednik opštine Štrpce, pritvoren je pod sumnjom za organizovani kriminal i korupciju - još nije optužen i drže ga u pritvoru u Podujevu. Jedini razlog je pravljenje dodatnog i konačnog pritiska na srpsku zajednicu u Štrpcu. 
Na koji način se opravdava borba protiv kriminala kada se specijalne snage Rosu koriste za upade na seoske slave, pretresanje škola i kidnapovanje vozača sanitetskog vozila koji je prevozio medicinsku infuziju i lekove? Koji su motivi i racionalizacija ovih postupaka? Samo pokušajte da zamislite i da se stavite u cipele Dragice Gašić, jedine srpske povratnice u Đakovicu. Zamislite da vam je i dalje zbog vašeg porekla i nacionalnosti zabranjeno da kupite hleb, jer živite u opštini koju lokalni Albanci ponosno smatraju zabranjenom za nealbance. Da čak jedanaest albanskih organizacija građanskog društva zahteva vaše proterivanje, kao i zabranu da se ikad ubuduće ijedan nealbanac vrati u taj grad.  Onda vam je jasan nivo zastrašivanja sa kojima se suočavaju Srbi povratnici. Jasno vam je zašto je procenat povratnika ispod 2% i zašto je on i dalje jedan od najmanjih na svetu. Dozvolite mi da postavim pitanje, da li su ovo odlike društva koje se prema svetu predstavlja kao demokratija i faktor stabilnosti u regionu? 
Svesni smo da dijalog ima širu dimenziju i da može uticati na situaciju u celom regionu. U prilog tome svedoče i sve izjave srpskih zvaničnika, uključujući i samog predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. „Bolje sto godina pregovarati nego jedan dan ratovati“ reči su našeg predsednika koje najbolje opisuju politiku mira, pomirenja, regionalne saradnje koju sprovodi srpsko rukovodstvo, vođeno vizijom izgradnje zajedničke i prosperitetne budućnosti Balkana. 
Verujem da je odgovornost današnjih lidera da stvore jasnu zajedničku viziju za buduće generacije. Takvu viziju pokazali su lideri i Beograda i Tirane stvarajući Otvoreni Balkan, inicijativu iz regiona za region, koja već daje konkretne rezultate. Srbija je u više navrata, bez razumevanja druge strane, ispružila ruku ka Prištini pozivima za uključivanje u ovu inicijativu, računajući da će postojati svest o važnosti ekonomskog povezivanja i napretka za dobrobit građana celog Balkana. 
Dame i gospodo,
Kategorički odbacujemo argumentaciju Prištine o navodnoj protivustavnost formiranja Zajednice srpskih opština, jer je jasno da stav Prištine prema ovoj obavezi predstavlja odnos prema srpskom narodu u Pokrajini i ukazuje da se ona protivi tome da se srpski narod organizuje kao etnička zajednica i tako ostvari svoja kolektivna prava. Njihov pristup ima za cilj, kao poželjan model, sredine bez Srba, kao što su Priština, Đakovica ili Peć, ili neka druga slična mesta u Pokrajini. Za našu stranu je neprihvatljivo da Priština već punih 3.470 dana odbija da ispuni svoje obaveze i da razgovara o formiranju Zajednice srpskih opština, i uveravam vas da, bez obzira na ovu činjenicu, Srbija neće odustati od napora za pronalaženje kompromisnog rešenja za trenutnu situaciju. 
Podsetiću vas da predstavnici Prištine, iako u svojim istupanjima često ponavljaju da je slučaj takozvanog "Kosova" gotova stvar, već 14 godina nisu priznati od strane većine članica UN. Ako je tzv. nezavisnost Kosova realnost, zašto onda imamo dijalog? Zašto je onda sve više pritiska na Beograd za potrebu obostranog priznanja? Ono što trenutno političko rukovodstvo Prištine odbija da prihvati je da se Beograd ne može zaobići u potrazi za konačnim rešenjem. To važi i u slučaju sve učestalijih najava članstva Prištine u međunarodnim organizacijama. Da li će ovakvi potezi pomoći stvaranju potrebne atmosfere za dijalog? Da li pak na ovaj način nagrađujemo destruktivno ponašanje Prištine i odbijanje dijaloga? Naše viđenje je da pokušaji učlanjenja tzv. "Kosova" u međunarodne organizacije predstavljaju nedopustiv čin i Srbija će odlučno nastupati protiv takvih koraka Prištine.
Tokom prošle sednice ovog uvaženog tela u aprilu ove godine mogli smo čuti pozive pojedinih članica SB UN za smanjivanjem, pa čak i gašenjem UNMIK, uz objašnjenje da Priština ima sopstvene i funkcionalne institucije. Međutim, okolnosti koje sam vam predočio i situacija na terenu nas iznova podseća da je međunarodno prisustvo u našoj južnoj pokrajini još uvek neophodno i s tim u vezi,   podržavamo napore koje ulažu UNMIK, KFOR, EULEKS i OMIK u okviru svojih mandata. Srpsko i drugo nealbansko stanovništvo na Kosovu i Metohiji ima najviše poverenje u međunarodno prisustvo i smatra ga garantom bezbednosti, što dodatno potvrđuje da međunarodne misije moraju ostati angažovane u nesmanjenom obimu i kapacitetu u skladu sa Rezolucijom SB UN 1244.
Na kraju,
 
Želim da ukažem da u poslednje vreme u svim međunarodnim forumima čujemo pozive na poštovanje principa UN. Podržavamo teritorijalni integritet svih članica UN. Ali, šta je sa Srbijom? Želeo bih da upitam cenjene članice ovog uvaženog tela da li se potrebe primene principa iz Povelje UN odnose samo na neke ili na sve njene članice? Kao država koja dosledno poštuje međunarodno pravo i još uvek trpi posledice kršenja istog, verujemo bi Povelja UN i međunarodno pravo, uključujući teritorijalni integritet i suverenitet država,  trebalo da se poštuje od strane  svih i primenjuje neselektivno na sve države članice UN. Podsetiću vas da je upravo ovo telo pre više od dve decenije donelo rezoluciju 1244 kojom je potvrđen teritorijalni integritet Srbije, ali to nije sprečilo pojedine države da priznanjem tzv. „Kosova“ pogaze principe UN, ali i rezoluciju koju su same donele prilagođavajući međunarodno pravo svojim interesima i ciljevima. Upravo zato, sve češće pominjanje slučaja „Kosova“ je pokazatelj da je pravljenjem presedana otvorena Pandorina kutija, jer snaga svakog principa počiva na njegovoj potpunoj i univerzalnoj primeni i bezuslovnom pridržavanju. 
Primetićete da sam u svom izlaganju postavio mnoštvo pitanja i izražavam nadu da ćemo danas od Vas, poštovanih članica SB UN i predstavnika Prištine, čuti odgovore na bar neka od njih, jer žitelji Kosova i Metohije, bilo koje nacionalnosti, bilo da su Srbi ili Albanci to zaslužuju.
Svi žitelji Kosova i Metohije sa punim pravom očekuju poboljšanje atmosfere i primirivanje tenzija na etničkom nivou koje su preduslov za normalan život. Za takav korak neophodna nam je konstruktivnost  koja na strani Srbije neizostaje, ali i istinska puna podrška međunarodnih činilaca. Ističem da Srbija uvek bila i ostaje duboko posvećena pronalasku održivog rešenja mirnim putem, a zarad mira, stabilnosti i zajedničke budućnosti.
Hvala.
Izvor/Foto: www.mfa.gov.rs 
 


„Dani srpskog filma“ u Bukureštu
 
U Nacionalnom muzeju seljaka Rumunije danas je otvorena manifestacija „Dani srpskog filma“ tokom koje će, prvi put nakon šest godina, u Bukureštu biti prikazani srpski filmovi, u organizaciji Ambasade Republike Srbije u Rumuniji i Saveza Srba u Rumuniji. „Dani srpskog filma“ otvoreni su projekcijom filma „Kralj Petar Prvi“. Za 19. oktobar planirano je prikazivanje filma „Santa Marija dela Salute“, dok će kao poslednji u ovom ciklusu 20. oktobra publika imati priliku da pogleda film „Ime naroda“. 
Na otvaranju, uoči projekcije prvog od tri filma koji će bukureštanskoj publici biti prikazani u narednim danima, prisutnima su se obratili ambasador Stefan Tomašević,  predsednik Saveza Srba i predstavnik srpske manjine u rumunskom Parlamentu Ognjan Krstić, kao i direktor Nacionalnog muzeja seljaka Rumunije, g. Virđil Niculesku. 
Ambasador Tomašević je pozdravio prisutne, istakavši da mu je čast i zadovoljstvo što će nakon šest godina u Bukureštu ponovo biti prikazani srpski filmovi. Naglasio je da ovakvi događaji doprinose unapređenju kulturne saradnje. Naveo je da je srpska kinematografija veoma cenjena od strane rumunske publike, kao i da se nada da će posetioci uživati u srpskim filmovima. Imajući u vidu značaj događaja i interes publike koji je ovom prilikom iskazan, ambasador Tomašević je najavio da Ambasada i Savez Srba u Rumuniji zajedno rade na pripremi novog festivala srpskog filma koji je planiran za proleće naredne godine.   
 


Srpska zajednica u Rumuniji dobro organizovana i poštovana
 
Srpska zajednica u Rumuniji je dobro organizovana i predstavlja važan segment odnosa dve zemlje, a svojom slogom i aktivnostima služi na čast matici i za primer drugima, rekao je za Tanjug ambasador Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević.
Srbi u Rumuniji predstavljaju jednu od 18 priznatih nacionalnih manjina, istakao je Tomašević i dodao da, prema poslednjem popisu sprovedenom 2011. Godine, u Rumuniji živi 18.076 Srba.
 
Prema njegovim rečima, najveći broj, odnosno 90 odsto Srba, živi na zapadu Rumunije i to u četiri županije Arad, Timiš, Karaš Severin i Mehedinci, dok u Bukureštu ima svega 250 Srba.
 
„U Rumuniji se prava Srba poštuju. Dobrom položaju doprinose i aktivnost Saveza Srba u Rumuniji u kome su praktično svi Srbi. Srbi imaju jednog poslanika u rumunskom parlmentu i svojim aktivnostima predstavlju dobar primer kako naša zajednica treba da bude organizovana”, poručio je Tomašević.
 
Kada je reč o srpskom jeziku na prostoru Rumunije, Tomašević kaže da se nastava na srpskom pohađa u 32 škole.
 
Od toga je, kako je naveo, u 18 škola nastava na srpskom kao maternjem jeziku, dok je u 14 škola srpski jezik izborni predmet.
 
Rumunsko zakonodavstvo omogućava da nacionalne manjine u mestima u kojima ih je više od 20 odsto imaju pravo upotrebe maternjeg kao službenog jezika, objasnio je srpski ambasador.
 
Tomašević je rekao da Srbi u nekoliko mesta imaju natpise i toponime na srpskom.
 
Povodom obeležavanja 15 godina od pristupanja Rumunije Evropskoj uniji grupa novinara iz Srbije boravila je u toj zemlji, a njihovi predstavnici upoznali su srpske medije sa primerima dobre prakse i uspešno implementiranim projektima koje je finansirala Evropska unija.
 
U pitanju je Projekat „Puls Evrope" koji se sprovodi pod pokroviteljstvom Evropske unije, a koji ima za cilj da približi proces evropskih integracija i primere dobre evropske prakse građanima.
 
Cilj je i da se objasni javnosti u Srbiji kako su zemlje članice EU uspešno prevazišle izazove sa kojima se Srbija sada suočava u procesu evropskih integracija.
 
Ambasador Srbije je istakao da se u Rumuniji radi i na ekonomskoj diplomatiji, a da je u poslednjih dve godine višestruko povećana ponuda srpskih proizvoda u toj zemlji.
 
„Na rumunskom tržištu pozicionirano je više od 200 srpskih proizvoda, koji su se našli u dva vodeća trgovinska lanca. Trenutno radimo na mogućnosti da se srpski proizvodi nađi u trećem trgovinskom lancu, što smatramo izuzetno važnim. Ekonomska diplomatija zahteva mnogo truda, a mi smo u poslednje dve i po godine uspeli da na tržište Rumunije izađemo sa mnogobrojnim proizvodima, za razliku od prethodnog perioda kada smo imali samo jednog srpskog proizvođača", rekao je ambasador Srbije.
 
Nedavno je u rumunskoj presonici održana manifestacija promocije srpskih vina i rakija, neposredno nakon sajma vina “Vajn vižn“, organizovanog u sklopu inicijative „Otvoreni Balkan“, napomenuo je Tomašević.
 
Kaže da je tom prilikom predstavljeno najbolje iz Srbije, a da su predstavnici srpskih vinarija i destilerija imali priliku da ostvare kontakt sa distributerima iz Rumunije, ali i predstavnicima hotela, barova i restorana.
 
Tomašević ističe da srpska zajednica u Rumuniji neguje tradiciju i kulturu Srbije ali je ujedno i lojalna Rumuniji, što čini da, kako kaže, Srbi budu važan most između dve zemlje.
 
Izvor: Tanjug
 


Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa državnim podsekretarom u Ministarstvu za razvoj, javne radove i administraciju Rumunije Gabrielom Gileom
 
Razgovor ambasadora S.Tomaševića sa državnim podsekretarom u Ministarstvu za razvoj, javne radove i administraciju Rumunije G.Gileom ticao se novog Interreg IPA programa prekogranične saradnje Rumunija-Srbija 2021-2027. Istaknut je značaj prekogranične saradnje Srbije i Rumunije sa ciljem unapređenja kapaciteta i infrastrukture lokalnih partnerskih institucija, koje generišu razvoj saradnje i na nacionalnom nivou. 
Budući ciklus obuhvatiće tri županije iz Rumunije (Timiš, Karaš-Severin i Mehedinci) i šest okruga iz Srbije (Severnobanatski, Srednjobanatski, Južnobanatski, Braničevski, Borski i Podunavski). Projekti iz oblasti zaštite životne sredine, prilagođavanja klimatskim promenama, zdravstva, obrazovanja, turizma, kulture, upravljanja granicama i prevencije prirodnih i ekoloških katastrofa, doprineće društveno-ekonomskom razvoju, povećanju mobilnosti, razvoju saradnje u oblasti energetike, jačanju kulturne saradnje i boljoj ukupnoj povezanosti, što će značajno uticati na unapređenje bilateralnih odnosa Srbije i Rumunije. G.Gilea je posebno ukazao na opredeljenost Rumunije u pogledu pružanja snažne podrške evropskom putu Srbije.
 


Reportaža rumunske nacionalne televizije TVR1 u vezi sa održanim događajem promocije srpskih vina i rakija u Bukureštu i intervju ambasadora S. Tomaševića
 
Rumunska nacionalna televizija TVR1 emitovala je u sredu 05. o.m. u okviru emisije „Suživot“, prilog o održanoj manifestaciji promocije srpskih vina i rakija u Bukureštu.
U reportaži o srpskim vinima i rakijama rumunska televizija navodi da su Srbi jedan od onih naroda koji drži do svoje tradicije kulturne i gastronomske, te su, prirodno, ponosni što mogu predstaviti vina iz svoje domovine. Brojni srpski vinogradi se nalaze na istoj nadmorskoj visini kao i čuvene plantaže vinove loze iz Burgundije ili Bordoa, a proizvodnja vina je privredna grana koja je u usponu u Srbiji i koja iz godine u godinu beleži sve veće doprinose negujući autohtone sorte vinove loze.
„Imamo sjajnu priliku da predstavimo naša najbolja vina iz svih regiona Srbije. Ovde je prisutno deset vinarija i dve destilerije sa svojim najboljim vinima i rakijama, koji predstavljaju poznate srpske proizvode izuzetnog kvaliteta. Kada je reč o vinima u Srbiji, govorimo o rastućoj idustrijskoj grani kod nas, pri čemu vinari iz Srbije nude klasične vrste vina, kao i one nesvakidašnje, specifične srpske sorte, rekao je ambasador Srbije u Rumuniji S. Tomašević.
U reportaži se dalje navodi da, poput Rumuna koja ima svoje poznate sorte vina (vinove loze), kao što su Fetaska Negra ili Grasa de Kotnari, tako i Srbi imaju razloga da se ponose vinima koja proizvode, kao što su Tamjanika, jedna od najzastupljenijih i najcenjenijih sorti belog vina, ili Prokupac, poznat među crvenim vinima.
„Vino poseduje dar brisanja etničkih barijera i stvaranja prijateljstava. Na nekom sastanku u restoranu, večeri ili prijemu … šta bi predstavljalo dobru osnovu za početak komunikacije između Rumuna i Srba? Pa, vino naravno! To je uloga koja se pripisuje vinu, da stvara prijateljstva“, rekao je M. Vulpoi, rumunski domaćin i vlasnik objekta u kome je održana promocija.
 


Intervju Ambasadora Tomaševića za Radio Temišvar povodom održane promocije srpskih vina i rakija u Bukureštu
 
Ambasador Stefan Tomašević dao je intervju za Srpsku emisiju Radio Temišvara povodom održane promocije srpskih vina i rakije, u organizaciji Ambasade Republike Srbije u Rumuniji i vinske kuće „The Great Hill“, 29. septembra 2022. godine u Bukureštu, koja pružila mogućnost da deset srpskih proizvođača vina i dve destilerije predstave svoje proizvode distributerima, predstavnicima hipermarketa, hotela, restorana i vinskih barova iz Rumunije. 
Tim povodom, Ambasador Tomašević je istakao da je reč o događaju od ogromnog značaja, prvom takve vrste koji se organizuje u Bukureštu, a koji će poslužiti da se ostvare kontakti, odnosno, da se u budućnosti srpski proizvodi, srpska vina, rakije, nađu u što više prodajnih lanaca, kafića, restorana, hotela i vinskih barova. Dodao je da su reakcije učesnika bile odlične i da su sastanci koji su usledili nakon promocije srpskih vina doveli do toga da već postoji nagoveštaj da će neki od tih proizvoda naći svoje mesto na  rumunskom tržištu. Izrazio je sigurnost da će se, pored svega onoga što je Ambasada i do sada radila, a to je promocija i pozicioniranje srpskih proizvoda na tržištu Rumunije, uglavnom u zapadnom delu Rumunije, ovim događajem omogućiti da se ti proizvodi nađu i širom Rumunije. 
Naglasio je da ovakva vrsta događaja nije samo značajna zbog promocije srpskih vina i ostvarivanja saradnje dobavljača, proizvođača i vlasnika u cilju povećanja trgovinske razmene, već je i prilika da se dodatno učvrste odnosi između Srbije i Rumunije i dva naroda, dodajući da „putevi vina na najbolji mogući način spajaju ljude i doprinose da se na najbolji mogući način razvijaju i kulturne veze, da se poveća broj poseta na obe strane, što je naš najveći interes“. Istakao je da će se nastaviti sa ovakvom vrstom akcija i u budućnosti, a da se u skorije vreme očekuje da jedna grupa rumunskih proizvođača vina, zajedno sa predstavnicima njihovih vinskih barova i drugim ljudima u lancu snabdevanja, poseti Srbiju, srpske vinarije, destilerije i uveri se u kvalitet srpskog vina i drugih srpskih proizvoda. 
Ambasador Tomašević je ukazao da je razmena ovakvih događaja i plasman vina na neki način i kruna privredne saradnje, imajući u vidu da vina po svojoj karakteristici spajaju ljude i da omogućavaju da se kroz njih bolje upoznaju i regioni. S tim u vezi, pojasnio je da su na pomenutom događaju predstavljena vina iz različitih regiona Srbije čime je na najbolji mogući način predstavljeno sve ono što jeste naša zemlja. Dodao je da je ovaj događaj krajem meseca septembra usledio kao drugi događaj, a da je prvi bio Sajam vina u Beogradu, održan od 1-4. septembra, kao najveći događaj takvog tipa u istoriji ikada, jer niko tako nešto nije organizovao u regionu, i to zahvaljujući predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, Vladi RS i svim institucijama koje su učestvovale i koje su pomogle da jedan takav događaj može biti organizovan. Podsetio je da smo tom prilikom imali priliku da ugostimo naše rumunske prijatelje koji su imali sjajne utiske, te da je događaj u Bukureštu svojevrsni nastavak te saradnje. Takođe, u septembru su, prilikom predstavljanja Dana Konstance u Novom Sadu predstavljena rumunska vina. Ambasador je naglasio da ova tri događaja svedoče o tome da postoji jaka želja da se promoviše sve ono što je najbolje iz dve zemlje i da se unapredi ta vrsta saradnje, poveća robna razmena, ali i povežu ljudi koji će prenositi to svoje pozitivno iskustvo i omogućiti da naši bratski odnosi budu još bolji u budućnosti. 
Ambasador je ukratko informisao o tome gde se trenutno mogu pronaći srpska vina na rumunskom tržištu, predstavivši buduće planove za plasman srpskih proizvoda na rumunsko tržište. 
 
 


Radna poseta ambasadora Tomaševića Jašiju
Tokom radne posete Jašiju, ambasador Stefan Tomašević sastao se sa prefektom Petru Kožokaruom, potpredsednikom županijskog Saveta Sorin Alfoariem, gradonačelnikom Jašija Mihai Kirikom, predsednikom Privredne i industrijske komore okruga Jaši Paul Butnariem, rektorom Univerziteta Aleksandru Jon Kuza Tudorel Toaderom, kao i mitropolitom Teofanom. Razgovori su obuhvatili teme od značaja za unapređenje saradnje u oblastima nauke, obrazovanja, kulture, sporta, povezivanja okruga i gradova kroz zajedničke projekte, kao i razmenu poseta i promovisanje privrednih, turističkih i investicionih potencijala. Istaknut je značaj Jašija kao svojevrsnog mesta hodočašća mnogih Srba koji dolaze kako bi se poklonili moštima Svete Petke. Prilikom obilaska Mitropolitske crkve gde se nalaze mošti Svete Petke, ambasador Stefan Tomašević je dočekao srpskog državljanina Aleksandra Kikanovića, koji je u okviru humanitarne akcije više od mesec dana trčao od polazne tačke u Krupnju do Jašija kao konačnog cilja.
 
 


Popis stanovništva, domaćinstva i stanova u Republici Srbiji 2022. godine
 
Obaveštavamo da se popis stanovništva, domaćinstva i stanova sprovodi u Republici Srbiji u periodu od 01. do 31. oktobra 2022. godine. 
O načinu na koji će se sprovesti popis, informacije, brošure, video materijal dostupni su na sajtu Republičkog zavoda za statistiku (www.stat.gov.rs).
U periodu sprovođenja popisa, Republički zavod za statistiku sprovodi Istraživanje o državljanima Republike Srbije koji sa svim članovima svog domaćinstva ili kao samačko domaćinstvo žive u inostranstvu, čiji cilj je da se dobije što potpunija slika o brojnosti, osnovnim demografskim, migratornim, obrazovnim i drugim krakteristikama državljana Republike Srbije koji žive u inostranstvu. Upitnik je od 01. oktobra 2022. godine dostupan na sajtu Republičkog zavoda za statistiku.
 


Promocija srpskih vina i rakija u Rumuniji

U organizaciji Ambasade Republike Srbije u Rumuniji i vinske kuće "The Great Hill", u Bukureštu je 29. septembra 2022. održana promocija srpskih vina i rakije. Deset srpskih proizvođača vina, zajedno sa dve destilerije, predstavili su svoje proizvode distributerima, predstavnicima hipermarketa, hotela, restorana i vinskih barova iz Rumunije. Na održanim pratećim sastancima iskazan je značajan interes za razvoj saradnje i uvoz srpskih proizvoda. Učesnici su ovaj događaj ocenili kao jedan od najboljih načina za povezivanje srpskih i rumunskih kompanija i dalje jačanje ekonomskih odnosa dve zemlje.



Učešće delegacije Republike Srbije na 21. Konferenciji opunomoćenika Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) 2022 u Bukureštu
 
 
Delegacija Republike Srbije koju predvodi pomoćnik ministra trgovine, turizma i telekomunikacije Goran Đurđević, učestvuje na 21. Konferenciji opunomoćenika Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) 2022 (PP-22) koja se održava u Bukureštu od 26. septembra do 14. oktobra 2022. godine.
Na Konferenciji učestvuje preko 3.000 delegata iz 193 države, različitih kompanija, univerziteta i međunarodnih tela. Ovom prilikom biće izabrano i buduće rukovodstvo ITU (generalni sekretar, zamenik generalnog sekretara, direktor za radiokomunikacije, standardizaciju telekomunikacija i razvoj telekomunikacija, 12 mesta u Regulativnom odboru i 48 mesta u Savetu ITU). 
 


Predstavnici Kancelarije Vlade Republike Srbije za reviziju sistema upravljanja sredstvima Evropske unije boravili u Bukureštu
 
 
Predstavnici Kancelarije Vlade Republike Srbije za reviziju sistema upravljanja sredstvima Evropske unije boravili su u Bukureštu, gde su učestvovali na Konferenciji Suda računovođa Rumunije koju je organizovalo Revizorsko telo Rumunije.
Prilikom prijema u Ambasadi, u razgovoru Ljubinka Stanojevića v.d. direktora i Milene Milojević koordinatora poslova revizije sa ambasadorom S.Tomaševićem, istaknut je značaj saradnje revizorskih institucija Republike Srbije i Rumunije, kao i dosadašnja uspešna realizacija projekata u okviru prekogranične saradnje.
 


Selaković: Intenzivna diplomatska aktivnost u Njujorku, afirmisali smo našu politiku
 
Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković izjavio je da je delegacija Srbije završila veoma intenzivnu diplomatsku aktivnost u Njujorku u okviru 77. Generalne skupštine UN, da je održao ukupno 100 sastanaka na marginama tog zasedanja, a da je potpisano 12 sporazuma, protokola i memoranduma sa predstavnicima država sa kojima je imao priliku da se sastane. 
Ministar Selaković je naveo da je Generalna skupština UN bila prilika da se na marginama tog zasedanja održi niz sastanaka sa kolegama ministrima spoljnih poslova iz više država sveta i sa predstavnicima kako SAD, odnosno njihovog Kongresa, tako i sa predstavnicima Američko-jevrejskog komiteta, Alijanse civilizacija, ali i Svetskog ekonomskog foruma. 
"Kada se svede računica ovogodišnje Generalne skupštine UN i sastanaka na marginama, mogu sa ponosom da kažem da je održano ukupno 100 susreta, od toga 95 sa ministrima spoljnih poslova i pet sa predstavnicima Američko-jevrejskog komiteta, Alijasne civilizacija i Svetskog ekonomskog foruma", naveo je šef srpske diplomatije. 
Ministar Selaković je naglasio da je to bila odlična prilika da se afirmiše ono što jeste naša politika, a da su kolege ministri spoljnih poslova iz različitih država na sastancima koje je imao bili pod utiskom nakon izvanrednog obraćanja predsednika Aleksandra Vučića na Generalnoj skupštini UN. 
"Bili su pod utiskom upravo tog govora, govora koji je potvrdio dosledno poštovanje međunarodnog prava, poštovanje uloge UN i poštovanje važećih rezolucija SB UN od strane Srbije koja geografski i po broju stanovnika nije velika zemlja, ali zemlja koja čvrsto veruje da je posvećenost malih i srednjih zemalja međunarodnom pravu najjači saveznik u našoj borbi za zaštitu naših vitalnih državnih i nacionalnih interesa", naglasio je ministar Selaković. 
Kako je preneo, bilo je izuzetnih razgovora, kako sa predstavnicima država koje su priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, tako i onima koje to nisu i koje su još jednom potvrdile svoju podršku i posvećenost zaštiti vitalnog principa nepovrednosti teritorijalnog integriteta i suvereniteta međunarodno priznatih država članica UN. 
"Ova godina je bila veoma izazovna za UN. Multilateralizam je u svojesvrsnoj krizi i za Srbiju je od vitalnog značaja da se multilateralizam vrati na scenu, da se ojačana uloga UN vrati na scenu i da naša borba za zaštitu naših državnih i nacionalnih interesa na Kosovu i Metohiji, a upravo u svetlu borbe za poštovanje primene međunarodnog prava, relevantnih odluka UN, kao što je Rezolucija 1244, ostaje ono čime ćemo se baviti i ostaje nešto za šta će se Srbija boriti. Upravo ta reafirmacija uloge UN jeste nešto što garantuje i veći uspeh u toj borbi", poručio je ministar Selaković. 
Šef srpske diplomatije je istakao da su susreti na marginama zasedanja Generalne skupštine UN bili odlična prilika da se zaključi niz sporazuma, protokola i memoranduma sa predstavnicima država sa kojima je imao prilike da se sastane. 
"Ukupno smo zaključili 12 sporazuma, memoranduma i protokola, a danas i završili ovu veoma intenzivnu diplomatsku aktivnosti potpisivanjem i Sporazuma o ukidanju viza na službene i diplomatske pasoše sa Senegalom", zaključio je ministar Selaković.
Izvor/Foto: www.mfa.gov.rs 
 


Obraćanje predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića na generalnoj debati 77. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
 
 
„Poštovani predsedniče Generalne skupštine, 
 
Uvaženi generalni sekretare, 
 
Ekselencije, 
 
Dame i gospodo, 
 
Izuzetna mi je čast da vam se obratim u ime Republike Srbije. 
 
Ne zamerite, zbog ograničenog vremena, danas ću preskočiti teret formalnosti, kurtoazna obraćanja, pozdravljanje pristutnih i odsutnih i govoriti direktno o suštini onoga zbog čega smo se sastali. 
 
Ja sam ovde po ko zna koji put. Težina trenutka u kojem se nalazimo obavezuje me da sa vama podelim teške reči, ali istinite. Sve što danas ovde radimo deluje, najblaže rečeno, impotentno i bledo. Naše reči odzvanjaju šuplje i prazno spram stvarnosti sa kojom smo suočeni. A ta stvarnost je da ovde zapravo niko nikoga i ne sluša, niko ne teži stvarnim dogovorima i rešavanju problema i skoro svi vode računa samo o zadovoljavanju svojih interesa, neretko gazeći u tom procesu osnovne principe međunarodnog prava, bacajući pod noge Povelju UN i druge dokumente na kojima je ova organizacija zasnovana. Za to nije kriv ni Antonio Gutereš ni bilo ko iz UN, već one sile koje ne vode računa ni o čemu osim o zadovoljenju sopstvenih političkih, ekonomskih i na žalost, vojnih ciljeva. 
 
Svedoci smo da doba u kojem živimo odlikuje usložnjavanje globalne geopolitičke situacije. Naša generalna debata održava se u uslovima narušenog svetskog mira, u meri koja nije viđena još od Drugog svetskog rata i od vremena osnivanja Ujedinjenih nacija. Globalni izazovi sa kojima se suočavamo prete da iz temelja izmene međunarodnu bezbednosnu arhitekturu i ugroze uspostavljeni međunarodno pravni poredak. Ovako složena vremena, zahtevaju puno mudrosti i zajedništva kako bismo sačuvali mir kao apsolutno najznačajniju tekovinu utkanu i u same osnove organizacije Ujedinjenih nacija. 
 
Želim da zato, precizno i jasno iznesem pred Vas viđenje o pet ključnih izazova sa kojima smo danas suočeni: 
 
1. Povratak miru i očuvanje globalne stabilnosti; 
 
2. Očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta međunarodno priznatih država, članica ove organizacije, kao ključnog pricipa međunarodnosg javnog prava i odnosa među državama; 
 
3. Energetska bezbednost u uslovima globalne krize; 
 
4. Finansijska sigurnost siromašnih i zemalja u razvoju; 
 
5. Snabdevenost hranom u uslovima ratom presečenih globalnih linija snabdevanja; 
 
Aktuelni globalni uslovi sve češće nas opominju da princip mirnog rešavanja sporova nema alternativu. Ovo načelo danas je važnije više nego ikada i najbolje je opisano u preambuli Povelje Ujedinjenih nacija u kojoj se poziva da budemo tolerantni i da zajedno živimo u miru jedni sa drugima kao dobri susedi. Odricanje od upotrebe sile i mirno rešavanje sporova stubovi su na kojima se zasniva svetska stabilnost, ali oni moraju biti praćeni principima poput neselektivnog poštovanja Povelje Ujedinjenih nacija, primene obavezujućih rezolucija Saveta bezbednosti UN i osnovnih načela važećeg međunarodnog javnog prava.
 
Tačka 2: Očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta međunarodno priznatih država, članica ove organizacije; 
 
Srbija podržava teritorijalni integritet svih država članica UN, uključujići, naravno, i teritorijalni integiret Ukrajine. Na taj način, ponašali smo se odgovorno, ozbiljno u ovom visokom domu. Od mnogih govornika čuli smo priče o agresiji i narušavanju teritorijalnog integriteta Ukrajine. Mnogi kažu da je to prvi sukob na tlu Evrope od drugog svetskog rata. Ali istina, da je prvi put narušen integritet jedne zemlje u Evropi, i to Srbije, koja nije izvršila napad na bilo koju drugu suverenu zemlju, se uporno prećutkuje. Tražimo jasan odgovor na pitanje koje već godinama postavljam mojim sagovornicima, liderima mnogih zemalja – u čemu je razlika između suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, koji je grubo narušen, a čemu mnogi od vas daju međunarodno priznanje i legitimitet? Nikada ni od koga nisam dobio racionalan odgovor na to pitanje. 
 
Podsetiću vas - Srbija nije nogom kročila na tuđu teritoriju, nikada, niti ugrozila teritorijalni integritet ma koje suverene države, da bi bilo ko protiv nje intervenisao ili proveo agresiju, onako kako je to učinjeno 1999. godine. To ipak nije sprečilo 19 najbogatijih NATO zemalja da napadne jednu suverenu zemlju i to bez odluke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. To što je po završetku oružanog sukoba potpisan sporazum sa NATO čije odredbe su predviđale usvajanje Rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244, a kojom je potvrđen i garantovan delimični suverenitet i potpuni teritorijalni integritet Srbije, nije sprečilo mnoge države Zapada da priznanjem jednostrano proglašene nezavisnosti takozvanog Kosova iznova pogaze teritorijalni integritet naše zemlje, Povelju Ujedinjenih nacija i Rezoluciju 1244. 
 
Upravo zbog ovakvog iskustva kroz koje je Srbija prošla i još uvek prolazi, uveren sam da imam puno pravo da na ovom mestu citiram reči velikog Martina Lutera Kinga - nepravda učinjena bilo gde je ujedno i pretnja pravdi svuda. Ove reči stoje kao podsećanje, ali i opomena svima nama. 
 
Bez obzira na to što još uvek i sami osećamo posledice grubog kršenja osnovnih odredbi međunarodnog javnog prava, mi od temeljnih principa Ujedinjenih nacija ne odustajemo. Nastavićemo da se zalažemo za dosledno poštovanje načela nepovredivosti granica, uvažavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih ostalih država članica Ujedinjenih nacija. Uprkos ovakvom našem stavu, mnogi u ovoj sali i danas imaju problem sa poštovanjem teritorijalnog integriteta Srbije. Pitate se zašto? Zato što oni poseduju silu, a mi smo u njihovim očima mali i slabašni. Međutim, kao što ste mogli da čujete, mi ipak imamo snage da na ovom mestu iznesemo istinu. 
 
Ekselencije, 
 
Posebnu zahvalnost dugujemo svim onim državama članicama Ujedinjenih nacija, a one u ovom trenutku čine većinu u ovoj Skupštini, koje podržavaju teritorijalni integritet Republike Srbije, posebno na prostoru i teritoriji Kosova i Metohije. Dodatno ohrabruje što se broj zemalja koje podržavaju pozicije Srbije uvećao u periodu između održavanja dve sednice, što je trend koji se mora nastaviti, jer je od posebnog značaja da ostanemo verni osnovnim principima utkanim u Povelju Ujedinjenih nacija, poput načela nepovredivosti granica. 
 
Republika Srbija i ja, kao njen predsednik, veoma strpljivo i sa mnogo dobre volje tragamo za kompromisom u vezi sa Kosovom i Metohijom, pod pokroviteljstvom Evropske unije, a u okviru dijaloga Beograda i Prištine. To je težak proces, on traje već duže od deset godina, ali mi ne vidimo alternativu. Bolje je sto godina pregovarati nego jedan dan ratovati. Nadam se da ćemo doći do obostrano prihvatljivog rešenja, zasnovanog na kompromisu, zato što je to apsolutno jedini način da postignemo naš cilj, a to je uspostavljanje dugotrajnog mira,  kao preduslova prosperitetnog života za Srbe i Albance i za ceo region. Sve druge opcije smo već istrošili i, bar što se tiče Srbije, ne želimo ni u snu da se vraćamo na staze sukoba, konflikta i krvoprolića. Region Balkana ne može da podnese još jedan sukob. Ja se uzdam da ćemo u tom naporu imati dobru volju i razumevanje naših međunarodnih partnera, zato što i oni dobro znaju da su neke ranije odluke njihovih vlada bile loše i da nisu radile za budućnost našeg regiona i svetskog mira. Beograd ovaj proces vodi u veoma kompleksnim okolnostima u kojima je prisutan hibridni rat i prljava kampanja u delu međunarodne javnosti protiv naše zemlje na različitim poljima. Dovoljno je da vas samo podsetim na citate i navode svetskih medija da će Srbija napasti svoje susede i da predstavlja pretnju po regionalnu stabilnost. Naravno, to se nikada nije dogodilo, i to je bila samo jedna u nizu brojnih laži protiv Republike Srbije. Srbija je okarakterisana kao potencijalni faktor destabilizacije u regionu, samo zato da ne bi govorila istinu - da princip nepovredivosti granica mora podjednako da važi za sve. Srbija je bila i biće faktor stabilnosti u celom regionu. Srbija, uprkos mnogim neistinama i falsifikatima, podržava Dejtonski mirovni sporazum, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i integritet Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. 
  
Mi smo, sa druge strane, uvereni da narodi Balkana imaju kapacitet da nastave suživot u budućnosti kao prijatelji i partneri koji imaju zajedničku viziju članstva u ujedinjenoj Evropi. To dobro znam, zato što smo već prevazišli mnoge barijere koje su između naših naroda stajale godinama i koštale su nas hiljada života i protraćene budućnosti. Srbija i Albanija, na primer, danas imaju najbliže i najprijateljskije odnose u celoj svojoj viševekovnoj zajedničkoj istoriji na prostoru Balkanskog poluostrva. 
 
Bilo je potrebno samo da trezveno i pragmatično razgovaramo o našoj budućnosti, a ne o našoj prošlosti. Da razgovaramo o tome kako da rešimo probleme koji muče naše ljude, naše kompanije, radnike, studente i preduzetnike. Mnogo smo diskutovali i sami smo došli do brojnih rešenja koja su već ukinula barijere koje su između nas postojale bez ikakvog racionalnog razloga. Pre svega u ekonomiji, trgovini i protoku ljudi i kapitala. Srbija, Albanija i Severna Makedonija već tri godine implementiraju projekat Otvoreni Balkan koji ima jasnu viziju– otvoriti region za ljude, za robu, usluge, za kapital i kompanije, da bismo dobili područje koje će trajno biti oslobođeno tenzija, napetosti i konflikta.  Pored neupitne zajedničke ekonomske koristi koju ova inicijativa sa sobom donosi, ona ima i širu dimenziju, pre svega u spajanju ljudi različitih kultura i promocije diverziteta, što svakako doprinosi opštem razvoju društava u ovom delu Evrope. Srbija i na ovaj način, zapravo, nastavlja da doprinosi miru, stabilnosti i procesu pomirenja u regionu, a čime svakako daje značajan doprinos i bezbednosti na globalnom nivou. 
 
Imali smo za to i inspiraciju u rečima jednog od najvećih diplomata u istoriji i velikog generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Daga Hamaršelda da ova organizacija nije kreirana da ljudsku vrstu odvede u raj, već da čovečanstvo spasi od pakla. 
  
Dame i gospodo, 
 
Tek što smo suzbili globalnu pandemiju, već smo se suočili sa novim izazovima kakve u ovom veku nismo očekivali. Dok kao čovečanstvo, korak po korak, ubrzano napredujemo na tehnološkom planu, pred nama su se pojavili egzistencijalni problemi poput energetske bezbednosti, finansijske sigurnosti država u razvoju, ali i poremećaja u lancu snabdevanja osnovnim životnim namirnicama. Solidarnost koja je bila neophodna u borbi protiv pandemije, u još većoj meri je potrebna danas kada su ugrožene osnovne potrebe ljudi za hranom i energentima. 
 
Republika Srbija svoju energetsku bezbednost posmatra kao neodvojivi deo nacionalne sigurnosti i kao ključni preduslov za nastavak ekonomskog razvoja i napretka naše zemlje. Nastojimo da obezbedimo kontinuitet snabdevanja energentima, ali delimo zabrinutost zbog aktuelnih geopolitičkih izazova koji ugrožavaju svetsku i evropsku energetsku stabilnost. Ostajemo posvećeni pronalaženju rešenja koja bi mogla da imaju transformacionu snagu u pokušajima da postignemo regionalnu i evropsku energetsku sigurnost. Želeo bih da naglasim da je Republika Srbija uspela da tokom aktuelne krize sačuva kontinuitet u snabdevanju energentima. Ipak, ostajemo vitalno zainteresovani za diversifikaciju izvora snabdevanja, dodatna ulaganja u energetsku infrastrukturu, ali i u brži i efikasniji razvoj kapaciteta zasnovanih na obnovljivim izvorima snabdevanja. 
 
Mi smo upravo u Ujedinjenim nacijama tekuću dekadu nazvali decenijom održivije i otpornije budućnosti, delovanja i transformacije. Ona to mora i da ostane, ali u malo bržem ritmu! Neravnomeran razvoj, ali i finansijska ugroženost zemalja u razvoju, prouzrokuju dodatna društvena raslojavanja i neminovno vode ka novim antagonizmima. Ravnomeran razvoj ne sme biti ograničen, niti uslovljen ni geografski ni politički, već mora biti omogućen svim ljudima bez obzira na etničku, rasnu, kulturnu ili versku pripadnost. 
  
Pred nama je još jedan veoma važan izazov koji zajedničkim snagama moramo da prevaziđemo, a to je iznalaženje najefikasnijeg načina da se izbegnu posledice koje aktuelna međunarodna kriza ostavlja po globalnu sigurnost snabdevanja hranom. Razvoj situacije je izuzetno alarmantan, a realnost je da smo pogođeni svi, bez izuzetka. Rastuća cena hrane i njena dostupnost postale su dodatni problem. Zadatak svih nas je da pronađemo operativna i efikasna rešenja koja nikoga neće izostaviti. Na nama državama, kao najznačajnijim međunarodnim subjektima, je da se pojedinačno uključimo u koordinaciju mera, pre svega doprinoseći ovom plemenitom zadatku na nacionalnom nivou, kako bismo sačuvali ono najvrednije – ljudske živote i njihovo dostojanstvo. 
 
Tema ovogodišnje Generalne debate nas upozorava na dragocenost trenutka i povezanost izazova na međunarodnom planu. Krize sa kojima se suočavamo nas podsećaju na važnost otvorene komunikacije. Ne treba mnogo mudrosti da bismo zaključili da se izazovi savladavaju uspešno samo ukoliko se pravilno uoče njihovi uzroci. Srbija smatra da je imperativ da aktuelni izazovi ni na koji način ne smeju produbiti podele u svetu, a da već očigledna i tendenciozna polarizacija na globalnom planu treba da ustupi mesto principima multilateralizma. 
 
Želeo bih da istaknem da Republika Srbija učestvuje u kolektivnim naporima za dostizanje ciljeva održivog razvoja i sprovođenje Agende 2030. Srbija deli viziju generalnog sekretara o budućnosti globalne saradnje na način kako je to utvrđeno Našom zajedničkom agendom i snažno podržava inkluzivan, umrežen i efikasan multilateralizam, kao najbolje sredstvo za odgovor na najhitnije izazove čovečanstva. 
  
Dame i gospodo, 
 
Multilateralizam, kolektivna akcija i zajednička odgovornost su neizostavni elementi naših dosadašnjih diskusija, ali dozvolite mi da ukažem da je polazna osnova svakog takvog konstruktivnog angažmana – solidarnost. 
 
Na kraju, želim da potvrdim da će Republika Srbija nastaviti da bude pouzdan partner u ostvarivanju zajedničkih ciljeva definisanih u okviru Ujedinjenih nacija, čvrsto verujući da je to najbolji put kojim možemo izgraditi bolji svet za nas i naše buduće generacije. Ali ne smemo da zaboravimo da su Ujedinjene nacije snažne onoliko koliko poštujemo zajednički usaglašene odluke i akte ove organizacije. 
 
Citirao bih nešto što smo čuli 23 puta do sad, a to je: Povelja Ujedinjenih nacija je jedini standard koji se mora poštovati. To smo čuli od svih. U slučaju Republike Srbije, njih 17 od 23 koji su govorili o Povelji UN i rezolucijama UN je prekršilo međunarodno javno pravo i nisu poštovali pravila ustanovljena u Ujedinjenim nacijama. Nadam se da ćemo moći da prevaziđemo sve poteškoće i učinimo da pravila i procedure budu isti za sve na svetu. U suprotnom, ne vidim izlaz na kraju tunela. Hvala na pažnji. Živela Srbija!“
 
Izvor/Foto: www.predsednik.rs 
 


Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave
 
Na današnji dan pre 104 godine započeo je proboj Solunskoj fronta. Naši preci, slavom ovenčani heroji, sa srpskim barjacima u rukama, srcu i duši, uz nadljudske napore izborili su se za slobodu, ostavljajući nama u amanet da čuvanom srpsko jedinstvo. Srećan Dan srpskog jedinstva slobode i nacionalne zastave.
 


Učešće M. Jankovića, zamenika predsednika Udruženja književnika Srbije, na Međunarodnom festivalu poezije u Bukureštu
 
 
U Bukureštu se u periodu 12-18. septembra 2022. godine održava dvanaesti Međunarodni festival poezije, u organizaciji Nacionalnog muzeja literature Rumunije.
Tokom trajanja Festivala, pisci, prevodioci, ilustratori i predstavnici izdavačkih kuća učestvuju u debatama u različitim institucijama kulture u Bukureštu, održavaju se i sesije javnih čitanja književnih dela, maratoni poezije i džeza, kao i Q&A dijalozi.
Na ovom festivalu je, zahvaljujući saradnji Ambasade RS u Bukureštu i Nacionalnog muzeja literature Rumunije, 13. septembra 2022. godine učestvovao i g. Miloš Janković, zamenik predsednika Udruženja književnika Srbije, poeta, esejista, novelista i pisac proze. M. Janković je prezentovao publici u Bukureštu sedam svojih pesama, koje je izvodio na srpskom i engleskom jeziku.
Miloša Jankovića, tokom prvog dana njegovog boravka u Bukureštu, primio je i ambasador RS S. Tomašević, u prostorijama Ambasade.
 


Aja Sočo osvojiča treće mesto na Balkanskom konjičkom šampionatu u disciplini preskakanje prepona, septembar 2022
 
 
Na Balkanskom konjičkom šampionatu u disciplini preskakanje prepona, koji je ove godine održan u Bukureštu od 07-11. septembra 2022. godine, reprezentaciju Srbije predstavljali su Julij Ribnikar, Aja Soču i Stefan Đoković. Četrnaestogodišnja Aja Soču je osvojila treće mesto. 


Pobeda reprezentacije Srbije na Evropskom prvenstvu u preciznom sletanja paraglajderom, septembar 2022
 
 
Na Evropskom prvenstvu u preciznom sletanju paraglajderom koji je održan u Sibiu, reprezentacija Srbije je osvojila prvo mesto u konkurenciji dvadeset zemalja.Za reprezentaciju Srbije takmičili su se Goran Đurković, Dragan Popov, Dejan Valek, Miloš Timitić, Ivan Pavlov, Tijana Kručičan, Biljana Đenić i tim lider Vojislav Ivanović. U individualnom plasmanu Goran Đurković je osvojio srebro. Ispred Svetske vazduhoplovne federaacije u ulozi člana žiria, na ovom takmičenju, učestvovao je i generalni sekretar Vazduhoplovnog saveza Srbije Željko Ovuka.
 


Mamaja: Ambasador Tomašević na otvaranju Svetskog prvenstva za mlade u šahu
 
 
Ambasador Stefan Tomašević prisustvovao je otvaranju Svetskog prvenstva za mlade u šahu, koje se održava u Mamaji. U svom obraćanju čestitao je domaćinima na uspešnoj organizaciji takmičenja koje je okupilo više od 600 učesnika iz 73 zemlje. Poželeo je uspeh svim učesnicima i izrazio zadovoljstvo što Srbiju na ovom prvenstvu predstavlja 9 takmičara. U odvojenom susretu sa našim takmičarima, poručio je da je Srbija ponosna na njihovo učešće na ovako prestižnom takmičenju i poželeo im sreću. 


Predsednik Vučić predsedavao Samitom u okviru inicijative Otvoreni Balkan
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predsedavao je Samitom u okviru inicijative Otvoreni Balkan zajedno sa predsednikom Vlade Republike Albanije Edijem Ramom i predsednikom Vlade Republike Severne Makedonije Dimitrom Kovačevskim. Samitu su prisustvovali i predsednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, predsedavajući Veću ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto i ministar spoljnih poslova Republike Turske Mevlut Čavušoglu.
Otvarajući Samit lidera u okviru inicijative Otvoreni Balkan, Predsednik Vučić je poručio da nikada nije više pažnje i energije usmereno na uspeh ovog projekta od osnivanja, te da od uspeha Otvorenog Balkana zavisi i koliko će zemlje članice uspeti da osiguraju dobru ekonomsku budućnost svojih zemalja, kao i učvršćivanje mira i stabilnosti u regionu.
 
„Nadamo se da će inicijativa Otvoren Balkan dodatno doprinositi ekonomskom jačanju i povezivanju, ali i pružiti mogućnost, koja je za nas od velikog značaja, a to je da govorimo u regionu jednim glasom i kada se radi o ključnim pitanjima od interesa za sve naše zemlje i za region u celini. Dosadašnji progres nije mali, ali lagao bih kada bih rekao da smo uvek zadovoljni tempom napretka. Čini mi se da uvek možemo brže i snažnije i bolje. Uspostavljanjem zelenog koridora Otvorenog Balkana za transport prehrambenih proizvoda doveo je do rasta trgovine od 17 odsto u ovom sektoru. Takođe, otvaranje namenskih voznih traka na graničnim prelazim je skratio čekanje sa nekoliko sati na 10 do 15 minuta, što nemerljivo olakšava poslovanje kompanijama iz Srbije, Albanije i Severne Makedonije“, naglasio je predsednik Vučić ističući da su u toku dana potpisana dokumenta, kao rezultat posvećenosti i rada i izraz opredeljenosti svih članica Otvorenog Balkana da u budućnosti saradnja dostigne još viši nivo.
 
Prema rečima predsednika Vučića, među potpisanim dokumentima je i Sporazum o mehanizmima za obezbeđivanje nesmetanog snabdevanja osnovnim životnim namirnicama unutar regiona Otvorenog Balkana, koji predviđa nesmetanu trgovinu određenih prehrambenih namirnicama unutar inicijative i ukoliko neka od zemalja članica donese odluku o zabrani izvoza tih namirnica.
 
„Operativni plan u oblasti civilne zaštite, je nastavak prethodnog sporazuma o saradnji u civilnim i vanrednim situacijama iz jula 2021. godine“, rekao je predsednik ukazavši da je posebno mudra ideja albanskog premijera Edija Rame rezultirala potpisivanjem Memoranduma o razumevanju u oblasti kinematografije i audio vizuelnih aktivnosti čime će se osnovati zajednički koprodukcioni fond "Otvorenog Balkana" za filmske profesionalce.
 
Takođe, predsednik Vučić je ocenio da će izdavanje prvih radnih dozvola i registracionih brojeva biti prekretnica koja će usmeriti razvoj privrede naše tri zemlje i dodao da je posebno važno osnivanje radne grupe za prevenciju kriza pred dolazeću tešku zimu.
 
Predsednik Vučić se osvrnuo i na međunarodni sajam vina Vinska vizija, organizovan u okviru inicijative Otvoreni Balkan, ističući da su tri zemlje članice pokazale da jednu tako važnu i izuzetnu tešku manifestaciju mogu da organizuju na najvišem svetskom nivou, dovodeći najveći deo svojih vinarija, najpoznatije svetske vinarije i promovišući glavne gradove i svoje zemlje.
 
Predsednik Vučić je posebno zahvalio premijeru Crne Gore, predsedavajućem Savetu ministara Bosne i Hercegovine, ali i šefovima diplomatije Mađarske i Turske, što su došli u Beograd na Samit.
 
"Vi niste naši gosti, mi smo toliko vezani i potrebni jedni drugima a to pokazuje i učestalost naših susreta. Verujem da ćemo, bez obzira što neki nisu formalno deo Otvorenog Balkana i što neki neće biti, moći da razvijamo dalju moguću saradnju“, dodao je predsednik Vučić dodajući da su odnosi zemalja unutar inicijative na istorijskom maksimumu.
 
Nakon obraćanja učesnika i gostiju na Samitu, Predsednik Vučić je poručio su za sve zemlje učesnice inicijative "Otvoreni Balkan" mir i stabilnost od ključnog značaja, bez obzira na to što nemaju ista mišljenja o svim političkim događajima i pitanjima. Takođe je istakao da se sve zemlje koje učestvuju na Samitu, nalaze na evropskom putu i da su mu posvećene. Zato je zamolio evropske partnere da pokažu poštovanje i više razumevanja prema regionu Balkana i zahvalio predstavnicima EU na tome što poštuju odluku Srbije, Albanije i Severne Makedonije da naprave projekat kakav je Otvoreni Balkan.
 
Izvor/Foto: www.predsednik.rs 
 


Učešće Ambasadora Tomaševića na otvaranju „VI Međunarodne evropske konferencije o interdisciplinarnom naučnom istraživanju“
 
 
Ambasador Stefan Tomašević je danas, kao počasni govornik, učestvovao na otvaranju „VI Međunarodne evropske konferencije o interdisciplinarnom naučnom istraživanju“, koja se 26-27. avgusta 2022. godine održava u Nacionalnom institutu za ekonomsko istraživanje „Kostin K. Kiricesku“, pri Akademiji Rumunije.
Cilj konferencije je da podstakne širu diskusiju o najnovijim izazovima, mogućnostima, ograničenjima i perspektivama u multidisciplinarnom istraživanju, kao i da podrži dalji razvoj aktivnosti u ovoj oblasti.
Ambasador Tomašević je govorio o značaju povezivanja i jačanja ekonomske saradnje, posebno u aktuelnom globalnom geopolitičkom kontekstu, o ekonomskim performansama i dostignućima R. Srbije, kao i o bilateralnim odnosima R. Srbije i Rumunije. Ukazao je da je R. Srbija, uprkos aktuelnim krizama sa kojima se svet suočava (pandemija, energetska kriza, inflacija i dešavanja u Ukrajini), zahvaljujući prethodno sprovedenim merama fiskalne konsolidacije, prilično spremno dočekala ekonomsku krizu. Naglasio je da Vlada Srbije intenzivno radi na stvaranju stimulativnog investicionog i poslovnog okruženja, digitalizaciji, energetskoj diversifikaciji i sve većem korišćenju izvora obnovljive energije. 
Kada je reč o bilateralnim odnosima R. Srbije i Rumunije, ambasador Tomašević je istakao da dve države imaju tradicionalno prijateljske odnose koji predstavljaju odličnu osnovu za proširenje saradnje u svim oblastima, uključujući i ekonomiju. Ukazao je na rekordan obim srpsko-rumunske trgovinske razmene, ostvaren u 2021. godini, ali i naglasio da i dalje postoje neiskorišćeni potencijali. Založio se za veće približavanje tržišta dve države, kroz intenziviranje trgovinske razmene i veći broj direktnih investicija, bolju saradnju privatnog i javnog sektora, povezivanje privrednih komora i privrednika dve države, opština i okruga. Dodao je da, kada je reč o srpsko-rumunskoj saradnji, ogroman potencijal postoji i u oblasti turizma, posebno kada je reč o Dunavu.
Imajući u vidu niz izazova i kriza sa kojima se svet suočava, ukazao je na nikad veću neophodnost regionalnog povezivanja, u cilju smanjenja negativnih efekata koje imaju na ekonomije država. Kao pozitivan primer u tom pravcu istakao je inicijativu „Otvoreni Balkan“, kreiranu kao mehanizam za bolje povezivanje Balkana naročito u oblasti ekonomije, kroz obezbeđenje slobodnog protoka ljudi, roba, kapitala i usluga. Podsetio je da ova inicijativa trenutno uključuje Republiku Srbiju, Republiku Severnu Makedoniju i Republiku Albaniju, ali da je otvorena i za ostale učesnike Zapadnog Balkana. Informisao je da će se od 1-4. septembra u Beogradu održati Prvi međunarodni sajam vina pod nazivom „Vinska vizija Otvorenog Balkana“, koji će okupiti regionalne proizvođače vina, somelijere, distributere i uvoznike, uključujući i one iz Rumunije, i koji će biti odlična prilika za promociju našeg regiona.
 


Na poziv igumanije manastira Dragomirna, mati Marije Magdalene Gergine, ambasador Republike Srbije u Bukureštu Stefan Tomašević prisustvovao je bogosluženju i pomenu povodom navršenih 200 godina od upokojenja drugog episkopa Bukovine Danila Vlahovića.
 
 
Na poziv igumanije manastira Dragomirna, mati Marije Magdalene Gergine, ambasador Stefan Tomašević prisustvovao je 20. avgusta 2022. godine, bogosluženju i pomenu povodom navršenih 200 godina od upokojenja drugog episkopa Bukovine Danila Vlahovića. Parastos je upriličen uz blagoslov Njegovog Visokopreosveštenstva G. Kalinika, Arhiepiskopa Sučavskog i Radauškog i sasluženjem Preosveštenog Vladike G. Damaskina Dorneana. Prema izričitoj želji blaženopočivšeg episkopa Vlahovića, drugog po redu episkopa bukovinskog (1789-1822), a prethodno monaha i namesnika manastira u Kovilju, njegovi posmrtni ostaci sahranjeni su i nalaze se u manastiru Dragomirna. Episkop i visokocenjeni veroučitelj Danil sačuvao je Katihetsku školu u Manastiru Svetog Ilije, koja je sprovodila svoje aktivnosti i u riznici (klisijarnici) Manastira Svetog Jovana Novog Sučavskog. Ova škola bila je svojevremeno premeštena u Černovce i podignuta na stepen teološkog instituta. Danil Vlahović dobio je pravo administriranja grko-istočnog verskog fonda Bukovine prethodno kontrolisanog od Katoličke konzistorije u Lembergu (Lavov). Nakon službe i pomena, u manastirskom muzeju, sestrinstvo manastira priredilo je izložbu pečata parohija iz Bukovine iz perioda 1775-1918. godine.
U svom obraćanju i razgovorima koje je vodio sa episkopom Damaskinom, sestrinstvom manastira Dragomirna, sveštenstvom manastira Putna, Sučavica, Svetog Jovana Novog i Svetog Ilije iz Sučave, kao i sa lokalnim predstavnicima vlasti iz okruga Bukovina, ambasador Tomašević istakao je značaj negovanja kulture sećanja i odavanja počasti onim pojedincima koji su svojim delima izgradili mostove prijateljstva, a kako bi se očuvali i dodatno unapredili bratski odnosi između Srbije i Rumunije, naših dvaju naroda i dveju sestrinskih crkava.


Sastanak sa predstavnicima Akademije Rumunije – Nacionalnog instituta za ekonomsko istraživanje „Kostin K. Kiricesku“
 
 
U Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu danas je realizovan sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa generalnom direktorkom Nacionalnog instituta za ekonomsko istraživanje „Kostin K. Kiricesku“ pri Akademiji Rumunije dr Luminicom Kivu, naučnim sekretarom u Institutu prof. dr Đorđem Đorđeskuom i direktorom Centra za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u okviru Instituta prof. dr Andrejem Žanom Vasileom. Tom prilikom razgovarano je o identifikaciji oblasti u kojima postoji značajan potencijal za unapređenje bilateralne, pre svega, ekonomske saradnje između Republike Srbije i Rumunije.
Dobar korak u tom pravcu predstavljaće i diskusija u okviru „Šeste međunarodne evropske konferencije o interdisciplinarnom naučnom istraživanju“, koja će se održati od 26-27. avgusta u Bukureštu, a na kojoj će jedan od govornika biti i ambasador Tomašević.
 


Sastanak ambasadora Tomaševića sa predsednikom Privredne i industrijske komore županije Prahova
 
 
U prostorijama Privredne i industrijske komore okruga Prahova u Ploeštiju (Rumunija) juče je održan sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednikom Komore g. Aurelijanom Goguleskuom.
 
Na sastanku su sagledane mogućnosti za unapređenje bilateralne trgovinske saradnje između Srbije i Rumunije, ali i povezivanje županije Prahova, kao jedne od najrazvijenijih županija u Rumuniji, sa okruzima u Srbiji, u cilju intenziviranja saradnje privrednih subjekata i predstavnika lokalnih komora dve države. Konstatovano je da tradicionalno prijateljski bilateralni odnosi Republike Srbije i Rumunije predstavljaju odličnu osnovu na kojoj treba razvijati i jačati robnu razmenu i direktne investicije.
 
Imajući u vidu da u županiji Prahova postoji veliki broj renomiranih vinarija, ambasador Tomašević je uputio poziv predstavnicima rumunskih vinarija da uzmu učešće na Prvom međunarodnom sajmu vina pod nazivom „Vinska vizija Otvoreni Balkan“, koji će se održati od 1. do 4. septembra 2022. godine u Beogradu.  
 


Kulturni događaj u organizaciji Ambasade R. Srbije u Bukureštu posvećen 100-godišnjici od rođenja velikog pesnika Vaska Pope
 
 
Ambasada Republike Srbije u Bukureštu je, u ko-organizaciji sa Nacionalnim muzejem rumunske književnosti, Institutom za istoriju i teoriju književnosti „Đ. Kalinesku“ pri rumunskoj Akademiji, Udruženjem književnika Rumunije, Savezom Srba u Rumuniji i Katedrom za slovenske jezike Filološkog fakulteta Univerziteta u Bukureštu, priredila književno veče i izložbu posvećenu 100-godišnjici od rođenja velikog pesnika Vaska Pope. Događaj koji bi se, imajući u vidu izlagače, mogao okarakterisati kao simpozijum, otvorio je ambasador Republike Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević:
„Današnji skup povodom stogodišnjice od rođenja Vaska Pope mnogo je više od omaža velikom pesniku. On predstavlja blagodarje nas, srpskih i rumunskih prijatelja, za jedan od najznačajnijih mostova koji je svojim stvaralaštvom veliki Vasile Vasko Popa ostavio nama i našim pokolenjima u amanet. Ako bi u prenesenom značenju želeli da vrednosno označimo mesto koje zauzima u srpskoj i rumunskoj poeziji stvaralaštvo Vaska Pope, mogli bismo njegove stihove da okarakterišemo kao neizostavno tkivo zdravog organizma ili još bolje, neophodan supstrat koji čini da taj organizam bude potpun jer mu daje dušu i smisao postojanja. Generacije su odrastale i odrastaće shvatajući pravi smisao ljubavi zahvaljujući arhetipskim i avangardnim delima stvaraoca i umetnika kakav je bio Vasko Popa. Njegove niti, kojima su protkani i čvrsto povezani naši narodi i zemlje, u umetničkom smislu postale su koren novim pesnicima, dale su im vetar u leđa i obavezale da svojim stvaralaštvom, ali i prevodima poezije drugih naših stvaralaca, dodatno prodube našu saradnju. Po svemu poseban i impresivan, Vasko Popa je svojim pesničkim rečnikom obuhvatio najšire i dostigao najviše visine, klešući i udevajući svoje stihove u uslovno rečeno minijature. Njegova dela mogu se svrstati u vrhunsku filozofiju, a stil i etika postali su nova merila i svojevrstan kodeks u umetnosti. Vasko Popa obogatio je našu kulturu na vanvremenski način baš kao i velikani poput Dučića, Andrića, Rakića, Kostića, Crnjanskog i postao simbol prepoznavanja naše kulture.“
Prisutnima su se između ostalih obratili i direktor Direkcije za kulturnu diplomatiju u Ministarstvu inostranih poslova Rumunije Andrej Luka, direktor Nacionalnog muzeja rumunske književnosti Joan Kristesku, akademik prof. dr Euđen Simion, pesnik i počasni predsednik Saveza Srba u Rumuniji Slavomir Gvozdenović, pesnikinja Ljubica Rajkić, profesorka srpskog jezika na Odseku za rusku i slovensku filologiju Fakulteta za strane jezike i književnost Univerziteta u Bukureštu, Oktavija Nedelku, docent i dr na Odseku za rusku i slovensku filologiju Dušica Ristin, zatim istraživač pri rumunskoj Akademiji dr Marija Žurka, supruga pesnika Joana Flore, Elena Flora, pri čemu je posebne redove ovim povodom, u formi referata, pripremio i pesnik Adam Puslojić. Stihove Vaska Pope interpretirali su glumci Joana Flora i Filip Ristovski. Učešće u događaju uzeli su brojni ljubitelji Popine poezije, članovi diplomatskog kora, rumunskih institucija i srpske zajednice.
 


Selaković: Važna poseta za planiranje daljih aktivnosti saradnje Srbije i Rumunije
 
 
Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković istakao je da su današnji razgovori sa najvišim rumunskim zvaničnicima protekli u veoma srdačnoj i otvorenoj atmosferi. 
Ministar je kazao da je ovo bila veoma važna poseta, jer zvanične posete ministra spoljnih poslova Srbije Rumuniji nije bilo devet godina, kao i da je na sastanku sa ministrom spoljnih poslova Bogdanom Aureskuom dogovoren čitav niz aktivnosti do kraja godine.
"Jedna od planiranih aktivnosti je organizacija sednice Međuvladine komisije za ekonomsko-trgovinsku saradnju, ali i Međuvladinog komiteta za pitanje nacionalnih manjina", kazao je Selaković i dodao da će se u međuvremenu raditi i na pripremi sporazuma o otvaranju kulturnih centara u Srbiji i Rumuniji.
Selaković je napomenuo da je sa ministrom Aureskuom potpisao dva sporazuma koji su, kako je naveo, veoma važni za unapređenje bilateralne saradnje.
Selaković je kazao i da je razgovarano o dve važne podrške Rumunije, a to je podrška našem EU putu, ali i o principijelnoj podršci našem teritorijalnom integritetu i suverenitetu.
On je preneo da je sagovornike upoznao sa tokom dijaloga Beograda i Prištine, ali i da je potvrdio ono što je naše jasno opredeljenje, a to je postizanje kompromisnog rešenja.
Naglasivši da je Rumunija naš stari sused, prijateljska nacija sa kojom delimo odnose međusobnog poštovanja i uvažavanja, Selaković je ukazao da se sve to odražava na našu veoma dobru ekonomsko-trgovinsku saradnju.
Kako je naveo ministar, razvoj naše saradnje će omogućiti ulaganja u zajedničke infrastrukturne projekte.
"U petak je ministar Momirović sa svojim rumunskim homologom potpisao Sporazum koji će omogućiti projektovanje autoputa koji treba da spoji Beograd i Temišvar", kazao je Selaković, dodavši da je razgovarano i o oživljavanju železničkog saobraćaja, saradnje u oblasti energetike, ali i turizma.
"Otvorili smo mnogo važnih tema, unapred skicirali kojim putem treba da se razvijaju naši odnosi i planiraju konkretni susreti resornih ministara", zaključio je Selaković.
Izvor/Foto: www.mfa.gov.rs 
 


Selaković: Iz Bukurešta upućena snažna politička poruka o opredeljenosti Srbije i Rumunije za produbljivanje saradnje
 
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković sastao se u Bukureštu sa ministrom inostranih poslova Rumunije Bogdanom Lućijanom Aureskuom i naglasio da su Srbija i Rumunija opredeljenje za produbljivanje saradnje i za proširenje dijaloga u svim oblastima koje su od značaja za naše dve zemlje. 
Ministar Selaković je zahvalio Rumuniji na podršci evropskim integracijama Srbije i za podršku koju pruža teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije, po pitanju Kosova i Metohije.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare posle sastanka, ministar Selaković je naveo da je tokom susreta sa rumunskim kolegom bilo reči o unapređenju bilateralne saradnje, a da su u razgovorima potvrdili odnos tradicionalnog prijateljstva, bliskosti, solidarnosti i razumevanja naša dva naroda.
Šef srpske diplomatije je rekao da je sa rumunskim kolegom imao priliku da otvoreno i srdačno razgovara o unapređenju bilateralne saradnje i svim onim pitanjima koja su od značaja za srpsko-rumunske odnose.
„Pokazali smo opredeljenost da kroz dalje aktivnosti naša dva ministarstva učinimo da naši odnosi u budućnosti budu što bolji i što sadržajniji. Uveren sam da je danas iz Bukurešta upućena snažna politička poruka da su Srbija i Rumunija opredeljene za produbljivanje saradnje i za proširenje dijaloga u svim oblastima koje su od značaja za naše dve zemlje”, rekao je šef srpske diplomatije.
Prema njegovim rečima, aktuelni izazovi sa kojima se suočava i Evropa i svet, naročito u kontekstu rata u Ukrajini dodatno naglašavaju važnost očuvanja mira i stabilnosti u našem regionu.
Ministar Selaković je naveo da je na sastanku zajednički naglašeno opredeljenje Srbije i Rumunije da učinimo sve što je našoj moći da se stabilnost i mir očuvaju.
Šef srpske diplomatije je naglasio da je Srbija zahvalna prijateljskoj Rumuniji na podršci koju nam pruža u procesu evropskih integracija, što dobija na značaju naročito u složenim okolnostima i u kontekstu novih geopolitičkih izazova.
Ministar Selaković je rekao da je izrazio zahvalnost Rumuniji za podršku koju pruža teritorijalnom integritetu i suverenitetu, kao pitanju koje je za nas od prvorazrednog nacionalnog i političkog značaja, i za razumevanje za težak položaj Srba na Kosovu i Metohiji.
„Razgovarali smo i o naporima koje Srbija ulaže u dijalog Beograda i Prištine i u traganju za kompromisnim, održivim i trajnim rešenjem za pitanje KiM. Govorili smo i o toku samih pregovora, o sporazumima koji se postižu, ali i o velikim izazovima koji su pred nama i o idejama i namerama Prištine da apliciranjem za članstvo u nekim regionalnim i međunarodnim organizacijama u potpunosti obesmisle sam tok dijaloga”, rekao je ministar Selaković.
Šef srpske diplomatije je naglasio da Srbija posvećuje veliku pažnju pravima pripadnika nacionalnih manjina u Srbiji i da ih doživljavamo kao važan most i spojnicu između matičnih država i manjine i same Srbije.
„Ono što obogaćuje odnose Srbije i Rumunije jesu i pripadnici rumunske nacionalne manjine koja živi u Srbiji i srpske nacionalne manjine koja živi na teritoriji Rumunije. Kao država smo posvećeni ispunjenju svih pravnih i institucionalnih standarda koji se odnose na poštovanje ljudskih i manjinskih prava. U okviru aktivnosti Međuvladine komisije za nacionalne manjine Srbije i Rumunije saglasni smo da je uspostavljen efikasan model za uspostavljanje uspešnog političkog dijaloga dve strane. Složili smo se da i nas dvojica kao ministri spoljnih poslova treba da se susrećemo češće i dajemo dodatni impuls i radu te komisije”, rekao je ministar Selaković.
Prema njegovim rečima, danas su u Bukureštu potpisana dva značajna sporazuma između naše dve vlade, Sporazum o saradnji u oblasti obrazovanja, nauke, kulture, medija, omladine i sporta i  Sporazum o ustupanju zgrade „Lućafarul“ u Vršcu prijateljskoj Rumuniji.
„Oba sporazuma su potvrda naše spremnosti da unapređujemo saradnju između naše dve države na dobrobit naša dva naroda”, rekao je ministar Selaković. Kako je preneo šef srpske diplomatije, na sastanku je konstatovano da postoji prostor za intenziviranje naše ekonomske saradnje, ali i saradnje u različitim oblastima.
Ministar Selaković je rekao da postoji prostor za produbljivanje ekonomske saradnje, o čemu je razgovarao sa srpskim privrednicima u Rumuniji koji su zadovoljni svojim poslovanjem.
„Uveren sam da možemo mnogo više da uradimo i na promociji rumunskih investicija u Srbiji”, naveo je šef srpske diplomatije i dodao da su se na sastanku saglasili o nužnosti održavanja Međuvladinog komiteta za ekonomsku saradnju pre kraja ove godine, najverovatnije u susret posetama na višem nivou.
Na sastanku je, rekao je ministar Selaković, bilo reči i o daljem energetskom i infrastrukturnom povezivanju Srbije i Rumunije.
Šef srpske diplomatije je naveo da su se Rumunija i Srbija u pandemiji virusa korona pokazale kao pravi prijatelji, napomenuvši međusobne donacije u vakcinama, lekovima i kiseoniku.
„Iskrena zahvalnost na toplom prijemu i uveren sam da će današnja uspešna poseta i razgovori uticati pozitivno na dalji razvoj naših, inače, dobrih i tradicionalno prijateljskih odnosa”, zaključio je Selaković.
Ministar inostranih poslova Rumunije Bogdan Lućijan Auresku izrazio je zadovoljstvo sveobuhvatnim dijalogom Rumunije i Srbije, istakavši da je uveren da će takav dijalog omogućiti da se ostvare zajednički ciljevi naše dve države.
Ministar Auresku je kazao da je Srbija značaj partner Rumunije u regionu, da je sa srpskim kolegom posebno razgovarao o ekonomskoj saradnji, iznevši podatke da je prošle godine razmena bila skoro dve milijarde evra, a da je prema podacima za ovu godinu u porastu.
„Dogovorili smo da tokom ove godine organizujemo novi sastanak Mešovite komisije, kao i Poslovni forum kako bi se stimulisala saradnja poslovnih zajednica“, kazao je Auresku.
Naveo je da je na sastanku razgovarano o pitanju nacionalnih manjina, prenevši da je dogovoreno da do kraja godine zaseda Mešovita međuministarska komisija.
„Nacionalne manjine obogaćuju naše kulture i učvršćuju naše odnose“, poručio je šef rumunske diplomatije.
Ministar Auresku ponovio je podršku evropskom putu Srbije, navevši da je Rumunija spremna da pruži tehničku i svaku drugu podršku Srbiji. Podvukao je i da je mišljenje njegove zemlje da Srbija treba što skorije da bude primljena u EU.
Auresku je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem dva važna  sporazuma - Sporazuma dve vlade o ustupanju zgrade „Lućafarul“ Rumuniji, koja će, kako je naveo, biti sedište Konzulata Rumunije u Vršcu, i Sporazuma o sadnji u oblasti obrazovanja, nauke, kulture, medija, omladine i sporta.
Takođe, naveo je da je razgovarano o prekograničnoj saradnji, saradnji u oblasti energetike, situaciji na zapadnom Balkanu, ali i efektima koje ostavlja ruski napad na Ukrajinu u svim oblastima.
Izvor/Foto: www.mfa.gov.rs 
 


Potpisan Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o utvrđivanju detalja za povezivanje auto-puta Beograd-Vatin (Republika Srbija) i auto-puta Temišvar-Moravica (Rumunija), Temišvar 23. jun 2022. godine
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije Tomislav Momirović i potpredsednik Vlade i ministar saobraćaja i infrastrukture Rumunije Sorin Mihaj Grindeanu potpisali su 23. juna 2022. godine u Temišvaru „Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o utvrđivanju detalja za povezivanje auto-puta Beograd-Vatin (Republika Srbija) i auto-puta Temišvar-Moravica (Rumunija)“.
Autoput Beograd – Temišvar je od strateške važnosti za obe strane, s obzirom da će dodatno infrastrukturno povezati dve susedne zemlje, omogućiti neometan i brži protok međunarodnog drumskog saobraćaja u zajedničkom području državne granice i biti još jedan od elemenata za privlačenje investicija u region. Beograd će ojačati ulogu važnog saobraćajnog čvorišta na Zapadnom Balkanu, dok će Rumunija ostvariti bržu konekciju sa Hrvatskom, Crnom Gorom, Slovenijom, Italijom i Austrijom.
Na konferenciji za medije koja je usledila nakon ceremonije potpisivanja sporazuma, ministri Momirović i Grindeanu su potvrdili spremnost za dalje unapređenje bilateralne saradnje u svim oblastima, sa posebnim naglaskom na saradnju u oblasti infrastrukture i saobraćaja.
Pored predstavnika nadležnih resora sa obe strane, državne sekretarke u Ministarstvu spoljnih poslova Rumunije D.Gitman te najviših predstavnika županijske i gradske vlasti,  ovom vrlo zapaženom događaju prisustvovali su i ambasador Republike Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević i zamenica ambasadora Rumunije u Srbiji Anka Popa. Događaj su propratili i brojni mediji.
 


Bukurešt: Književno veče i izložba povodom 100 godina od rođenja velikog pesnika Vaska Pope
 
Sa zadovoljstvom Vas pozivamo da budete gosti na književnoj večeri i izložbi koje će biti upriličene povodom 100 godina od rođenja velikog pesnika Vaska Pope.
Manifestacija će se održati u Nacionalnom muzeju rumunske književnosti, na adresi Calea Griviței 64-66, u Bukureštu, 29. juna 2022. godine, sa početkom od 19:00 časova.


Intervjuu za moldavski portal „NOI.MD“, nakon nedavne posete Kišinjevu, ambasadora Srbije u Rumuniji, Stefana Tomaševića
 
 
U intervjuu za moldavski portal „NOI.MD“, nakon nedavne posete Kišinjevu, ambasador Srbije u Rumuniji, S. Tomašević, istakao je prioritetne oblasti srpsko- moldavske saradnje. 
Govoreći o odnosima između Srbije i Moldavije, S. Tomašević je istakao da Srbija i Moldavija imaju tradicionalno dobre i prijateljske odnose, koje karakterišu pricipijelnost u poštovanju  međunarodnog prava i teritorijalne celovitosti dveju zemalja, koje se uvek međusobno podržavaju u međunarodnim organizacijama. „Postoje mnoge oblasti u kojima imamo potencijal za unapređenje saradnje, a poseban prostor se pruža u oblasti ekonomske saradnje. Vrednost i obim robne razmene svakako nisu na adekvatnom nivou i težimo da ih povećamo, kao i da podstaknemo direktna ulaganja na obe strane“, ukazao je Tomašević.
„Prilikom nedavne posete Moldaviji imao sam sastanak sa predsednikom Privredne i industrijske komore Moldavije Serđu Hareom i tom prilikom zajednički smo podstakli održavanje sastanka naše dve komore posle dužeg perioda, inovaciju važećeg Protokola o saradnji, ali i učešće privrednih delegacija na sajmovima u Srbiji i Moldaviji“, rekao je Tomašević. Takođe, Ambasador je tokom posete pokrenuo i inicijativu da prvu sledeću posetu na visokom ili najvišem nivou, prati biznis forum koji će omogućiti direktno povezivanje proizvođača, privrednika i povezivanje dva tržišta. 
Odgovarajući na pitanja u vezi sa politikom vojne neutralnosti koju vodi R. Srbija, u kontekstu činjenice da je RS okružena zemljama koje su članice NATO Alijanse, kao i cene koju je potrebno da plati radi očuvanja svoje nezavisnosti i slobode,  ambasador Tomašević je naglasio da je vojna neutralnost u svakom smislu najskuplji i najteži izbor, ali je i najviši stepen samostalnosti i odgovornosti prema svojim građanima koju jedna država može da pruži. Neutralnost dolazi usled sigurnosti u snagu i sposobnost sopstvenih oružanih snaga ali i istorijskih okolnosti i duboke svesnosti i samosvesnosti, te geostrateške pozicije na kojoj se Srbija nalazi. Ipak, u spoljnopolitičkom smislu Srbija jeste opredeljena i teži da što pre postane članica EU, kojoj pripada geografski, istorijski, ideološki i kultorološki. On je dodao da Srbija nastoji da živi u miru sa svojim susedima ma kojem vojnom savezu oni pripadali, negujući sve ono što susede spaja, a ne razdvaja. 
Podvukao je da je Srpski narod  slobodarski narod, koji je radi odbrane tog vrhovnog ideala mnogo puta kroz svoju istoriju plaćao skupu cenu. „Generacije Srba odrastale su uz heroje iz svog neposrednog okruženja koji su se borili kroz vekove ne samo za slobodu Srbije, već i čitave Evrope“. On je podsetio da je samo u Prvom svetskom ratu Srbija izgubila trećinu njenog stanovništva. „Nacionalno jedinstvo je ključno kada se suočavate sa opasnostima i glavna odlika srpskog naroda je što je uvek složan kada se suočava sa velikim izazovima i pretnjama, poput onih koje ugrožavaju nezavisnost, celovitost i slobodu naše zemlje“, dodao je ambasador. 
  Ambasador Srbije je rekao da se nekoliko bilateralnih sporazuma nalazi u fazi usaglašavanja i da se očekuje da, nakon što budu okončane interne procedure, oni budu potpisani prilikom jedne od narednih poseta. Među njima su Sporazum o policijskoj saradnji kao i Sporazum o međusobnoj promociji i zaštiti investicija, koji će svakako doprineti da se obogati regulativni okvir i značajno unapredi saradnja u ovim važnim oblastima.
Ambasador je naglasio da je nedavno boravio u poseti Kišinjevu, što je drugi put ove godine:  „kao i uvek duh moldavskog glavnog grada i gostoprimstvo domaćina doprinose da se osećam kao da sam kod kuće. 
Veoma sam zadovoljan imajući u vidu da sam imao priliku da realizujem susrete sa predsednicom Moldavije Majom Sandu, premijerkom Natalijom Gavrlicom, predsednikom Parlamenta Igorom Grosuom, predsednikom Privredne i industrijske komore Serđu Hareom, rektorom Državnog univerziteta u Kišinjevu Igorom Šarovim, kao i kolegama iz Ministarstva inostranih poslova i evropskih integracija Republike Moldavije. Siguran sam da ćemo u budućem periodu realizovati brojne zajedničke projekte, a pomenuću samo jedan od njih u oblasti kulture, a to je promocija u Kišinjevu prevedenih pripovetki na rumunski jezik srpskog nobelovca Ive Andrića, u izdanju moldavske izdavačke kuće Kartier“. 
Ambasador je dodao da je jedna od tema tokom njegove posete bila i promocija turističkih potencijala Srbije i Moldavije sa ciljem povećanja broja poseta, što pored boljeg upoznavanja dva naroda i dve zemlje omogućava i povezivanje privrednika i otvara šanse za nove oblike poslovanja. Takođe je istakao, da će sa velikim zadovoljstvom pružiti punu podršku organizovanju promotivnih događaja posvećenih turističkim potencijalima Srbije i Moldavije koji bi mogli da budu organizovani u najkraćem periodu, a koji bi potencijalno bili propraćeni i adekvatnim promocijama dobrih vina kojima se dve zemlje mogu sa ponosom pohvaliti.
Govoreći o rezultatima svoje posete Kišinjevu, ambasador Tomašević je naglasio da je siguran da će rezultati vrlo brzo doći i da će se manifestovati kroz unapređenje svih oblika bilateralne saradnje. Od političke koja podrazumeva povećanje broja poseta na visokom i najvišem nivou, razvoj sektorske saradnje i brojne nove sporazume, preko parlamentarne sa razmenama poseta poslanika iz redova poslaničkih grupa prijateljstva ali i predsednika parlamenata, do kulturne, obrazovne, naučne, ekonomske i sportske saradnje.
Na konstataciju novinara da građani Moldavije sve češće biraju Srbiju kao turističku destinaciju, ambasador je rekao da je Srbija puna prirodnih lepota. Planine, reke, jezera, kao i brojni festivali širom zemlje doprinose da turisti pronađu savršen spoj gostoprimstva, predivnih krajolika, zabave, sporta, ali i kulturnih sadržaja koji obogaćuju turističku ponudu. Dobra infrastruktura doprinosi boljoj povezanosti i dostupnosti sadržaja širom zemlje, dok iskustva u vezi sa srpskom gastronomskom ponudom posebno privlače nove, ali i brojne turiste koji su već posetili Srbiju, da se ponovo vrate. 
„Bratskom moldavskom narodu želim zdravlje, da ostanu uvek vedrog duha sa mnogo ljubavi prema svojoj otadžbini ali i starim i iskrenim prijateljima, evropsku budućnost i prosperitet koji će ih opredeliti da sa svojim porodicama ostanu u svojoj zemlji kako bi je nadalje razvijali“, poželeo je Tomašević građanima Moldavije.
Intervju objavljen u listu „NOI.MD“ možete pogledati na sajtu ovde.
 


SENIORSKA ATLETSKA REPREZENTACIJA SRBIJE OSVOJILA 10 MEDALjA NA BALKANSKOM ATLETSKOM PRVENSTVU NA OTVORENOM U KRAJOVI
 
 
Na Balkanskom atletskom prvenstvu na otvorenom za seniore i seniorke koji je održan od 18-19. juna u Krajovi, srpska reprezentacija je osvojila čak 10 medalja.
Pet zlatnih medalje osvojile su srpske atletičarke Ivana Vuleta, u disciplini troskok, skočivši čak 14,24 m i drugog dana takmičenja u disciplini skok u dalj 6,83 m ; Dragana Tomašević u diciplini bacanje diska sa rezultatom 58,16 m, Adriana Vilagoš u disciplini bacanje koplja, sa rezultatom 60,51 m i Boško Kijanović koji je 200 m istrčao za 20,94 s .
Srebro, u disciplini 4 h 100 m je ovojila srpska četvorka  u sastavu Boško Kijanović, Strahinja Jovančević, Aleksa Kijanović i Stefan Kaljuš sa rezultatom 39.85 s, dok su drugog dana takmičenja preponaši osvojili dva srebra, Luka Trgovčević u trci na 100 m prepone sa 13,29 s i Anja Lukić u trci na 100 m prepone sa 14,10 s.
Treće mesto i bronzane medalje su osvojili Milana Tirnanić u trci na 100 m  i rezlutatom 11,70 s  i Kijanović Boško u trci na na 400 m i rezultatom 45.98 s.
Na Balkanskom atletskom prvenstvu na otvorenom učestvovalo je 20 federacija.  
 


Selaković: Srbija je posvećena poštovanju međunarodnog prava i dijalogu
 
Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković učestvovao je u Solunu na sastanku ministara spoljnih poslova u okviru Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi i naglasio da je to bila odlična prilika da Srbija afirmiše stavove i poziciju po pitanjima važnim ne samo za region, nego i za globalna kretanja, a koji se odnose na princip zaštite teritorijalnog integriteta i suvereniteta i posvećenost Srbije dijalogu. 
Ministar Selaković izjavio je nakon sastanka da je Srbija posvećena poštovanju međunarodnog prava i dijalogu.
“To je naša čvrsta pozicija kada je reč o poštovanju osnovnih principa međunarodnog prava i Povelje UN, kao što je princip zaštite teritorijalnog integriteta i suvereniteta, ali i posvećenost Republike Srbije onome što jeste mirno rešavanje sporova, posvećenost dijalogu ne samo u našem slučaju, dijalogu Beograda i Prištine, nego uopšte dijalogu kao osnovnom instrumentu diplomatije u traženju rešenja za ono što jesu sporna pitanja”, naveo je šef srpske diplomatije.
Prema njegovim rečima, većina učesnika je podržala dijalog Beograda i Prištine, a neke od država članica, kao što je bila predstavnica Rumunije, otvoreno su iskazale ne samo podršku već i poštovanje prema onome kako Srbija pod predsednikom Aleksandrom Vučićem uspeva da radi. Ministar je preneo da su i pojedine države pozvale Prištinu da se više uključi u dijalog i konkretnim svojim gestovima i aktivnostima pokaže da joj je zaista do dijaloga i stalo.
Selaković je naveo da je na sastanku ministara spoljnih poslova glavna tema bila Ukrajina i dešavanja koja su vezana za ratne sukobe, kao i da se razgovaralo i o tome kakve posledice taj sukob može da ostavi po evropske integracije zapadnog Balkana.
Šef srpske diplomatije naveo je da će na Samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi imati čast da predstavlja predsednika Srbije i našu državu, s obzirom na to da je predsednik Aleksadar Vučić na sastanku sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom.
“To je ne samo prilika da se afirmišu stavovi i vrednosti za koje se mi borimo već da se konkretno borimo ovakvim vrstama nastupa i sastancima koje imamo na marginama ovakvih događaja za ono što jesu glavni stavovi i ciljevi naše spoljne politike”, zaključio je ministar Selaković.
Na marginama Samita u Solunu ministar Selaković imao je i bilateralne sastanke sa šefovima diplomatija Slovenije i Severne Makedonije, Tanjom Fajon, odnosno Bujarom Osmanijem, kao i sa zamenikom ministra inostranih poslova Bosne i Hercegovine Josipom Brkićem, sa kojima je razgovarao o bilateralnim i regionalnim pitanjima.
Izvor/Foto: www.mfa.gov.rs 
 


Selaković: Razvoj regiona nije moguć bez očuvanja stabilnosti i unapređenja dobrosusedskih odnosa
 
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio je danas da savremena geopolitička dešavanja potvrđuju koliki je značaj unapređenja regionalne saradnje i vođenja odgovorne regionalne politike, koja pre svega podrazumeva rešavanje svih otvorenih pitanja dijalogom. 
Selaković je, obraćajući se učesnicima ministarskog sastanka Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi, koji se održava u Solunu, konstatovao da razvoj regiona nije moguć bez očuvanja stabilnosti i unapređenja dobrosusedskih odnosa, čemu je Republika Srbija u potpunosti posvećena.
Srbija će, prema njegovim rečima, nastaviti potpuno posvećeno da promoviše zdrave odnose sa svima u regionu, zasnovane na uzajamnom poštovanju, razumevanju i opredeljenju za zajedničku evropsku budućnost.
„Politika proširenja svakako predstavlja jedan od najznačajnijih instrumenata Evropske unije, i to ne samo za obezbeđivanje stabilnost regiona i njegov dalji ekonomski prosperitet, već i za stabilnost i bezbednost čitave EU. Upravo zbog toga, od posebnog značaja je naše zajedničko angažovanje, u svetlu pozicioniranja prema institucijama EU, radi formiranja pozitivnog imidža regiona, kao i održavanja pitanja od interesa za region u fokusu EU“, naveo je šef srpske diplomatije.
Punopravno članstvo u Evropskoj uniji je, prema njegovim rečima, jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Republike Srbije, i verujemo da je mesto čitavog regiona u EU, jer bez njegovog uključivanja, evropski politički i ekonomski prostor neće biti potpun.
Osvrćući se na situaciju u Ukrajini, poručio je da je Srbija u potpunosti privržena poštovanju načela teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti država, kao jednog od osnovnih principa međunarodnog prava.
„Kao što smo posvećeni očuvanju suverenosti i celine svoje teritorije, Republika Srbija se isto tako zalaže za poštovanje teritorijalnog integriteta drugih suverenih država, samim tim i Ukrajine. Želim posebno da istaknem da je Republika Srbija principijelno posvećena mirnom rešavanju sporova i da, u tom smislu, podržava sve napore koji su usmereni na pregovore. Takođe, spremni smo da pružimo svaku vrstu humanitarne pomoći ugroženom stanovništvu i da učestvujemo u obnovi gradova u Ukrajini“, kazao je Selaković.
Ministar spoljnih poslova Srbije obratiće se danas i učesnicima Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi i biti u prilici da održi niz bilateralnih sastanaka na marginama skupa u Solunu.
Izvor/Foto: www.mfa.gov.rs 
 


Sastanak ambasadora Tomaševića sa predsednikom Parlamenta Republike Moldavije Igorom Grosuom
 
 
Tokom radne posete Republici Moldaviji ambasador Tomašević sastao se sa predsednikom Parlamenta Igorom Grosuom. U srdačnom razgovoru naglašen je značaj posvećenosti dve zemlje osnovnim postulatima međunarodnog prava, kao i međusobne podrške po pitanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Razmotreni su svi aspekti bilateralne saradnje, uz izraženu spremnost za intenzivan rad na njenom daljem jačanju. Posebno je istaknut značaj evropskog puta Moldavije i Srbije i preneta je spremnost za prenošenje iskustava iz pristupnog procesa. Saradnja u multilateralnim okvirima ocenjena je odličnom, imajući u vidu da je karakteriše puno razumevanje i međusobna podrška. Prepoznat je veliki prostor za unapređenje parlamentarne saradnje, uključujući i putem razmene poseta poslanika iz dve grupe prijateljstva, kao i predsednika parlamenata. Snaženje ekonomskih, akademskih i kulturnih veza svrstano je među prioritete kojima se treba posvetiti.
 


Ambasador Stefan Tomašević razgovarao sa predsednikom Privredne i industrijske komore Republike Moldavije Serđu Hareom
 
 
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednikom Privredne i industrijske komore Republike Moldavije Serđu Hareom, 09. juna 2022. u Kišinjevu, pružio je mogućnost da se sagledaju svi potencijali ekonomske saradnje Republike Srbije i Republike Moldavije. Ovom prilikom, potvrđeno je da je zajednički, prioritetni cilj ostvarivanje bolje povezanosti dve privrede i dva tržišta, sa posebnim fokusom na povećanju obima robne razmene i direktnih investicija. Razmotreni su naredni koraci u okviru saradnje privrednih komora dve zemlje i izražena je puna podrška održavanju biznis foruma, umrežavanju privrednih subjekata i predstavnika lokalnih komora te njihovom učešću na različitim sajmovima koji se organizuju u Srbiji i Moldaviji.
 


Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednicom Republike Moldavije Majom Sandu
 
 
Tokom radne posete Kišinjevu, ambasador Stefan Tomašević se 09. juna 2022. godine sastao sa predsednicom Republike Moldavije Majom Sandu. Tom prilikom istaknuta je važnost poštovanja međunarodnog javnog prava, kao i principijelnih i doslednih pozicija Republike Srbije i Republike Moldavije po pitanju očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta dveju zemalja, te pružanja međusobne podrške po ovom pitanju na međunarodnom planu. 
 
Razgovarano je o daljem radu na unapređenju bilateralne sektorske saradnje i intenziviranja kontakata na visokom i najvišem nivou, potpisivanju važnih bilateralnih sporazuma, saradnji univerziteta i organizaciji biznis foruma. Poseban naglasak stavljen je na značaj nastavka evropskog puta dve države, uz izražavanje spremnosti naše strane za podršku i prenošenje iskustava.  


Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednicom Vlade Republike Moldavije Natalijom Gavrilicom
 
 
Prilikom  radne posete Kišinjevu, ambasador Stefan Tomašević se 09. juna 2022. godine sastao sa predsednicom Vlade Republike Moldavije Natalijom Gavrilicom. Zajednički je ocenjeno da postoji veliki prostor za unapređenje bilateralne saradnje, sa posebnim naglaskom na ekonomskoj saradnji, podsticanju direktnih ulaganja i povećanju obima međusobne trgovinske razmene. 
 
Iskrena podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu koju Republika Srbija i Republika Moldavija pružaju jedna drugoj, a koja se bazira na temeljima međunarodnog prava, označena je kao stub odnosa dve zemlje. Iskazana je spremnost za pružanje pomoći Moldaviji, u smislu prenošenja iskustava iz procesa pristupanja Srbije EU, kao i u drugim oblastima. Takođe, konstatovan je značaj kulturne i obrazovne saradnje, kao i snažna želja obe strane za daljim povezivanjem studenata, naučnih i sportskih radnika, kako bi dve zemlje i dva naroda učinili još bližim.
 
 


RAZGOVOR AMBASADORA REPUBLIKE SRBIJE STEFANA TOMAŠEVIĆA SA REKTOROM DRŽAVNOG UNIVERZITETA MOLDAVIJE U KIŠINjEVU
 
 
Tokom radne posete Moldaviji, ambasador Republike Srbije Stefan Tomašević se 08. juna 2022. godine susreo sa rektorom Državnog univerziteta Moldavije u Kišinjevu Igorom Šarovim. U razgovoru su razmotreni svi oblici saradnje univerziteta i inicirana je intenzivnija komunikacija visokoškolskih ustanova u budućem periodu. Obostrano je izražena želja i spremnost da se započne sa razmenama studenata, profesora i iskustava, kako bi dodatno naučili jedni od drugih, ali i jedni o drugima. Očekujemo da rektor Šarov sa saradnicima poseti Srbiju, u cilju nastavka dobre saradnje sa Univerzitetom u Novom Sadu i započinjanja saradnje sa Univerzitetom u Beogradu te razmatranja svih elemenata koji će biti obuhvaćeni budućim Protokolom o saradnji. 
 


Predsednik Vučić položio zakletvu
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić položio je danas zakletvu na Jedanaestoj posebnoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije u Dvanaestom sazivu i stupio na dužnost u drugom mandatu.
 
"Dame i gospodo, Vaša svetosti, poštovani predsedniče, poštovani člane Predsedništva Bosne i Hercegovine, poštovana predsednice Republike Srpske, uvaženi predstavnici verskih zajednica, dragi prijatelji, poštovani predsednici Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, vaše ekselencije, predsednice Ustavnog suda i Vrhovnog kasacionog suda, predsednice Vlade, članovi Vlade Republike Srbije, predsedniče Pokrajinske skupštine AP Vojvodine, predsedniče Pokrajinske vlade AP Vojvodine, dame i gospodo, dragi prijatelji, ne postoji veća čast, veća obaveza, a nema ni većeg ponosa od onog koji ti daje činjenica da vodiš svoju zemlju, niti lepše dužnosti od te da je sa ponosom predstavljaš. 
 
Sve to, i obavezu, i dužnost, i čast, i ponos, dobio sam od građana na izborima. Oni su izraz volje ubedljive većine, koja je mene i najveći deo vas nanovo zadužila da svoj posao obavljamo ne uvek onako kako čak i ta većina želi, već da činimo sve ono što je u najboljem interesu Srbije. 
 
Želim da budem predsednik svih i predsednik za sve, da budem prvi po obavezama i poslednji po privilegijama, da radim više, da ne tražim ništa za sebe, ali da tražim sve, apsolutno sve za našu Srbiju. 
 
Veliki Konfučije je rekao da kompromis može da se pravi sa svim, osim sa idealima i to je ono što nameravam da sledim, a meni je ideal Srbija i dobrobit njenih građana. To ujedno određuje i prioritete mog drugog mandata, one koji su, čini mi se, i pre polaganja zakletve bili javni i jasni i koji glase: mir, stabilnost, nezavisnost u odlučivanju, sloboda Srbije, sigurnost, zdravlje, Evropa, rad, rad i rad. 
 
Srbija jeste i biće, da parafraziram Marka Aurelija, cara, filozofa, upravo ono i samo ono što mi od nje napravimo. Ona je proizvod naših misli, naših snova i naših dela, naš ideal, naš cilj, naša svest, znanje o tome gde smo i geografski i istorijski i velika pažnja o tome da nikada ne pobrkamo, kao što nam se toliko puta u istoriji dešavalo, istoriju i realnost, geografiju i realnost, puste želje i realnost. 
 
Danas imam čast, ali i nemerljivu obavezu da vam se obratim kao predsednik čiji drugi mandat počinje u prelomnim vremenima moderne istorije. Ne postoji teža, ali ni uzvišenija dužnost od ove na koju danas po drugi put stupam. I ne postoji cilj koji je zahtevniji, ali i časniji od cilja da Srbija nastavi svojim putem, jedinstvenim, u budućnost kakvu je odavno svojim žrtvama i odricanjima zaslužila. 
 
Preuzimam predsedničku dužnost u vremenima u kojima je osnovna premisa, u gotovo čitavom svetu, postala da su drskost i bezobrazluk čin hrabrosti, a smirenost i strpljenje odraz straha. Živimo u vremenima kada svi glasno govore, a malo ko sluša i još ređe čuje. Glasovi razuma su sve tiši, a vizija budućnosti celog čovečanstva sve maglovitija i udaljenija. 
  
Danas je, možda više nego ikada, ceo svet željan istine i pravde. Iste one pravde koja je utkana i u prve reči naše prelepe nacionalne himne i koja još uvek stoji kao imperativ bez kojeg nema napretka ni dostojanstvenom čoveku, ni celom svetu. Za takvu istinu i za takvu pravdu uvek ću da se borim, jer nema težeg, ali ni časnijeg puta od toga. 
 
Svet možda nikada više neće biti isti, ali vam ukazujem na činjenicu da ćemo bar mi pokušati da ostanemo snažni, samouvereni i nepokolebljivi u svojoj principijelnosti, da ćemo kao zemlja nastaviti da radimo za opštu dobrobit, dok hrabro grabimo napred uprkos svim nedaćama, kao što smo to činili i do sada. 
 
Ne postoji, stoga, dovoljno velika reč za našu Srbiju, koja je oduvek stajala na raskršću različitih civilizacija, vera i kultura, čime je obogaćena na najbolji način, koji nas podstiče da to nasleđe čuvamo i danas još jače, čvršće i odlučnije nego ikada pre. Isto tako, preko nas su se odvajkada ukrštali putevi tuđih interesa i ambicija, osvajanja i povlačenja, ali i naših pobeda i poraza, koji su ostavili duboke ožiljke u celokupnom bivanju Srbije. Mnogi su kod nas dolazili bez poštovanja i obzira, a odlazili sa skrivenim ili otvorenim divljenjem prema našem malom, a tako velikom narodu i prema našoj maloj, a tako ponosnoj Srbiji. 
 
Baš kao i ovo Miroslavljevo jevanđelje, i naša zemlja je imala čudan i težak istorijski put. Pokolenja Srbije su se kalila kroz najteže trenutke tokom dugih vekova, neretko sama, ali uvek uspravna. Upravo ta pokolenja, koja su kroz istoriju pokazivala neverovatne ljudske, vladarske, umetničke, vojne, moralne i duhovne visine, utkala su ovaj nesalomivi, slobodarski, ponekad čak prkosni duh u sve sadašnje i buduće naraštaje našeg naroda. 
  
Da stvari konkretizujem, svet se pred našim očima na dnevnom nivou dramatično menja, nikada više i nikada brže. Napad na Ukrajinu je prekretnica u međunarodnim odnosima. Sa jedne strane, Rusija je želela prekid dominacije, kako kažu, zapadne i tvrde i meke moći, sprečavanje daljeg širenja NATO-a, velika Kina ne želi status quo, tj. nedodirljivost zapadne snage i bezuticajnost svih drugih, dok sa druge strane Zapad želi očuvanje sopstvene prevlasti u svetu, istovremeno se pozivajući na kršenje međunarodnog javnog prava, kako od strane Rusije, tako i od njihovih drugih protivnika, poput Narodne Republike Kine. 
 
Tačno je da je napadom na Ukrajinu pogaženo međunarodno javno pravo, ali je takođe tačno da se to dogodilo desetinama puta u savremenom svetu, te da su ključni protagonisti i današnji veliki borci za poštovanje normi međunarodnog javnog prava bile neretko i zapadne sile. Uostalom, mi ovde, u Srbiji, to na najbolji mogući način možemo da potvrdimo. Naša zemlja je 1999. godine napadnuta bez odluke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, a da naša zemlja pre toga nije okupirala nijednu drugu. Našoj zemlji posle toga otimano je i dalje. Uprkos postojanju Rezolucije 1244 i postojanja u pravnom poretku te rezolucije, i dalje nam otimaju deo naše teritorije tvrdeći da su u pravu, a mi, ako slučajno kažemo da mislimo drugačije, tog trenutka više nismo za budućnost, nismo dovoljno demokrate, ne razumemo sadašnji trenutak, već se bavimo suviše prošlošću. Kada bi to neko drugi učinio, on bi odmah bio neko ko ruši međunarodni pravni poredak, ko ruši sve institucije i ko ruši mir u svetu. 
 
Ponosan sam na Srbiju danas, koja se ponaša u skladu sa principima međunarodnog javnog prava, koja ume da osudi kršenje međunarodnog javnog prava, nedvosmisleno i jasno. Ali sam ponosan i na Srbiju u kojoj nema ni antizapadnog, niti rusofobnog ponašanja. Kod nas su dobrodošli i Dostojevski, i Šekspir, i Gete, i Hemingvej. To je nešto na šta Srbija može da bude ponosna, pa makar bila i jedna od retkih zemalja u savremenom svetu. 
 
Ovo sam sve rekao ne zato što je iz ovoga moguće izvući pragmatične zahteve delovanja, već da i kao predsednik Republike, baš onako kako to sebi dozvole svi drugi građani Srbije, spasem dušu i kažem šta mi je na srcu. I da ne mislite da to što svi znate ja ne znam. Znam, neretko znam bolje od svih ostalih. Neretko to vidim i osećam bolje od svih ostalih. Ali to ne rešava naš problem i to nijedan od problema u budućnosti neće da reši. Politika vođenja zemlje nije politika želja, već politika mogućeg, politika realnosti. 
 
Ja sam razgovarao sa jednim, od danas najvećim evropskim liderom, sedam sati smo razgovarali i valjda je čovek želeo da me sluša i osetio sam potrebu da ispričam sve što mi je na duši, da izgovorim sve - kako se mi Srbi osećamo kada vidimo šta su nam činili po pitanju Kosova i Metohije i po svim drugim pitanjima na Balkanu. Slušao me je pažljivo taj veliki lider, mnogo umniji od mene, sa mnogo više znanja, veliku zemlju vodi, i negde oko tri ujutru mi je rekao: „Hajde, sada Aleksandre, da presečemo ovo.“ Rekoh, slušam Vas, dragi prijatelju. On je rekao: „Nisam u svemu saglasan sa tobom, ali da kažem da si za 80, možda čak i 9o odsto stvari koje si izgovorio u pravu. I šta ćemo sada? Vodiš jednu zemlju, predsednik si zemlje, dovoljno si pametan da znaš da, bez obzira na nepravde kojih je u svetu mnogo,  postoje stvari koje se neće menjati. Ti mišljenje moje zemlje da promeniš ne možeš. Možemo da se kajemo naknadno, ali to nikada nećemo da priznamo, jer veliki to ne priznaju. Za nas suze kajanja i greške ne postoje, one su predviđene za vas, manje zemlje. Ostaje da vidimo šta je to što možeš da uradiš da spasavaš svoju zemlju u budućnosti. Ostaje da se vidi šta je to što možeš da napraviš, da osiguraš budućnost za mlade naraštaje u tvojoj zemlji, šta je to što možeš da prihvatiš kao realnost i šta je to što možemo da napravimo zajedno.“ Ja sam prvi put čuo od nekoga, od zapadnih lidera, da je rekao negde, ne direktno, ali negde je rekao: „U redu, nismo uvek svi mi najsrećniji sa svim što smo činili u prošlosti, ali sa time morate da se pomirite.“ Makar nešto smo dobili, makar neku vrstu ličnog zadovoljenja sam dobio te noći, koja, naravno, za našu zemlju ne znači ništa. Ali, u pravu je taj veliki lider kada je rekao da moramo da budemo posvećeni budućnosti, da moramo da brinemo o budućnosti, da gledamo šta ćemo sa našom decom, jer oni nisu dužni da plaćaju ni dugove naše generacije, ni dugove koje su nam ostavili naši roditelji, ni naši pradedovi niti bilo ko drugi. Njima moramo da ostavimo što je moguće čistiju situaciju za budućnost, da oni ne moraju da razmišljaju sa kim će da ratuju sutra i sa kakvim će sve nestabilnostima i problemima da se suočavaju. 
 
Upravo u skladu sa tim, želim da kažem da se radujem skorom formiranju novog parlamenta, nadam se da će se uskoro završiti sve izborne radnje i čak ne želim da odgovaram onima koji su iznosili besmislene tvrdnje kako sam birao pred kojim parlamentom ću da polažem zakletvu, jer sam postao predsednik 31. maja i ovo je bio jedini dan kada sam mogao da polažem zakletvu. Šta da radite, jer šta god nekada učinio i kako god učinio, nikada neće biti dovoljno dobro ili dovoljno loše da bi svi bili zadovoljni. 
  
Formiranje nove Vlade je, rekao bih, od presudnog značaja i imajući u vidu situaciju u kojoj se nalazimo, tešku situaciju, mi već danas svi zajedno moramo da razmišljamo o tome. To ne mogu sam, iako sam neko ko je dobio veliku podršku naroda, već je potrebno Vlada da to radi, a svakako će to raditi ona, koja bude imala puni legitimitet, a ne u tehničkom mandatu, snažnije i jače. 
 
Moramo da se bavimo i novim sankcijama i novim čudima, u kojima opet možemo da budemo oštećeni pa ćemo morati da molimo naše evropske partnere da nam po tom pitanju pomognu, ali to je već pitanje za njih. Upravo u skladu sa tim, očekujem da nova Vlada Srbije bude formirana do kraja jula meseca, a ja ću sa radošću krenuti u intenzivne konsultacije sa predstavnicima svih političkih stranaka u zemlji koje su ušle u narodni parlament, čim bude formiran novi saziv Narodne skupštine Republike Srbije. 
 
Želim da kažem da sam uveren da će nova Vlada prihvatiti neke od saveta i mojih molbi. Verujem da će mandatar doneti odluku da Vlada bude manjinski inkluzivna, da uključimo što je moguće više pripadnika ne samo srpskog naroda, već da u toj Vladi budu i Mađari, i Bošnjaci, da budu u njoj i Hrvati, i Romi, i predstavnici svih nacionalnosti koji žele dobro ovoj zemlji i koji imaju samo jednu otadžbinu ili jednu domovinu, a to je Srbija, koju beskrajno vole baš onako kako je volimo mi i koji ovde planiraju da žive, i oni i njihova deca, baš kao što to planiramo i mi. 
 
Hoću upravo na tome da se zahvalim svim predstavnicima, ja čak ne volim ni da izgovaram u formalno – pravnom smislu, znam da se to tako kaže, predstavnicima nacionalnih manjina, ali rekao bih ljudima, divnim građanima, narodima koji ne pripadaju većinskom narodu, a koji su uvek bili uz Srbiju, pomagali Srbiji i zajedno sa nama delili dobro i zlo i zajedno sa nama rešavali sve muke i probleme sa kojima smo bili suočeni. 
  
Ono što očekujem od naredne Vlade, ali čemu ću se i kao predsednik Republike posebno posvetiti, jeste pod jedan – naš evropski put. I sad izvinite, pošto znam da za tako nešto neću dobiti aplauz, upravo ću zbog toga tome najviše prostora da posvetim. Volim ponekad da se inatim, da budem džangrizav, ponekad kočoperan, ali ne zbog sebe ili zato što mi je to zbog bilo kakvih poena potrebno, naprotiv, na tome se poeni gube, već zato što mislim da činim dobru stvar za Srbiju.
 
Mi, kada govorimo o Evropi, ona nam služi kao poštapalica, ona nam je postala negde obavezni deo usputnog pominjanja, ali i nešto što najlakše možemo svakoga dana da kritikujemo, napadamo, ali da opet, kada dođe popodne ili veče, razmišljamo kako i koliko ćemo sutra podrške i pomoći da tražimo. Ma koliko da sa pravom kažemo da oni nisu uvek fer prema nama, a ne mislim da su uvek fer prema nama, posebno kada je reč o političkim zahtevima, isto tako ni mi nismo fer prema njima. Lako nam je i lepo da uzimamo novac poreskih obveznika iz Evropske unije i mnogo se dobro osećamo ako ni hvala na to ne kažemo. Lako nam je, lepo, da prihvatamo ono što nam odgovara, ono što nam se dopada, ali nam nije lako i lepo da čujemo reči kritike kada nam se nešto ne sviđa. 
 
Evropska unija ne sme da bude sintagma poštapalica, ona ne sme da bude nešto što je ušlo u rečnik tek onako, već mora da bude naše opredeljenje. Upravo zbog i trgovinske razmene, investicija, ali i zbog toga što želimo da pripadamo tom tipu društva, moraćemo mnogo toga da uradimo i u oblasti vladavine prava, dalje demokratizacije našeg društva, medijskih sloboda i svega drugog. Naravno da preteruju kada govore da ne može da se čuje drugačije mišljenje, naravno da ponekad to koriste za svoje političke potrebe, ali je takođe tačno da i mi uvek možemo bolje, i to ne zbog njih, već zbog nas. 
  
U skladu sa tim, dolazimo do onoga na šta sam se danas zakleo, na Ustav Republike Srbije, dolazimo do ključnog političkog pitanja za nas, a to je pitanje Kosova i Metohije. Povezano sa ukrajinskom krizom pitanje Kosova i Metohije biće još istaknutije i još teže za nas za rešavanje. Šta god vam govorili, sa bilo koje strane, šta god vam rekao bilo ko sa zapada, Kosovo i Metohija biće veća i važnija tema upravo i zbog onoga o čemu je nedavno govorio predsednik Putin. 
 
Oni će vam reći da to nije tako i da Kosovo nije ni slično kao neki drugi primeri u svetu, to će vam ponavljati besomučno. Što vam više to ponavljaju, vi vidite da ih to više muči. Upravo zbog toga ćemo se suočavati. Izvinjavam se što govorim istinu svima, i vama u sali, i njima koji ovo slušaju. Da li stvarno mislite da sam toliko naivan kad mi deset puta kažete da vas se to ne tiče i da vam to nije problem, da meni, političkom veteranu, to pokušate da prodate? Vidim koliko vas to boli. Možete da mislite koliko to onda boli nas, koliko to boli ovu zemlju, koliko to boli srpskog čoveka, koliko to boli svakoga u ovoj zemlji. Svakog dana moramo da slušamo pritiske da biste vi zadovoljili svoje interese, ni jednog sekunda ne razmišljajući o našim interesima. Tu imamo problem i što nemamo baš ni sa kim da razgovaramo u želji da dođemo do kompromisa, u želji da tražimo kompromis.
 
Takođe, znam da ovo niko ne želi da sluša u Srbiji, ali mi moramo da tražimo kompromis. Mi moramo da se borimo za kompromis. Mi moramo da čuvamo naš narod na Kosovu i Metohiji. Mi moramo da brinemo o životima naših ljudi, naših staraca, njihove dece i njihove dece koji i dalje žive na Kosovu i Metohiji, koji i dalje vole srpsku zastavu, koji i dalje govore srpskim jezikom. Zbog toga moramo da tragamo za kompromisom.
 
Danas, kada o tome govorimo, i danas ne izvršavaju presude svojih organa da Visokim Dečanima vrate ono što Visokim Dečanima pripada i niko se zbog toga mnogo ne sekira. Imali smo prvi put saopštenje Kvinte koja je iskreno kritikovala stav albanskih vlastodržaca u Prištini da ne dozvole Srbima da se izjasne na izborima za predsednika i za parlament Srbije. To je trajalo pola dana. Dan posle toga mogli su da nastave da rade sve isto što su radili, jer uvek će imati njihovu podršku i niko ne treba da ima bilo kakvih iluzija po tom pitanju. 
  
Onda dolazimo do pitanja koje je sa tim povezano. Na koliko razumevanja mi možemo da naiđemo i na koliko racionalnog prihvatanja naših argumenata možemo da naiđemo kada kažemo - pa, čekajte, vi očekujete od nas da se jednako snažno opredeljujemo protiv Ruske Federacije? Sada, ostavite po strani sve naše tradicionalne odnose, ostavite po strani i sve drugo, što mi nemamo problema u snabdevanju gasom, sigurnosti snabdevanja, što imamo dobre odnose, sve to po strani ostavite, pa kako mislite, ljudi, da, s jedne strane, svakoga dana govorite o teritorijalnom integritetu, o zaštiti teritorijalnog integriteta kao vrhovnom principu međunarodnog javnog prava, a da onda nama kažete – vi, Srbi, zaboravite poštovanje vrhovnog principa međunarodnog javnog prava, ali gledajte da se još gore nego mi, a zbog svega što se u svetu zbiva, odnosite prema Ruskoj Federaciji. I nema problema što oni neće da budu za vas u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija po pitanju vašeg teritorijalnog integriteta, jer dobro je za vas da zaboravite na svoj teritorijalni integritet. 
 
Ja molim samo predstavnike tih zemalja da budu bar malo fer prema Srbiji, pa da kažu – razumemo vašu tešku poziciju, ali, nema problema, mi vas teramo u to. To je jezik koji možemo da razumemo. Ne znači da ćemo da poslušamo, ali to je jezik koji je mnogo manje licemeran nego ovaj koji nam govori o tome da je to pravda, da je to pravično i da je to pošteno, jer da je to pravično, pošteno i da je to pravda, ne biste tako lako razorili teritorijalni integritet i razarali teritorijalni integritet Srbije kao što ste to činili. 
 
Znam ja, na sreću ili žalost, šta je to što se ljudima dopada i opet se vraćam i opet vam ponavljam, ovo sam izgovorio da spasem dušu, da znate da je imam, pošto znam da mnogi misle da je nemam, i da znam ove stvari, uglavnom bolje od većine, da ne kažem slučajno od svih, ali sutra mi moramo da imamo dovoljno goriva, moramo da imamo i dovoljno hrane, moramo da imamo i nove bolnice, moramo da imamo i nove fabrike i moramo da držimo najbolje odnose sa našim zapadnim partnerima i da budemo tvrdo, čvrsto, istrajno i snažno na evropskom putu.
 
Nova Vlada mora brzo da se formira i zbog toga što je neophodno da se hitno, hitno bavimo predstojećom zimom i snabdevanjem Srbije, pre svega, energentima. Situacija je alarmantna i zato je važno da u najkraćem mogućem roku Vladu formiramo, da bismo mogli da se posvetimo tome, da bismo mogli da izdvojimo veliki novac i da obezbedimo sigurnost za građane Srbije tokom predstojeće zime. 
  
Mi imamo stabilne javne finansije zahvaljujući celoj Vladi, Ministarstvu finansija, Narodnoj banci Srbije, zahvaljujući dobrom radu, stabilnosti, koju smo čuvali sve vreme. Za nas je od velikog značaja da tu stabilnost sačuvamo. 
 
Hrana. Imamo je dovoljno i imaćemo je dovoljno. Svi pokušaji destabilizacije srpskog tržišta propašće zato što mi nikoga ne obmanjujemo. Mi nikoga ne lažemo kada kažemo da imamo dovoljno šećera, ulja, pšenice, suncokreta, kukuruza i svega drugog što je neophodno za normalan i pristojan život.
 
Veliki su i ključni, suštinski, reformski zadaci pred Srbijom, koji će da bole mnoge - od nove i mnogo ozbiljnije i odgovornije energetske politike, obrazovanja i nauke, koja mora da bude suština, stub napretka Srbije u budućnosti. Tu bih posebno zamolio Vladu da se ne plaši reakcija oko šireg, sveobuhvatnijeg i ubedljivijeg, uverljivijeg uvođenja dualnog obrazovanja u naš obrazovni sistem, jer su svi bežali od toga. Najlakše je čekati samo kada će sledeća plata i koliko Ministarstvo finansija može da obezbedi para, a da pri tome ne vidimo koliko zaostajemo za Nemačkom, Austrijom, Švajcarskom i koliko, u stvari, nismo spremni sebe da menjamo, ali smo spremni sve druge da menjamo.
 
Nastavićemo, jer država mora da nastavi sa ulaganjem u zdravstvo, jer zdravstvo postaje jedan od stubova kako razvoja, tako i opstanka naše nacije. Dalja digitalizacija, razvoj robotike, veštačke inteligencije, ali i briga o klimatskim promenama i zaštiti životne sredine. Imamo mnogo partnera, od Norvežana do EU, do SAD, sa kojima smo ušli u značajne projekte iz pitanja energetske sigurnosti, bezbednosti, kao i zaštite životne sredine, a koje treba produbiti.
 
Što se tiče pitanja naše vojske, kao vrhovni komandant trudiću se da naša vojska, svojim uticajem, bude snažnija, da bude garant bezbednosti, mira, sigurnosti i stabilnosti. Slušali smo prethodnih meseci bezbroj puta kako će Srbija, tobože, nekoga da napadne, kako će srpska vojska nekoga da ugrožava. Lagali su danima, nedeljama, koliko već traje ova kriza u Ukrajini, devedeset šest dana. Devedeset šest dana, svakoga dana ste po stotinu puta i na stotinu mesta mogli da pročitate te laži. I posle devedeset šest dana niko nam još nije rekao izvinite. Niko nam još nije rekao - izvinite što smo lagali od prvog dana. I hvala Srbiji što se ponaša kao stub stabilnosti i što nikada nikoga nije ugrozila, i što nikada ništa ni od koga nije tražila, osim što je tražila da bude svoja na svome, da ima pravo da čuva svoju slobodu, svoje nebo i svoju zemlju, sama, bez ičije pomoći. 
 
Srbija će, uveren sam, dragi prijatelji, čuvati ljubomorno svoju vojnu neutralnost. Mi nismo politički neutralni. Mi se nalazimo na evropskom putu i znamo svoje obaveze, ali svoju vojnu neutralnost mi moramo da čuvamo. Svuda oko nas su ili NATO zemlje ili teritorije na kojima se nalazi NATO. Ne postoji ni jedna teritorija, entitet, zemlja do Srbije, pored Srbije, koja nije u NATO. 
 
Srbija je kao malo ostrvo i neki obično to govore ili navode kao problem. Ali da  vam kažem, šta je problem u tome što verujete svom narodu, što verujete junačkom genu svojih građana da smo bili i da ćemo biti u stanju da čuvamo svoju zemlju i da ne želimo da pripadamo bilo kojem vojnom bloku, da želimo samo da imamo pravo da čuvamo svoje granice, da čuvamo svoju zemlju, da imamo svoje vojnike i da štitimo svoje nebo? I Srbija ima danas i finansijski više snage da sačuva svoju zemlju nego što je imala ranije. I Srbija danas više nikome ne bi bila lak plen kao što smo, nažalost, uprkos našem velikom srcu, bili lak plen 1999. godine. 
 
I to je nešto na šta sam ponosan. Dakle, nikoga ne napadamo, nikoga ne ugrožavamo, ali vam garantujem jednu stvar, a to je da se niko neće drznuti i niko, onako lako kako je nekada krenuo, zadovoljavajući svoje geopolitičke interese, više neće smeti da krene na Srbiju, ne zato što nas neko voli ili ne voli i ne samo zato što danas nema takve interese, kao što je imao nekada, već zato što je Srbija snažnija. A snažnija je zahvaljujući narodu i građanima Srbije koji su ulagali u svoju vojsku, koji su verovali u svoju vojsku i koji znaju da je put neutralnosti, put u budućnost za Republiku Srbiju i za naše građane. 
 
Ono što je takođe važno, to je da plate i penzije će da rastu, inflacija ne sme da pojede. Uvezena inflacija, najvećim delom uvezena inflacija, ne sme da pojede njihova primanja, jer smo se borili za bolji životni standard građana i Vlada će po tom pitanju morati naporno da radi i penzije da prate plate. 
 
I ono što je takođe važno, i bez čega nama nema budućnosti, a o čemu svi pričamo, da se malo našalim na naš račun. Mi, svi, kada odemo na televiziju, svi, svi mi predsednici, premijeri, ministri,  svi analitičari, svi kritičari, svi, ko god se pojavi negde, uvek ode pa kaže: „Eto, selo nam je pusto“. Hajde, vrati se u selo. Hajde, otiđi u selo. Na kraju shvatite da nam je mnogo lepo u gradovima. Živimo u gradovima, normalno. U celoj Evropi, u celom svetu je takav trend i neće se promeniti. I nisu ljudi koji žive u gradu lošiji od onih koji žive u selu i obrnuto, nisu ljudi koji žive u selu lošiji od onih koji žive u gradu. I uz sve naše napore, i uz sve to što smo učinili, teško ćemo uspeti da promenimo taj trend.
 
A onda sa iste strane slušate o tome kako i koliko dece imamo, nedovoljno je dece, nemamo kome da ostavimo zemlju. A onda, šta god da kažete po tom pitanju, bićete predmet kritike, jer će vam reći da ste nekoga uvredili zato što želite da podstičete natalitetnu ili pronatalitetnu politiku, zato što ste nekom neko pravo uskratili. Ne ljutite se. Mi danas imamo mnogo više i popularnije su nam i televizijske emisije i novinski članci o kućnim ljubimcima, nego o deci.
 
Izvinite što ovo moram ja da vam kažem kao predsednik Srbije, izvinite što niko drugi nema hrabrosti da to kaže, jer zna da će da bude linčovan. Ja sam stotinama puta linčovan i nemam problem sa tim. Divini su kućni ljubimci. I pas, i mačka, i papagaj, i konji, ko ih ima na selu, divni, svakog od njih volite na svoj način, ali ljudi mi ne možemo da preživimo, nama budućnosti nema ako ne budemo imali više dece. Nema nam budućnosti, možete da govorite šta hoćete, neće nam opstati zemlja. 
 
Zato, očekujem od Vlade da nastavi sa merama podsticanja nataliteta. I to nije uvreda za bilo koga. Postoje ljudi koji ne mogu da imaju decu, postoje ljudi čiji je izbor da ne žele da imaju decu, ali mi, kao društvo i država, moramo da se pobrinemo da imamo one koji će da produže život državi. Država bez građana ne može da postoji. 
 
I vraćam se ponovo, još ću nekoliko reči o komšijama i o onome što nam je činiti. 
 
Za nas je veoma važno to što smo postigli u prethodnom periodu. Sa našim mađarskim prijateljima imamo najbliže i najbolje moguće odnose, govorim sa mađarskom državom, najbliže, istorijski najbliže odnose, i to je nešto što moramo da čuvamo i da gajimo. Imamo veoma dobre odnose i sa Rumunijom i Bugarskom, u širem regionu i sa Grčkom i Turskom. Imamo, zahvaljujući inicijativi Otvoreni Balkan, za koju ću se svim srcem zalagati i boriti, verovatno najbolje u istoriji odnose sa Severnom Makedonijom i Albanijom. 
 
Posebno bih se zahvalio i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Njegovoj svetosti patrijarhu Porfiriju na izuzetnom mudrim odlukama koje je doneo i time dodatno doprineo prijateljstvu i bratstvu koje imamo sa makedonskim narodom. To je nešto o čemu će istorija, Vaša svetosti, da sudi, a ne dnevni izveštaj. 
 
Zahvaljujući Vama i zahvaljujući politici koju smo vodili, danas je Srbija najpopularnija zemlja u Severnoj Makedoniji, kod njihovog stanovništva, mi danas ih osećamo kao braću i nemamo ni jedan problem u tim odnosima i to je velika stvar koju smo uspeli da napravimo. 
 
Sa Albanijom odnosi su nam sve bolji, sve snažniji, sve jači. Ono gde ćemo morati mnogo pažnje da posvetimo, to su naši odnosi sa Zagrebom, sa Hrvatskom, da pokušamo da mnogo toga izmenimo, da se saglasimo konačno da ni na šta iz prošlosti ne gledamo na isti način, da su nam pogledi u prošlost drugačiji, različiti, ali da pokušamo da pronađemo iste naočare i iste dvoglede za budućnost, i da vidimo šta je to što možemo zajednički da uradimo. Vrata Beograda i kapije, i vrata Predsedništva, biće uvek otvorena za dobar dijalog i razgovor sa Zagrebom. 
  
Isto očekujem i sa političkim Sarajevom, ali oni moraju da znaju da ćemo mi uvek štititi interese međunarodnog javnog prava, to su interesi Srbije, poštovanje Dejtonskog sporazuma, poštovanje Ustava BiH, integriteta BiH, ali da ćemo uvek tražiti da nema menjanja Dejtonskog sporazuma bez saglasnosti sva tri naroda i da ćemo, razumljivo, biti uz Republiku Srpsku, dalje razvijati naše odnose, kad god možemo i ako možemo pomagati Republici Srpskoj i toga se ne stidimo, i nikoga zbog toga ne ugrožavamo, jer ćemo se truditi da svima uvek i u svakom trenutku pružimo ruku podrške, ruku zajedništva i ruku pomoći. 
 
Nekada se govorilo, moj otac je poreklom sa druge strane Drine, ja sam nekako slučajno u Beogradu rođen, pa Srbi sa one strane Drine su uvek govorili da nikada ljudi u Srbiji ne mogu da razumeju koliko Republika Srpska voli Srbiju. Ja bih danas rekao, posebno našim gostima iz Republike Srpske, da oni ne treba da sumnjaju koliko ljudi u Srbiji voli Republiku Srpsku i da to nije ništa manje od onoga koliko Republika Srpska voli Srbiju. 
 
Ono što je za nas važno, to je da sa Bošnjacima, uprkos svim političkim razlikama, uprkos tome da neko ponekad i ne želi da prihvati ispruženu ruku, da gradimo dobre, prijateljske i bliske odnose. To moramo da radimo i zbog velikog broja Bošnjaka koji žive u našoj zemlji. Događaji iz Priboja više nikada ne smeju da se ponove. 
 
Reći ću vam samo jednu stvar iz koje najbolje vidite koliko ti ljudi vole svoju zemlju. Mi smo posle 37 godina, kao što smo uspeli posle mnogo decenija da izgradimo mreže autoputeva, pruga, bolnica, fabrika, mi smo posle 37 godina uspeli da donesemo dve zlatne medalje sa Evropskog prvenstva u boksu, ali jednu medalju nismo uspeli da donesemo.
 
Reč je o jednom Prijepoljcu, Mamić ili Memić, neće se naljutiti, Bošnjak je, koji se tako žestoko borio za Srbiju, tako svim srcem, u Jerevanu je bilo to takmičenje, da bih voleo da ste to mogli da vidite. I kad god bi donosio medalju, ogrnuo bi zastavu Srbije sa ponosom. Mi treba da budemo ponosni na našu bošnjačku braću i na sve one koji se bore za ovu zemlju i da zajedno sa njima gradimo tu budućnost. Sad bih ja, onako srpski dodao, da začinim, jer mi bez toga ne možemo, bez teorija zavere kod nas Srba ne može, opljačkale ga sudije u borbi za medalju, preglasavanjem doneli odluku da je izgubio taj meč. 
 
Mi ne možemo da menjamo čitav svet, možemo samo da ga prihvatimo takvog kakav jeste i da tražimo svoje mesto u njemu. Ono što možemo, ono što hoćemo da nastavimo, jeste da menjamo sebe, da gradimo svoju zemlju, u svakom smislu da je gradimo, u svakoj oblasti nauke, obrazovanja, zdravlja, ekonomije, infrastrukture, sporta, kulture. 
 
Dizaćemo i građevine, jer one, po Ivi Andriću, ne menjaju samo izgled i značaj kraja u kome se nalaze, nego imaju duboke biološke veze sa narodom koji se njima služi. Između građevina i ljudskog naselja postoji prisna i nevidljiva veza, jedna složena i nejasna, ali stalna razmena međusobnih uticaja. Narod preko podviga svojih pojedinaca stvara građevine na sliku i priliku svojih najdubljih, često nesvesnih težnji i osobina, a te građevine polako i stalno utiču na karakter i navike naroda. Postajemo bolji, rekao nam je veliki pisac, gradeći sebe i svoju zemlju. To se ne odnosi samo na strukturalne građevine, već na sve ono što smo gradili i na sve ono što te tek treba da izgradimo. 
 
To je onaj ključni cilj kojem ću posvetiti ovaj mandat, moj poslednji, da kada odem sa ovog mesta, znam da je Srbija bolja zemlja nego što je bila kada sam na njega došao. Nema žrtve koju neću zarad tog cilja da podnesem i nema stvari koju neću da uradim, truda na koji neću biti spreman. Zato što sa idealima nema kompromisa i to je jedina stvar sa kojom kompromisa nema. Sve ostalo je kompromisima podležno i kompromis je jedna lepa, a ne ružna reč. Na kraju, to je upravo zato što je i moj jedini ideal Srbija. 
 
Stavljajući ruku na Ustav Republike Srbije i Miroslavljevo jevanđelje, preuzimam na sebe breme velike odgovornosti. To nije samo odgovornost prema ovoj generaciji građana Srbije, već i prema svojim velikim prethodnicima, a posebno prema pokolenjima koja tek slede. Veliki Njegoš kaže: pokolenja dela sude.
 
Živim u uverenju da će naša politika odoleti sudu vremena i da će buduća pokolenja, lišena emocija koje direktni učesnici i savremenici uvek i neizbežno imaju, sa bezbedne istorijske distance naše vreme objektivno oceniti kao vreme stabilizacije i uzleta Srbije. 
 
Pre nego što završim, dragi prijatelji, hoću da se zahvalim svima. Hoću i vama ovde, iz ovog saziva parlamenta ili starog saziva parlamenta, jer vi ste doneli velike i važne promene za Srbiju. Vi ste ti koji ste se usudili da kažete – nećemo svu vlast u svojim rukama, hoćemo nezavisno pravosuđe. Bili ste jedini koji ste to smeli da kažete i napravite. Vi ste donosili najvažnije zakone, da spasavamo narod u vreme Kovida. Vi ste donosili najvažnije mere kada je trebalo Srbiju finansijski zaštiti i sačuvati. Mnogo toga dobrog uradili ste za naš narod i građane. Istorija je ta koja će da sudi, a ne neko na dnevnom nivou. 
  
Hoću da se zahvalim svim bivšim predsednicima Republike Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, koji su pružili ogroman doprinos napretku naše zemlje, koji znaju šta je država, koji svojim prisustvom i danas pokazuju da onaj ko zna jednom šta je država, nikada ne zaboravlja šta mu je dužnost i ne zaboravlja šta je država i uvek se drži osnovnih principa, da država i interesi države moraju da budu važniji od ličnih interesa. Zato hvala vama svima što ste danas ovde i beskrajno poštovanje moje imate za sve ono što ste činili za našu zemlju. 
 
Hoću vama, poštovani prijatelji iz Republike Srpske da se zahvalim. Sa vama sam, Željka, Mile, mnogo toga radio u prethodnih pet godina, mnogo toga dobrog, čini mi se, učinili smo za naš narod. Sigurno je da smo pravili i greške. Hvala vam na tome što ste trpeli ponekad i moje drugačije stavove, što ste bili u stanju da razumete da ne moramo po svakom pitanju da imamo isto mišljenje, ali smo znali šta nam je cilj, a to je dobro za naš srpski narod i to uvek dobro za Republiku Srbiju i Republiku Srpsku. Hvala vam što ste me trpeli. 
 
Vama hvala, Vaša svetosti, što ste uvek uz naš narod, što ste uvek tu da podelimo i dobro i zlo. 
 
Hoću da iskoristim priliku da se zahvalim mojoj porodici kojoj nije bilo lako u prethodnih pet godina. Ne želim da kukumavčim, jer joj neće biti lakše ni u narednih pet godina, samo hoću da kažem Danilu, Milici i Vukanu da ih beskrajno volim i da tata ništa bez njih ne bi mogao. 
         
Zbog svega navedenog, moliću se Bogu na isti način kako je to činila predivna Rebeka Vest dok su nacističke bombe padale na njenu domovinu: Gospode, dopusti mi da se držim srpski! Neka živi Srbija!"
 
Izvor/Foto: www.predsednik.rs 
 


Predsednik Vučić na godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boravio je u švajcarskom gradu Davosu, gde je prisustvovao godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma. Tokom dvodnevnog boravka u Davosu, predsednik Vučić učestvovao je na sesiji Diplomatski dijalog na temu Zapadnog Balkana, kao i u diskusiji na temu Uspostavljanje mira, obnavljanje rasta i ostvarivanje održivosti.
 
Predsednik Vučić je preneo da je dominantna tema skupa u Davosu bila Ukrajina, kao i da su važne teme bile predstojeća zima i pitanja energenata, hrane i održivosti. 
 
„Važno je čuti šta su planovi, do kada će se povećavati referentne stope, na koji način će igrati igru između rasta i spasavanja Evrope od inflacije, kao i šta je ono što Srbija može da učini i sačuva stopu rasta iznad proseka“, rekao je predsednik Vučić i dodao da se tema ukrajinske krize nadvila nad sve druge teme, da je primetna ogromna podrška Ukrajini, bez mogućnosti da se čuje bilo šta drugo. 
  
"Nekada ste ovde mogli da čujete različite, drugačije stvari, dolazili su i Si Đinping i Angela Merkel, a sada je Davos postao mesto dominantno, isključivo zapadne orijentacije. O svemu ostalom je moguće razgovarati, ali u zadatim okvirima", naveo je predsednik Vučić. On je istakao da je u Davosu imao niz dobrih sastanaka sa brojnim evropskim i svetskim zvaničnicima, dodajući da je iskreno i otvoreno govorio o problemima. 
  
Predsednik  Vučić je učestvovao na sesiji Diplomatski dijalog o Zapadnom Balkanu i preneo je novinarima da je Srbija na putu ka EU i da je zahvalna na podršci koju od nje dobija, ali da je potrebno da se razume i naša pozicija, a ne samo da se ponavlja šta se od Srbije očekuje. 
 
"Suština je u tome da sam bio iskren, otvoren, govorio o problemima, ukazao na drugačije viđenje situacije u BiH od većine pristunih, kao i različite stavove u odnosu na Kurtija", rekao je predsednik Vučić i dodajući da ne može da otkriva detalje, ukazao je da su na skupu izneli potpuno različite vizije budućnosti Balkana. On je istakao da postoji poverenje između Beograda, Skoplja i Tirane, da raste ekonomska saradnja i sve, kako je rekao, ide u dobrom smeru. 
  
Predsednik Vučić je naveo da je na marginama skupa razgovarao i sa predsednikom Republike Severne Makedonije Stevom Pendarovskim, a nakratko i sa premijerom Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem. 
 
Predsednik se u Davosu sastao i sa predsednikom Vlade Crne Gore Dritanom Abazovićem i pozvao ga da se pridruži sastanku inicijative "Otvoreni Balkan" na Ohridu. 
  
Na ovogodišnjem forumu predsednik Vučić imao je i niz bilateralnih susreta sa svetskim zvaničnicima, predstavnicima finansijskih institucija i vodećih kompanija u svetu. 
 
"Mnogo sam razgovarao o tome kako možemo da se postavimo danas u svetu, a razgovarao sam i sa šeficom američke Eksim banke, o velikom zajmu u budućnosti za značajne energetske projekte, za solarne, a kasnije i hidroprojekte. To je bio odličan sastanak, kratak, ali konkretan. Verujem da ćemo uskoro izaći sa konkretnim planovima", rekao je predsednik Vučić. 
  
Tokom boravka u Davosu, predsednik Srbije Vučić sastao se i sa osnivačem i izvršnim direktorom Svetskog ekonomskog foruma Klausom Švabom, premijerom Republike Grčke Kirjakosom Micotakisom i predsednikom Republike Jermenije Vaganom Hačaturjanom, sa kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima i globalnoj situaciji.
 
Davos, 25. maj 2022. godine
 
Izvor/Foto: www.predsednik.rs 
 


Sastanak ambasadora Republike Srbije u Rumuniji Stefana Tomaševića sa državnom sekretarkom u Ministarstvu inostranih poslova Rumunije Danielom Gitman
 
 
Ambasador Republike Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević sastao se danas sa državnom sekretarkom za pitanja EU, evropske bilateralne odnose i regionalnu saradnju u Ministarstvu inostranih poslova Rumunije Danielom Gitman.
 
Razgovorom su obuhvaćene teme od najvećeg značaja za bilateralnu saradnju, sa posebnim osvrtom na sektor energetike i infrastrukturno povezivanje. Potvrđen je značaj poštovanja prava nacionalnih manjina i dalje izgradnje spona između dva prijateljska naroda. Istaknuta je važnost međusobne podrške u multilateralnim formatima i dalje koordinisano nastupanje koje se temelji na normama međunarodnog javnog prava, kao i značaj intenziviranja i kontinuiteta bilateralnog dijaloga na visokom nivou.
 


Ambasador Stefan Tomašević prisustvovao je obeležavanju 147. godišnjice PNL-a
 
Na poziv premijera Rumunije i predsednika Nacionalno liberalne partije (PNL) Nikolae Ćuke, ambasador Stefan Tomašević prisustvovao je obeležavanju 147. godišnjice PNL-a.
Prilikom susreta sa rumunskim premijerom, brojnim ministrima, poslanicima, senatorima i predstavnicima lokalne samouprave iz redova PNL, razgovarano je o unapređenju sveukupne saradnje Srbije i Rumunije i posebnim potencijalima u pojedinim sektorima kao što su energetika, saobraćaj i infrastruktura.


Sastanak ambasadora Republike Srbije u Rumuniji Stefana Tomaševića sa predsednikom Ustavnog suda Rumunije Valerom Dorneanuom

Ambasador Republike Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević se danas susreo sa predsednikom Ustavnog suda Rumunije Valerom Dorneanuom. U srdačnom i prijateljskom razgovoru razmotrena je bilateralna saradnja Srbije i Rumunije, kao i brojni projekti koji se preduzimaju u različitim oblastima, a koji doprinose daljem jačanju veza dve zemlje i dva naroda.
Razgovarano je i o saradnji Ustavnog suda Rumunije i Ustavnog suda Republike Srbije, kako bilateralno, tako i u okviru međunarodnih organizacija i foruma, u cilju zaštite ustavnosti i međunarodnog prava.
 


Sastanak potpredsednice Vlade i ministarke energetike i rudarstva R. Srbije prof. dr Zorane Mihajlović sa ministrom energetike Rumunije Virđilom Popeskuom
 
 
Danas je u Bukureštu realizovan sastanak potpredsednice Vlade i ministarke energetike i rudarstva R. Srbije prof. dr Zorane Mihajlović sa ministrom energetike Rumunije Virđilom Danijelom Popeskuom u cilju razgovora o realizaciji zajedničkih projekata, unapređenju saradnje dve države u oblasti obnovljivih izvora energije i izgradnji gasne interkonekcije između Srbije i Rumunije.  
 
Ministarka Mihajlović je istakla da tradicionalno dobri i prijateljski odnosi Srbije i Rumunije predstavljaju odličnu osnovu za razgovore o budućim zajedničkim projektima, a da su za R. Srbiju prioriteti povezivanje u gasnom sektoru i izgradnja novih energetskih kapaciteta. Dodala je da izgradnja gasne interkonekcije između Srbije i Rumunije predstavlja projekat od zajedničkog interesa, kao i da će Srbija tokom 2022. godine uraditi projektno-tehničku dokumentaciju za izgradnju transportnog gasovoda Mokrin - rumunska granica, dužine 12,8 km, čime će se omogućiti povezivanje R. Srbije sa gasnim sistemom „Transgaz“ u Rumuniji i gasovodom Brua“. 
 
Pored toga, istakla je da  postoji obostrano interesovanje za realizaciju projekta hibridne RHE „Đerdap 3“, koja neće predstavljati samo novi izvor energije, već će i doprineti unapređenju regionalne energetske bezbednosti i stabilnosti. U planu je i izgradnja vetroparka i solarne elektrane, kao kombinacije plutajućih solara i solara na zemlji. „Đerdap 3“ bi praktično postao hibridna reverzibilna HE, jedinstvena u Evropi.
 
 


Selaković: Srbija će se svim diplomatskim i političkim sredstvima boriti protiv zahteva tzv. Kosova u SE
 
 
20. maj 2022.
 
Ministar spoljnih poslova Srbije poručio je da je današnje, 132. zasedanje Komiteta ministara Saveta Evrope, bila prilika da se jasno izlože naši stavovi po pitanju situacije u Ukrajini i problema koji će se u budućem vremenu naći pred SE, a to je zahtev tzv. Kosova za članstvo u ovoj organizaciji. 
Selaković je istakao da je tim povodom u Torinu razgovarao sa generalnom sekretarkom SE Marijom Pejčinović Burić, koja je, kako je podsetio, pokazala veliko razumevanje za naše stavove još kada je početkom godine bavila u zvaničnoj poseti Srbiji, a ministar je naveo i da je razgovarao sa ministrima spoljnih poslova Danske, Irske, Islanda, Azerbejdžana, Jermenije, Gruzije, Moldavije, kao i zamenicima šefova diplomatija Ukrajine i Slovačke.
"Ovo je bila prilika da ih bliže upoznam sa našim stavovima i pozicijom po pitanju zahteva tzv. Kosova za članstvo u SE", rekao je Selaković, ukazavši da je reč o ubedljivoj većini država koje su do sada uvek bile na našoj strani i koje su imale jasan i principijelan stav podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije, dok je, prema rečima ministra, susret sa kolegama iz Irske i Islanda bio motivisan time što su te države članice Biroa komiteta ministara SE, dodavši i da je Irska danas od Italije preuzela predsedavanje Komitetu ministara SE za period od narednih šest meseci.
"I ovom prilikom Srbija je potvrdila da je jedna od retkih evropskih država koja ima vrlo jasne stavove po pitanju osnovnih načela spoljne politike, odnosno, da se rukovodi osnovnim načelima Povelje UN, da poštuje teritorijalni integritet i suverenitet drugih država i da poštuje međunarodno priznate granice", rekao je Selaković, naglasivši da su danas neki govornici, predstavnici sedam ili osam država, na jedan neprincipijelan način govorili o poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta nekih evropskih država, dok neke druge države čiji je teritorijalni integritet narušen, kao što je Srbija, nisu ni pomenuli.
Selaković je kazao da je eventualni zahtev za prijem Prištine u SE direktno u suprotnosti sa najmanje dva člana Statuta SE, ukazavši da je to je akt koji je u suprotnosti sa Rezolucijom SBUN 1244, kao i da je to akt direktno uperen protiv očuvanja jedinstva SE, a da je jedinstvo među državama jedno od ključnih načela koje je definisano Satutom SE.
"Svaka vrsta argumentacije da je tzv. Kosovo 'crna rupa' u Evropi, gde apsolutno nije prisutan SE sa svim onim vrednostima koje zastupa, nije tačna, jer SE se u statusno neutralnom prisustvu nalazi i na teritoriji naše južne pokrajine, gde učestvuje u organizaciji i sprovođenju različitih projekata", rekao je Selaković ponovivši da to nikako ne može da bude argument koji koristi suprotna strana.
"Ukoliko dođe do razvoja situacije u tom smeru, Srbija će se svim diplomatskim i političkim sredstvima boriti protiv toga, a uveren sam da u toj borbi nećemo biti sami", zaključio je Selaković.
Izvor/Foto: www.mfa.gov.rs 
 


Selaković: Zahtev tzv. Kosova za članstvo u SE u suprotnosti sa pravilima i normama ove organizacije
 
 
20. maj 2022.
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković učestvovao je danas na 132. Ministarskom sastanku Saveta Evrope koji se održava u Torinu. 
U obraćanju Selaković je podvukao da se spoljna politika Srbije zasniva na poštovanju načela međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti država, kao i da smatramo veoma pogrešnim narušavanje ovih principa u slučaju bilo koje države, ali i u slučaju Srbije.
„Naš odnos prema ovim principima je veoma jasan. Iako se čini da su neke države vođene načelom „Quod licet Iovi non licet bovi" (Što priliči bogu, ne priliči volu), Srbija ostaje posvećena osnovnim principima međunarodnog prava“, naglasio je ministar. On je dodao da je poštovanje ovih principa danas važnije nego ikada, ujedno, ukazavši i da Komitet ministara Saveta Evrope u svojim odlukama i deklaracijama često eksplicitno insistira  na njima.
„Razmatranje zahteva tzv. Kosova za članstvo u Organizaciji, koji je pravno nedopustiv, dovelo bi u pitanje njen kredibilitet. Naglasiću da je ovakav potez Prištine za nas apsolutno neprihvatljiv, a na grubo kršenje našeg teritorijalnog integriteta bićemo prinuđeni da snažno odgovorimo svim raspoloživim diplomatskim sredstvima“, istakao je Selaković.
Ministar je naveo da Srbija podržava svaki angažman Saveta Evrope na KiM koji ima za cilj unapređenje standarda u domenu ljudskih prava, vladavine prava i demokratije, a koji je u skladu sa Rezolucijom Saveta Bezbednosti UN 1244 i statusno neutralnim pristupom Saveta Evrope.
Prema rečima ministra, prištinske vlasti nisu pokazale zainteresovanost za poštovanje obaveza preuzetih u dijalogu u Briselu, posebno kada je u pitanju zaštita prava Srba i drugih nealbanskih zajednica, na šta se konstantno upozorava i u izveštajima generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a.
„Zahtev za članstvo za Prištinu predstavlja politički cilj, a ne vrednosno opredeljenje i jeste pokušaj da se ova organizacija zloupotrebi. To je duboko u suprotnosti sa normama i pravilima Saveta Evrope, drugih međunarodnih organizacija i međunarodnog prava“, istakao je šef srpske diplomatije, dodavši da je ovo još jedan jasan pokazatelj da Priština nema nameru da do bilo kakvog rešenja dolazi putem dijaloga, već se po ko zna koji put odlučila za unilateralni pristup.
Selaković je kazao da se Srbija zalaže i promoviše načela i vrednosti Saveta Evrope, ukazujući da je to važan segment našeg puta ka članstvu u  EU, kojem smo u potpunosti posvećeni.
Ministar je naglasio da Srbija sa posebnom pažnjom prati posledice tragedije u Ukrajini, pre svega na civilno stanovništvo, kao i da će nastaviti da pruža humanitarnu pomoć i utočište onima koji se nađu na teritoriji naše zemlje.
Izvor/Foto: www.mfa.gov.rs 
 


Susret potpredsednice Vlade i ministarke rudarstva i energetike prof. dr Z.Mihajlović sa ministrom energetike Rumunije V.Popeskuom povodom 50. godišnjice HE „Đerdap 1“
 
 
Potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović danas je, zajedno sa rumunskim ministrom energetike Virđilom Danijelom Popeskuom, prisustvovala obeležavanju 50. godišnjice puštanja u rad HE „Đerdap 1“. Zvaničnim delegacijama obe zemlje pridružili su se i ambasador R.Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević te ambasadorka Rumunije u R.Srbiji Silvija Davidoju. 
 
Ovom prilikom održan je i bilateralni sastanak dva ministra, a u fokusu razgovora bili su povezivanje u gasnom sektoru, alternativni pravci i dobavljači gasa, posebno u kontekstu aktuelne energetske krize, regionalna energetska infrastruktura i njena zajednička izgradnja, povećanje proizvodnih energetskih kapaciteta i novi projekti u oblasti elektroenergetike, posebno RHE „Đerdap 3“, koji je od regionalnog značaja i važan za balansiranje novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.  
 
U vezi sa povezivanjem Srbije i Rumunije gasnom interkonekcijom, ministarka Mihajlović je istakla da će R.Srbija u 2022. godini završiti projektno-tehničku dokumentaciju. Dogovoreno je da se u što skorijem periodu održi naredno zasedanje Mešovite komisije za Đerdap, kao i formiranje operativnih timova, a razgovarano je i o mogućnostima izgradnje naftovoda od naftnih polja u zapadnoj Rumuniji do R.Srbije.
 


Razgovor ambasadora Stefana Tomaševića sa ambasadorom Ferdinandom Nagijem, generalnim komesarom za svetske izložbe pri Ministarstvu inostranih poslova Rumunije
 
 
Ambasador Stefan Tomašević imao je priliku da sa ambasadorom Ferdinandom Nagijem, generalnim komesarom za svetske izložbe pri Ministarstvu inostranih poslova Rumunije, razgovara o aktuelnim projektima sa bilateralne agende. Obostrano je konstatovano da Srbija i Rumunija, kao dve susedne i tradicionalno prijateljske zemlje, imaju ogromne potencijale za unapređenje saradnje koje bi trebalo iskoristiti. 
U tom smislu, saglasili su se da su najvažniji projekti na kojima bi u narednom periodu trebalo raditi puno korišćenje potencijala Dunava, kako u trgovinskom tako i u turističkom smislu, izgradnja auto-puta Beograd-Temišvar, izgradnja interkonektora Mokrin-Arad, kao i nastavak realizacije IPA prekograničnih projekata, gde već postoji značajna saradnja. Razgovarano je i o brojnim projektima iz oblasti kulture, sporta i međunarodne promocije, između ostalog i o kandidaturi Republike Srbije za organizaciju Specijalne svetske izložbe „EXPO 2027“. 
 


Selaković: Srbija aktivno uključena u suzbijanje terorizma, radikalizma i ekstremizma
 
 
 
11.5.2022.
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković učestvovao je danas u Marakešu na Ministarskom sastanku Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a.
 
Selaković je poručio da se Srbija zalaže za multilateralni aspekt borbe protiv terorizma i da smatra da Ujedinjene nacije treba da budu ključni forum za međunarodnu saradnju na ovom polju.
 
Ministar je naveo da naša zemlja ispunjava sve međunarodne obaveze u kontekstu sprovođenja rezolucija Saveta bezbednosti UN, a posebno onih koje se odnose na uvođenje embarga na izvoz naoružanja, uključujući i zabrane koje se odnose na nedržavne aktere, terorističke organizacije i sa njima povezane pojedince, posebno napomenuvši i da je Srbija potpisnica 15 međunarodnih konvencija za borbu protiv terorizma.
 
„Učestvujući u multinacionalnim misijama za održavanje mira u okviru UN i EU, Srbija na konkretan način doprinosi očuvanju regionalne i globalne bezbednosti“, rekao je Selaković, odavši počast pripadniku Vojske Srbije, potpukovniku Dejanu Stanojeviću i njegovim kolegama, koji  su 29. marta tragično izgubili život u misiji Ujedinjenih nacija u Demokratskoj Republici Kongo.
 
„Srbija ne umanjuje značaj i važnost drugih međunarodnih foruma, zbog čega se od samog početka pridružila Globalnoj koaliciji i nesebično daje svoj doprinos međunarodnim naporima u borbi protiv ISIL, prevashodno kroz različite forme donacija u vojnoj opremi i municiji i učestvovanjem u obukama bezbednosnih snaga Iraka“, naglasio je ministar i dodao da Srbija, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, pun doprinos daje aktivnim učešćem u okviru evropskih politika u borbi protiv terorizma, a  ima i razvijenu stratešku saradnju sa EUROPOL-om.
 
Ministar je posebno naglasio da Srbija ima instrumente u svom krivičnom zakonodavstvu da spreči i kazni podsticanje, organizovanje i učešće svojih građana u ratovima ili sukobima u stranim državama, te je informisao i da su pravosudni organi Srbije okončali postupke protiv 7 lica koja su bila angažovana na stranim ratištima, a da u toku je više istraga protiv lica povezanih sa terorističkim delovanjem.
 
Šef srpske diplomatije poručio je da je borba protiv terorizma, radikalizma i ekstremizma od prioritetnog značaja, i da je Srbija aktivno uključena u suzbijanje tih izazova i pretnji na domaćem, regionalnom i međunarodnom planu.
 


Delegacija Ministarstva za evropske integracije i Ministarstva finansija u poseti Ambasadi
 
 
Delegacija Ministarstva za evropske integracije i Ministarstva finansija, koja je od 04. do 07. maja 2022. godine boravila u poseti Rumuniji, u okviru saradnje sa rumunskom stranom u vezi aktivnosti Interreg IPA programa Rumunija-Srbija, za programski period 2021-2027. godine, posetila je Ambasadu R. Srbije u Bukureštu.
Bila je ovo odlična prilika za razmenu iskustava i mišljenja o srpsko-rumunskim projektima u okviru programa prekogranične saradnje koji se trenutno sprovode, kao i onima koji su u perspektivi.
Ambasador Stefan Tomašević upoznao je kolege sa glavnim aktivnostima Ambasade, posebno onima koje se odnose na dalje unapređenje bilateralnih odnosa R. Srbije i Rumunije, koje karakteriše tradicionalno prijateljstvo i bliskost dva naroda. 
 


Letnji kamp srpskog kao zavičajnog jezika
 
U okviru projekata "Letnji kamp srpskog kao zavičajnog jezika" Akademska srpska asocijacija poziva sve pripradnike srpske dijaspore od 18 do 22 godine da se prijave na letnji kamp koji će se održati u Nišu.
 
Pod pokroviteljstvom Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova letnji kamp će se održati u periodu od 11. 7. do 17. 7. 2022. godine.
Nakon završetka kampa svi učesnici će dobiti potvrde o pohađanju letnjeg kampa koje izdaje Akademska srpska asocijacija.
 
Svi zainteresovani mogu da se prijave do 28. 5. 2022. godine putem sajta https://asasocijacija.com/prijava-ucenika-za-letnji-kamp-srpskog-kao-zavicajnog-jezika/ ili da skinu obrazac prijave i pošalju na imejl adresu: asasocijacija@gmail.com sa naslovom "Prijava - letnji kamp".


Evropski džudo kup u Bukureštu
 
Na Evropskom džudo kupu za kadete koji je održan 7. i 8. maja u Bukureštu, takmičarke i takmičari iz Srbije osvojili su ukupno 6 medalja, od čega po jednu zlatnu i bronzanu i četiri srebrne. Naše sportiste podržao je ambasador Stefan Tomašević, koji je nakon takmičenja čestitao osvajačima medalja, kao i svim takmičarima koji su se časno i dostojno borili braneći boje svojih klubova ali i Republike Srbije, poželevši im mnogo uspeha i medalja u nastavku karijere.
 


Ambasador S. Tomašević u radnoj poseti Galaciju
 
Na poziv Administrativne uprave dunavskih morskih luka (APDM), a u cilju razvoja dalje saradnje, predstavnici Agencije za upravljanje lukama Srbije koju zastupa direktor Vuk Perović, zajedno sa ambasadorom Republike Srbije u Rumuniji Stefanom Tomaševićem, obišli su Galaci i tom prilikom se sastali sa rukovodstvom rumunske Nacionalne kompanije ,,Administrativna uprava dunavskih morskih luka’’ (APDM), lučkim operaterima, kao i predstavnicima okruga i uprave grada Galaci. 
 
U razgovoru sa direktorkom APDM Marćela - Danijela Kosteom, predstavnicima gradske uprave, okruga i lučkih operatera, ambasador Tomašević istakao je značaj reke Dunav za Republiku Srbiju i Rumuniju. Ukazao je na trgovinske potencijale, potrebu povećanja trgovinske razmene i priliku za razvoj turizma. Pohvalio je saradnju između Agencije za upravljanje lukama i APDM i naglasio da se na taj način jačaju odnosi između dve države.
 
Memorandum o razumevanju koji je potpisan prošle godine u Beogradu između dve lučke uprave predstavlja doprinos unapređenju lučke delatnosti i podstiče aktivnosti dveju institucija, te povećanu vidljivost dunavskih luka u Srbiji i Rumuniji na evropskoj mapi. Omogućiće dodatno razvijanje saradnje u pogledu zaštite životne sredine, jačanje međunarodnog putničkog saobraćaja kao i prevoza tereta vodnim putevima. Pored toga, zajednički cilj je razvoj privrednih delatnosti u zaleđu luka i njihovo integrisanje u međunarodne multimodalne transportne lance.
 


Čestitke predsednika Rumunije, Republike Angole i Republike Kube
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je čestitke povodom pobede na predsedničkim izborima i od predsednika Rumunije Klausa Vernera Johanisa, Republike Angole Žoaoa Manuela Gonsalveša Lourensa i predsednika Republike Kube Migela Marije Dias-Kanela Bermudesa.
 
„Imajući u vidu tradicionalne rumunsko-srpske prijateljske odnose, čvrsto sam uveren da će naš dijalog u narednom periodu doprineti intenziviranju bilateralnih odnosa i učvršćivanju stabilnosti, kao i obezbeđivanju održivog razvoja našeg regiona“, napisao je predsednik Rumunije i dodao:
 
„Rumunija ostaje voljna da podeli sopsptveno iskustvo u postizanju strateškog cilja Republike Srbije, pristupanje Evropskoj uniji, koji nastavljamo aktivno i dosledno da podržavamo. U tom smislu, podstičemo nastavak reformskog procesa, jačanje vladavine prava i unapređenje dobrosusedskih odnosa, kao izraz nepokolebljive privrženosti Vaše zemlje evropskim principima i vrednostima. Takođe, izražavam nadu da ćemo kroz otvoreni dijalog zajedno nalaziti rešenja koja će obezbediti napredak u evropskom duhu u pogledu položaja osoba koje pripadaju našim srodnim manjinama“, navodi se u čestitki predsednika Rumunije Klausa Vernera Johanisa.
 
Pobedu na izborima predsedniku Vučiću čestitao je i predsednik Republike Angole Žoao Manuel Gonsalveš Lourenso:
 
„Narod Srbije Vam je ponovo poklonio poverenje kako biste nastavili da vodite naciju, uz uverenje da će pod Vašim vođstvom u ovom novom mandatu, napredak koji je Srbija ostvarila biti proširen i na sve glavne oblasti u životu Vaše zemlje“, navodi se u čestitki predsednika Republike Angole i dodaje da „Angola ima veliki interes u nastavku jačanja veza prijateljstva i saradnje sa Srbijom kao ključnim partnerom“.
 
Predsednik Republike Kube, Migel Marija Dias-Kanel Bermudes, čestitao je predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću „u ime kubanske Vlade i naroda“.
 
„Koristim priliku da ponovim volju za nastavkom jačanja tradicionalnih veza prijateljstva i saradnje između Republike Kube i Republike Srbije“, navodi se u čestitki kubanskog predsednika Dias-Kanela Bermudesa.
 
Izvor/Foto: www.predsednik.rs 
 


Odluku o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore kao i Srba u regionu
 
Obaveštavamo da je ministar spoljnih poslova Nikola Selaković 11. aprila 2022. godine doneo Odluku o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore kao i Odluku o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu. 
Uvid u donete odluke može da se izvrši preko zvaničnih sajtova Ministarstva spoljnih poslova i Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu: www.mfa.gov.rs ili www.dijaspora.gov.rs


Sastanak ambasadora Tomaševića sa evroposlanikom Kristijanom Terhešom
 
Ambasador Republike Srbije u Bukureštu sastao se danas sa evroposlanikom Kristijanom Terhešom.
K.Terheš čestitao je na uspešno održanim izborima u Republici Srbiji, kojima je prisustvovao kao posmatrač u okviru delegacije EU parlamentaraca. U veoma srdačnom razgovoru, razmotreni su bilateralni i multilateralni projekti, sa posebnim fokusom na potencijal razvoja saradnje na plovnom putu Dunava. Istaknut je značaj infrastrukturnih projekta koji će omogućiti bolje povezivanje Republike Srbije i Rumunije. Zajednički je konstatovano da osnaživanje ekonomskih veza, kao i produbljivanje saradnje u svim oblastima, predstavljaju prioritete budućeg rada.    
 


Selaković razgovarao sa šefom Delegacije EU i ambasadorima država članica EU
 
Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković sastao se danas sa šefom Delegacije EU Emanuelom Žiofreom i ambasadorima država članica EU akreditovanim u Srbiji. 
Ministar Selaković upoznao je prisutne ambasadore sa Zaključkom Saveta za nacionalnu bezbednost, koji je Vlada Srbije usvojila 27. februara povodom situacije u Ukrajini.
Šef srpske diplomatije je poručio da Srbija izražava najiskrenije žaljenje zbog izbijanja krize i sukoba u Ukrajini, istakavši da smatramo veoma pogrešnim narušavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta svake države, pa samim tim i Ukrajine. S tim u vezi, Selaković je podsetio da naša zemlja veoma jasno poziva na poštovanje principa međunarodnog prava, ukazavši da je to osnova naše spoljne politike.
 
Selaković je podvukao da naša zemlja daje punu podršku pregovorima dve strane i svim kredibilnim međunarodnim naporima za iznalaženje mirnog i političkog rešenja krize u Ukrajini.
Srbija će, kako je istakao, u ovim izazovnim vremenima nastaviti da dosledno čuva mir i stabilnost u Jugoistočnoj Evropi, istakavši da i savremeni izazovi pokazuju da se sve nesuglasice na našem kontinentu moraju rešavati mirnim sredstvima i dijalogom.
Izvor/Foto: www.mfa.gov.rs 
 


Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore za 2022. godinu
 
Obaveštavamo da je ministar spoljnih posloba Republike Srbije Nikola Selaković doneo odluke o raspisivanju konkursa za sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu, a koji za cilj imaju: upotrebu, učenje, čuvanje i negovanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma, kao i čuvanje i negovanje srpskog kulturnog, etničkog, jezičkog i verskog identiteta i unapređenje ekonomske saradnje R. Srbije i Srba u regionu.
Konkurs je otvoren od 23. februara do 9. marta 2022. godine.
Uvid u raspisane konkurse za sufinasiranje projekata mogu se pronaći na sledećim linkovima: www.mfa.gov.rs ili www.dijaspora.gov.rs/uprava-za-dijasporu-konkursi/
 
 
 
 


Razgovor ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednikom Predstavničkog doma rumunskog Parlamenta Marćelom Ćolakuom
 
 
U srdačnom razgovoru ambasadora S.Tomaševića sa predsednikom Predstavničkog doma rumunskog Parlamenta M.Ćolakuom razmotreno je aktuelno stanje bilateralnih odnosa Republike Srbije i Rumunije, kao i mogućnosti za dalji razvoj saradnje u svim oblastima, sa posebnim akcentom na parlamentarnoj saradnji, u okviru koje se, u bliskoj budućnosti, očekuje intenziviranje susreta i aktivnosti. 
Ambasador Tomašević se zahvalio na principijelnoj poziciji Rumunije po pitanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta naše zemlje, kao i na podršci koju nam Rumunija pruža u okviru procesa pristupanja R.Srbije Evropskoj uniji. Predsednik Predstavničkog doma M.Ćolaku je pružio uveravanja da će Rumunija nastaviti sa pružanjem podrške R.Srbiji, kao i da je spremna da dodatno pomogne u cilju ubrzanja našeg evropskog puta.
Obostrano su konstatovane istorijski bliske veze dve zemlje i dva naroda i identifikovani potencijali za njihovo dalje jačanje. Izražena je spremnost da se intenziviraju napori u pravcu pokretanja konkretnih aktivnosti i projekata, kojima će međusobni odnosi i saradnja biti podignuti na nivo kakav zaslužuju prijateljske i bratske zemlje, Srbija i Rumunija. 
 


Ambasador Stefan Tomašević, primio je u Ambasadi R. Srbije Juliana Mareša, menadžera opštine Fijerbinci-Trg (Fierbinţi-Târg)
 
 
Ambasador Stefan Tomašević, primio je u Ambasadi R. Srbije Juliana Mareša,  menadžera  opštine Fijerbinci-Trg (Fierbinţi-Târg), koja se nalazi u županiji Jalomica.
Razgovarano je o potencijalnoj saradnji sa opštinama u Srbiji, sličnih demografskih razmera, radi ostvarivanja kulturne, turističke, obrazovne i privredne saradnje.
Ambasador S. Tomašević ukazao je da postoji veliki prostor za razvoj regionalne saradnje između Srbije i Rumunije, imajući u vidu tradicionalno prijateljske odnose naše dve zemlje. Istakao je da je siguran da će u narednom periodu uz zajedničko zalaganje doći do realizacije ideja koje imaju za cilj naše dalje povezivanje. 
 


Sastanak ambasadora Tomaševića u Upravi za finansijski nadzor Rumunije
 
Na sastanku ambasadora S.Tomaševića sa predsednikom Uprave za finansijski nadzor Rumunije Niku Markuom razmotrene su mogućnosti saradnje homolognih nadležnih institucija i tržišta kapitala Srbije i Rumunije. Pored mogućih zajedničkih projekata, razmotren je i važeći Memorandum o razumevanju u oblasti hartija od vrednosti, kao i mogućnosti za potpisivanje novog, sveobuhvatnijeg sporazuma.
Konstatovano je da Rumunija i Srbija, kao dve uspešne susedne zemlje, imaju veliki potencijal za intenziviranje saradnje i u ovoj oblasti.
 
 


Prijava birača za glasanje u inostranstvu do 12. marta 2022.
 
Ambasada Republike Srbije u Bukureštu obaveštava državljane Republike Srbije sa prebivalištem u Rumuniji koji žele da svoje biračko pravo na predstojećim izborima, raspisanim za 3. april 2022. godine, iskoriste u Rumuniji, da do 12. marta 2022. godine podnesu zahtev da se u jedinstveni birački spisak upiše podatak da će na predstojećim izborima glasati u inostranstvu (Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu).
 
Zahtev se može podneti lično u Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu, na adresi Calea Dorobanților nr. 34, 010573 Bucuresti, poštom, e-mailom: consulate.bucharest@mfa.rs ili faksom +4021 210 0175.
 
Uz čitko popunjen obrazac prijave za glasanje potrebno je dostaviti i čitljivu kopiju važećeg pasoša ili lične karte Republike Srbije (obe strane).
 
Mole se birači da pre prijavljivanja izvrše uvid u jedinstveni birački spisak na sajtu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije www.mduls.gov.rs/registri/jedinstveni-biracki-spisak i provere da li su upisani u JBS. Ukoliko lice nije upisano, potrebno je podneti i zahtev za upis u jedinstveni birački spisak.
 
Ukoliko se prijavi dovoljan broj birača, Republička izborna komisija će doneti odluku o otvaranju biračkog mesta.
 
 
Zahtev za glasanje u inostranstvu možete preuzeti ovde.
 
Zahtev za upis u jedinstveni birački spisak možete preuzeti ovde.
 
 


Vučić: Slaveći Sretenje šaljemo poruku da želimo slobodnu, jaku i modernu Srbiju
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić uručio je danas, povodom Dana državnosti Srbije, odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama i tom prilikom poručio da slaveći Sretenje, činimo posvetu našim velikim prethodnicima i šaljemo poruku da želimo slobodnu, jaku, i modernu Srbiju.
 
Predsednik Aleksandar Vučić je istakao da Sretenjski ustav potvrđuje Karađorđevu i Miloševu doktrinu da je Srbija država slobodnih seljaka, čije je pravo na imovinu potvrđeno najvišim pravnim aktom Kneževine.
 
 „Nemamo pravo da se pred senima predaka ne prisetimo da su u to vreme najveće sile sveta baštinile viševekovnu tradiciju robovlasništva, kmetstva, te surovog kolonijalizma. I nismo mi slučajno danas jedna od najbrže i najviše rastućih ekonomija Evrope, kao što nismo slučajno zemlja gradilišta i novih investicija. Ni najmanje slučajno nije ni to što smo uspeli da se izborimo sa svim krizama, od poplava, do pandemije. Na kraju, nismo tek pukom slučajnošću nezavisna zemlja, koja sama odlučuje o svojoj sudbini. To je bila obaveza koju smo dobili tog 15. februara 1835. godine od okupljenih na poljani naše slobode i naše budućnosti“, poručio je predsednik.
 
Predsednik Republike podsetio je da se današnja Srbija temelji na dva događaja, koja su se odigrala na isti dan, u različitim vremenskim intervalima, te da svakodnevnim naporima, koje ulažemo u boljitak i jačanje naše zemlje, otplaćujemo dug, koji su nam ostavili Karađorđe, Čarapić, Veljko, Glavaš, Sinđelić i svi drugi ustanici.
 
 „Prvi događaj je, po istoričarima, najznačajniji u našoj modernoj istoriji, jer su njime otpočeli ratovi za slobodu, nezavisnost i ujedinjenje. I tog 15. februara 1804. godine, u Marićevića jaruzi, u Orašcu, narodne vođe su podigle prvi slobodarski ustanak na Balkanu, ustanak koji će stvoriti nezavisnu Srbiju, i koji će, na ovim prostorima, ustoličiti tu svetu reč sloboda, kao najvažniji izraz, kao obavezu i zavet. Zahvaljujući njima, Srbija je uspela da izdrži stotine godina borbe za svoju, ali i tuđu slobodu i nezavisnost. Srbija danas predstavlja bastion slobode i nezavisnosti i garant mira na ovim prostorima“, rekao je predsednik Vučić.
 
„Svaki naš novi put, svaka bolnica, pruga, fabrika koju podižemo, svojevrsna je otplata na snove i žrtvu ustanika, koji su, ne traživši ništa ni od koga, krenuli na taj strašni i lepi put slobode. Uprkos slomu kao krajnjem rezultatu, Prvi srpski ustanak dokazao je da Srbija, oslonjena sama na sebe, može biti slobodna i potpuno funkcionalna kao država.  Želja ustanika da osvoje pravo na "Srpsko Pravlenije", metaforički je začetak buduće srpske države“, poručio je predsednik.
 
Predsednik Republike potom je istakao da Srbija pre tačno 187 godina, na verski praznik Sretenje, nije dobila samo prvi Ustav, već da je zahvaljujući njemu postala država.
 
„Tako je odlučeno na najvećoj Skupštini ikada održanoj, u Kragujevcu, u porti Pridvorske crkve. Na toj poljani pod otvorenim nebom, Srbija je dobila svoju zastavu, svoj grb, svoje institucije i ozvaničila svoju slobodu. Jedan narod, ponosan, seljački i istrajan je odlučio da, posle vekova ropstva, zakonski zbaci razne okove, i da od te poljane napravi modernu državu, državu bez robova, u kojoj će svi biti jednaki pred zakonom, svi imati prava i slobode, a svaka vlast biti ograničena“, naglasio je predsednik dodajući da je tog dana Srbija, po svom uređenju, stala rame uz rame sa Francuskom i Belgijom i postala jedna od najmodernijih evropskih država.
 
Tokom obraćanja, predsednik je rekao da zahvaljujući junačkim precima Srbija danas živi kao slobodna, nezavisna, stabilna, dostojanstvena država, koja je u miru sa svima. Zatim je poručio da uručuje ordenja, kao znak zahvalnosti svima onima, koji su svojim radom i zalaganjem doprineli upravo takvoj Srbiji.
 
 „Ostaće večno upamćeni, zabeleženi na stranicama te velike i divne knjige, koju su naši preci počeli da pišu, bez reči, ali sa jasnom mišlju, koju mi danas nastavljamo, vredno i pažljivo, znajući da ona nema kraj“,  zaključio je predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
 
Izvor/Foto: www.predsednik.rs 
 


Prijavljivanje za glasanje u inostranstvu do 12. marta 2022. godine u ponoć
 
Povodom predstojećih izbora u Republici Srbiji, raspisanim za 3. april 2022. godine prenosimo obaveštenje Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave:
Obaveštavaju se birači koji imaju boravište u inostranstvu da preko diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije, najkasnije pet dana pre dana zaključenja jedinstvenog biračkog spiska (do 12. marta 2022. godine u ponoć), mogu podneti zahtev da se u jedinstveni birački spisak upiše podatak da će na predstojećim izborima glasati u inostranstvu.
Zahtev za upis u jedinstveni birački spisak podatka o tome da će birač glasati u inostranstvu obavezno mora da sadrži sledeće podatke: ime, prezime i ime jednog roditelja birača; jedinstveni matični broj birača; opštinu, odnosno grad i adresu prebivališta birača u zemlji, kao i podatke o opštini, odnosno gradu i adresi boravišta u inostranstvu prema kojoj će birač glasati na predstojećim izborima i potpis podonisoca zahteva.
Diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Srbije kome je podnet zahtev za upis u jedinstveni birački spisak podatka o tome da birač želi da glasa prema mestu boravišta u inostranstvu, na propisani način dostavlja nadležnoj opštinskoj, odnosno gradskoj upravi po mestu prebivališta birača u zemlji, koja o tome donosi rešenje.
Po donošenju rešenja o određivanju biračkih mesta od strane nadležne izborne komisije za glasanje na izborima, nadležna opštinska, odnosno gradska uprava donosi rešenje o upisivanju podatka da će birač na izborima glasati prema mestu boravišta u inostranstvu i biračko mesto na kome će glasati, odnosno rešenje da nisu ispunjeni uslovi da će birač na izborima glasati prema mestu boravišta u inostranstvu.
Nakon donošenja rešenja da će birač na predstojećim izborima glasati prema mestu boravišta u inostranstvu i upisu tog podatka u jedinstveni birački spisak, birač se ne upisuje u izvod iz jedinstvenog biračkog spiska po mestu prebivališta u zemlji, odnosno upisuje se u izvod iz jedinstvenog biračkog spiska prema mestu boravišta u inostranstvu.
Ukazuje se da se podatak o tome da će birač glasati u inostranstvu može upisati u jedinstveni birački spisak samo za lice koje je već upisano u jedinstveni birački spisak. U slučaju da lice koje ima biračko pravo nije upisano u jedinstveni birački spisak za odlučivanje po zahtevu za upis podatka o tome da će birač glasati u inostranstvu, neophodno je prethodno sprovesti postupak upisa u jedinstveni birački spisak. Zahtev za upis u jedinstveni birački spisak, istovremeno sa zahtevom za upis podatka da će birač glasati u inostranstvu, podnosi se diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije koje oba zahteva dostavlja nadležnoj opštinskoj, odnosno gradskoj upravi prema poslednjem prebivalištu podnosioca zahteva pre odlaska u inostranstvo, odnosno poslednjem prebivalištu jednog od njegovih roditelja.
Uvid u jedinstveni birački spisak može se izvršiti elektronskim putem, unošenjem podatka o jedinstvenom matičnom broju građana i registarskom broju lične karte, odnosno pasoša, na zvaničnoj internet stranici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.
Takođe, obaveštavaju se birači koji imaju boravište u inostranstvu da mogu preko diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije podneti opštinskoj, odnosno gradskoj upravi po mestu njihovog prebivališta u zemlji zahtev za davanje obaveštenja o podacima koji su o njima upisani u jedinstveni birački spisak.”
Ministarstvo spoljnih poslova poziva državljane Republike Srbije koji žele da iskoriste svoje biračko pravo u inostranstvu da se obrate najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije. Lista diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Srbije se može naći ovde.
 
Zahtev za glasanje u inostranstvu možete preuzeti ovde.,
Zahtev za upis u jedinstveni birački spisak možete preuzeti ovde.,


Most na teritoriji opštine Ešelnice (Rumunija) osvetljen bojama srpske zastave povodom Dana državnosti Republike Srbije
 
 
Most na teritoriji opštine Ešelnice u neposrednoj blizini opštine Svinjica, u kojoj procentualno živi najveći broj Srba u Rumuniji, osvetljen je bojama srpske zastave, povodom Dana državnosti Republike Srbije. 
Zahvaljujemo se Županiji i Prefekturi Mehedinci, kao i predsednicima opština Svinjica i Ešelnice, koji su ovim povodom organizovali svečanost na obali Dunava, dokazujući iskrenu posvećenost razvoju saradnje i negovanju prijateljskih i bratskih odnosa između Republike Srbije i Rumunije.
Svečanost kojoj su prisustvovali brojni posetioci, ali i predstavnici lokalnih samouprava iz Kladova i Majdanpeka, uveličana je nastupom KUD Sveti Nikola iz Radimne.


Srećan Dan državnosti, dragi građani Srbije!

Video Ministarstva spoljnih poslova povodom Dana državnosti 2022



Predstavnici Srpske pravoslavne crkve u poseti Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu
 
Ambasadu R. Srbije u Bukureštu juče su posetili arhijerejski zamenik, protojerej-stavrofor dr Marinko Markov i starešina Srpske saborne crkve u Temišvaru, protojerej Joca Nestorović.
U razgovoru sa ambasadorom Stefanom Tomaševićem i kolektivom Ambasade, razgovarano je o položaju srpske zajednice i Srpske pravoslavne crkve u Rumuniji. 
 


Beograd dobija Centar za četvrtu industrijsku revoluciju
 
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić prisustvovala je danas u Ženevi potpisivanju Sporazuma o uspostavljanju centra Svetskog ekonomskog foruma za četvrtu industrijsku revoluciju u Srbiji, prvog takvog u regionu Zapadnog Balkana.
 
Sporazum su u sedištu tog foruma potpisali direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Srbije Mihailo Jovanović i izvršni direktor zadužen za centre Svetskog ekonomskog foruma za četvrtu industrijsku revoluciju Džeremi Jurgens.
 
Pomenuti centar u Srbiji biće 16. u mreži centara Svetskog ekonomskog foruma u svetu i prvi u regionu Zapadnog Balkana.
 
Novi centar počeće sa radom 1. marta, a funkcionisaće kao neprofitna organizacija i platforma za javno-privatno partnerstvo i saradnju za četvrtu industrijsku revoluciju, dok će fokus rada biti na veštačkoj inteligenciji i bioinženjeringu.
 
Potpisivanju ovog dokumenta prisustvovali su i osnivač i izvršni direktor Svetskog ekonomskog foruma Klaus Švab i predsednik tog foruma Borge Brende, sa kojima se Brnabić prethodno sastala.
 
Brnabić je u obraćanju novinarima istakla da je ovaj sporazum rezultat dugogodišnjeg zajedničkog rada Srbije i Svetskog ekonomskog foruma (WEF).
 
Počeli smo da razgovaramo još 2018. godine, potpisali Memorandum o razumevanju, zatim nas je 2020. godina malo sputala, ali nastavili smo 2021. godine da planiramo i evo nas danas ovde, navela je ona.
 
Prema njenim rečima, centar će biti usmeren na oblast razvoja veštačke inteligencije, biomedicine i biotehnologije, te na načine na koje digitalizacija može da podigne produktivnost preduzeća i čitave ekonomije.
 
To je ono što dalje vodi ka većim platama, boljem životnom standardu, kao i prema ekonomiji koja je, pre svega, zasnovana na znanju, kreativnosti i inovacijama, naglasila je Brnabić.
 
Danas, kako je podvukla, imamo ogromno priznanje za sve što je Srbija uradila u oblasti digitalizacije, razvoja visokih tehnologija i promene paradigme – sa ekonomije koja je bila zasnovana na radno intenzivnim investicijama, ka digitalnom razvoju.
 
Zato ovaj sporazum pokazuje i da je Srbija prepoznata kao jedan od lidera u ekonomiji i IT industriji u poslednjih šest godina, ukazala je premijerka i ocenila da je ovo najava početka još bliže saradnje Srbije i Svetskog ekonomskog foruma.
 
Ona je dodala da će sa 16 centara WEF-a za četvrtu industrijsku revoluciju u svetu na svakih mesec dana imati zajednički sastanak, na kojem će se govoriti o tome šta svaki od njih radi, budući da svaki ima različit fokus.
 
Tako ćemo na svakih mesec dana čuti šta ko radi, učiti jedni od drugih i sigurna sam u to da će centar u Beogradu biti jedan od najboljih, poručila je predsednica Vlade.
 
Prema njenim rečima, ovim dobijamo vidljivost, mogućnost da se Srbija dodatno etablira kao investiciona destinacija, zemlja dobra za život, investiranje u nove tehnologije i znanje.
 
Jovanović je objasnio da će centar za četvrtu industrijsku revoluciju u Srbiji raditi u okviru Kancelarije za IT i eUpravu.
 
On je rekao da će ovaj centar blisko sarađivati sa drugim značajnim nacionalnim institucijama, pre svega sa Istraživačko-razvojnim institutom za veštačku inteligenciju i Institutom za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo, sa drugim državnim ustanovama, naučnim institutima i privatnim sektorom.
 
Prema njegovim rečima, ekosistem formiran oko centra koristiće infrastrukturu Nacionalne platforme za razvoj veštačke inteligencije, Centra za sekvenciranje genoma i budućeg bioekonomskog centra – BIO4 Kampus.
 
Potpisivanje Sporazuma o osnivanju centra za četvrtu industrijsku revoluciju sa Svetskim ekonomskim forumom predstavlja potvrdu rezultata Vlade Srbije u projektima digitalizacije, razvoju IT sektora i eUprave, inovacijama i ulaganju u obrazovanje i znanje.
 
Osnivanje srpskog centra predstavlja još jedan snažan podsticaj daljem razvoju i IT sektora i inovacijama, tehnološkom preporodu i liderstvu Srbije u ovom delu Evrope.
 
U eri četvrte industrijske revolucije Srbija koristi svoju šansu i postaje regionalni tehnološki i naučni lider.
 
Na inicijativu premijerke Brnabić, Vlada Srbije je vizionarski 2019. godine donela Strategiju razvoja veštačke inteligencije, kao jedna od samo 26 zemalja u čitavom svetu koja je takvu strategiju imala, pri čemu je cilj uspostavljanje Nacionalne platforme za razvoj veštačke inteligencije.
 
Samo dve i po godine pošto je u Kragujevcu postavljen kamen temeljac za izgradnju Data centra, u okviru njega su pušteni u rad i platforma za veštačku inteligenciju i superkompjuter.
 
Platforma je na raspolaganju našim inovativnim startap kompanijama i naučnicima kako bi brzo razvijali nove proizvode veštačke inteligencije.
 
Izvor/Foto: Tanjug
 


Tradicionalno dobri odnosi i saradnja Srbije i Rumunije
 
Državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Nemanja Starović sastao se sa državnim sekretarom  u Ministarstvu inostranih poslova Rumunije Kornelom Ferucom.
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo tradicionalno dobrim bilateralnim odnosima i zajednički ocenili da bi dodatni impuls saradnji predstavljao susret ministara spoljnih poslova Nikole Selakovića i Bogdana Aureskua.
 
Državni sekretari Starović i Feruca razmenili su mišljenja o regionalnoj saradnji, odnosima u regionu, kao i modalitetima dalje podrške Rumunije procesu  evropskih integracija Srbije.
 
Razgovarano je i o pitanjima rumunske i srpske nacionalne manjine, a sagovornici su se saglasili da se ova pitanja rešavaju putem dijaloga i u okviru Mešovite međuvladine komisije za nacionalne manjine Rumunije i Srbije.
 
Takođe, konstatovano je da su Srbija i Rumunija pokazale izuzetnu solidarnost tokom pandemije korona virusa, pružajući jedna drugoj pomoć u vakcinama, lekovima i medicinskoj opremi.


UČEŠĆE AMBASADORA STEFANA TOMAŠEVIĆA NA ONLAJN DEBATI FORUMA ZA ZAPADNI BALKAN U BUKUREŠTU
 
 
Forum za Zapadni Balkan (Western Balkan Forum - WBF) je, u saradnji sa Nacionalnom školom za političke i administrativne studije – SNSPA, 25. januara 2022. u Bukureštu organizovao onlajn debatu pod nazivom „Proširenje Evropske unije – proces odložen na neodređeno vreme?“, sa ciljem da se oceni aktuelno stanje i napredak Zapadnog Balkana u procesu EU integracije.
Pored eminentnih učesnika, predstavnika Foruma za Zapadni Balkan, Ministarstva spoljnih poslova Rumunije, Predstavništva Evropske komisije u Rumuniji, Ambasade Francuske, kao aktuelnog predsedavajućeg Savetu EU, kao i drugih država Zapadnog Balkana, učešće je uzeo i ambasador RS u Rumuniji S. Tomašević. 
U svom istupanju je, pored isticanja sprovedenih refomi u RS,  dodatno informisao o rezultatima koji su ostvareni na ekonomskom planu, infrastrukturnim projektima i privučenim stranim direktnim investicijama. Naglasio je posvećenost Srbije stabilnosti i napretku ZB, međusobnoj saradnji i povezivanju u svim oblastima. U tom kontekstu je detaljnije informisao i o inicijativi Otvoreni Balkan. Naglasio je da je pristupanje EU strateški prioritet R. Srbije i da mu je ona duboko posvećena. Izrazio je očekivanje da će u ovoj godini doći do otvaranja novih poglavlja/klastera i do ubrzanja celokupnog procesa EU integracije.
 


Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa potpredsendikom Vlade i ministrom saobraćaja i infrastrukture Rumunije Sorinom Grindeanuom
 
 
Unapređenje saradnje Srbije i Rumunije po pitanju infrastrukturnog povezivanja, kao i mnogobrojni projekti prekogranične saradnje bile su centralne teme razgovora. 
Ministar S. Grindeanu, sa velikim zadovoljstvom prihvatio je poziv ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije, Tomislava Momirovića, da u predstojećem periodu poseti Srbiju. 
Susret dva ministra biće prilika za razmenu informacija u vezi projekta izgradnje autoputa Pančevo - Temišvar, kao i što skorijeg uspostavljanja putničkog železničkog saobraćaja između Srbije i Rumunije. 
 


Jačanje bilateralne saradnje u oblasti kulture, obrazovanja i prava nacionalnih manjina
 
U Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu juče je održan sastanak sa državnim sekretarom u Departmanu za Rumune u inostranstvu Georgeom Krćuom, generalnim direktorom Departmana Mihaiem Serbanom, kao i rektorom Nacionalnog univerziteta za pozorište i film Livijuom Lukaćem. 
Sastanak je predstavljao odličnu priliku za razmenu iskustava o realizaciji predstojećih projekata koji imaju za cilj unapređenje saradnje u oblasti kulture, obrazovanja i prava nacionalnih manjina. 
Obostrano je izražena spremnost za realizaciju aktivnosti koje doprinose jačanju položaja rumunske zajednice u Republici Srbiji i srpske zajednice u Rumuniji. Ambasador S. Tomašević je istakao da su Rumunija i Srbija susedi koji imaju tradicionalno dobre i prijateljske odnose, te da nacionalne manjine obe države predstavljaju most koji nas dodatno povezuje. Zahvalio se rumunskoj strani na spremnosti da zajedno radimo na daljem jačanju naših bilateralnih odnosa i unapređenju položaja i života naših građana.
 


Otvaranje Klastera 4 važna prekretnica za Srbiju
 
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić poručila je u Briselu, nakon Međuvladine konferencije o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji, na kojoj je otvoren Klaster 4, koji obuhvata četiri poglavlja u pristupnim pregovorima sa EU, da je današnji dan veoma značajan i da predstavlja veoma važnu prekretnicu za Srbiju.
 
Brnabić je istakla da je Srbija u skladu sa novom metodologijom otvorila Klaster 4 - Zelena agenda i održiva povezanost, i u okviru tog klastera, otvorena su četiri nova poglavlja.
 
Premijerka je ocenila da je to veliki uspeh na kom želi da čestita svim građanima Srbije, iskazavši zahvalnost predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću na podršci i razumevanju.
 
Važna stvar nove metodologije je političko upravljanje integracijama. Ono što smo mi uradili u mandatu nove Vlade je da u potpunosti politički, zajedno sa ministarkom za evropske integracije Jadrankom Joksimović, upravljamo procesom, svim reformama, pre svega u oblasti vladavine prava i to je dalo rezultat, rekla je premijerka.
 
Ona je navela da je otvaranje poglavlja ogromna motivacija za dalje reforme u oblasti vladavine prava, javne uprave, privrede i ekonomije.
 
Želim da zahvalim svim državama članicama Evropske unije, kao i Evropskoj komisiji na podršci i na razumevanju. Pokazali su da su otvoreni, da su spremni da vide, da saslušaju, da nagrade sve ono što smo uradili i samim tim ovo je velika motivacija da nastavimo, čak ne ni na isti način na koji smo radili do sada, već da idemo brže i da radimo bolje, napomenula je ona.
 
Brnabić je izrazila nadu da će Srbija 2022. godine otvoriti i Klaster 3, koji je, kako je navela, spreman, a da je sledeće na agendi priprema za otvaranje Klastera 5.
 
Premijerka je naglasila da je sve veći fokus na zaštiti životne sredine i da je ta tema sve prisutnija i sve važnija u Srbiji.
 
Naši prioriteti takođe ostaju regionalna stabilnost, dijalog sa Prištinom, ekonomija. Zadovoljna sam, i o tome smo i danas pričali, time kakve ekonomske rezultate Srbija postiže. Očekujem da naš rast ove godine bude 7,5 odsto, istakla je premijerka.
 
Ona je naglasila da je stepen usklađenosti Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije trenutno na 65,55 odsto.
 
Takođe, Brnabić je izrazila zahvalnost Sloveniji na uspešnom predsedavanju EU, kao i na podršci državama članicama, Evropskoj komisiji, komesaru za proširenje Oliveru Varhejiju i predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen.
 
Premijerka je, odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa Poglavljem 27, koje se odnosi na unapređenje životne sredine, rekla da je to poglavlje svakako najskuplje od svih i da će biti potrebno više od 10 milijardi evra ulaganja.
 
Ona je precizirala da je reč o ulaganjima u prečistače za otpadne vode, kanalizacione mreže, regionalne deponije, reciklažne centre, transferne stanice, unapređenje kvaliteta vazduha i subvencije za električna vozila.
 
Verovatno će nam biti potrebno još dugo nakon što, nadam se, postanemo članica EU da uskladimo i dostignemo najbolje evropske standarde u oblasti zaštite životne sredine, navela je Brnabić.
 
Prema njenim rečima, Srbija je, zahvaljujući teškim merama fiskalne konsolidacije i ekonomskom razvoju, 2020. godine konačno dobila priliku i finansijsku mogućnost da postavi oblast ekologije kao jedan od osnovnih prioriteta i da počnu investicije u unapređenje životne sredine.
 
To je u ovom trenutku najvažniji klaster od svih. Da smo mogli da biramo, izabrali bismo Klaster 4, zbog važnosti za građane, naglasila je predsednica Vlade i dodala da je ovo izuzetno važan dan jer iza ovoga stoji izuzetno mnogo napora i posla.
 
U teškom trenutku za Srbiju i EU, u doba pandemije korona virusa, dobili smo ogromno priznanje za sve naše napore i rad, zaključila je Brnabić.
 
Ona je ukazala na to da Srbija sada sa partnerima iz EU mora da radi na dostizanju standarda Unije kako bi zatvorila taj klaster, napomenuvši da će to biti dugotrajan i skup proces.
 
 
Izvor: www.srbija.gov.rs 
Foto: Tanjug
 


Međunarodna konferencija i izložba povodom stogodišnjice Male Antante
 
U organizaciji Evropske fondacije Titulesku, uz saradnju sa ambasadama Češke, Slovačke i Srbije u Bukureštu održana je Međunarodna konferencija i izložba posvećena 100. godišnjici Male Antante (1921-2021).
U svom obraćanju, ambasador Republike Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević ukazao je da je zajednička konferencija nekadašnjih učesnica Male Antante najbolji način da se obeleži ovako značajan jubilej. 
 
Podsetio je na doprinos bez presedana koji je Kraljevina Srbija pružila za slobodu Evrope u Prvom svetskom ratu, kada je izgubila više od 1,2 miliona stanovnika, što je predstavljalo trećinu njene celokupne populacije i oko 60% muške populacije. 
 
Ambasador je istakao da je stvaranje Male Antante proisteklo iz nastojanja njenih država učesnica da osiguraju svoju slobodu i nezavisnost, kao i da je ovaj savez, pored odbrambenog, imao i mnogo širi značaj - strateški, politički i ekonomski. 
 
U tom smislu, rekao je da je povezivanje država u saveze i organizacije u okviru kojih zajednički zastupaju svoje interese značajno i danas, imajući u vidu prirodu aktuelnih bezbednosnih pretnji i izazova koji zahtevaju zajednička rešenja. Naglasio je da je Srbija spremna da odgovori na sve izazove današnjice i odgovorno sarađuje sa partnerima na svim nivoima, rukovodeći se prvenstveno svojim strateškim prioritetom - članstvom u EU. 
 
Informisao je o čvrstim vezama Srbije i EU i saradnji koja se ostvaruje sa njenim članicama i institucijama u svim oblastima, te podsetio na značajan doprinos Srbije u okviru Zajedničke bezbednosne i odbrambene politike EU.
 
Ambasador Tomašević osvrnuo se i na drugi savez koji u današnje vreme povezuje nekadašnje saveznice Male Antante – NATO, i ukazao da Srbija sledi politiku vojne neutralnosti koja podrazumeva nepristupanje vojnim savezima, ali da je to ne sprečava da razvija uspešnu saradnju sa NATO u okviru Programa Partnerstvo za mir.
 
Rekao je da su Srbija i NATO čvrsto povezani zajedničkim interesom očuvanja bezbednosti na Zapadnom Balkanu i na značaj Misije KFOR na Kosovu i Metohiji.
 
Naglasio je da smo zahvalni svim državama koje poštuju teritorijalni integritet Srbije i dele našu poziciju nepriznavanja jednostrano proglašene nezavisnosti tzv. Kosova, izražavajući zadovoljstvo što na ovakvu vrstu podrške nailazimo i među nekadašnjim saveznicima iz Male Antante.
 
Tomašević je istakao da je Srbija ponosna na svoje učešće u Maloj Antanti i na odnose koje je kroz istoriju izgradila sa njenim državama učesnicama – Rumunijom, Češkom i Slovačkom, ukazavši da nam, u vidu zajedničkog cilja, preostaje još samo razvijanje zajedničke saradnje u okviru EU kada Srbija postane punopravna članica i izrazio očekivanje da će naše saveznice iz Male Antante nastaviti da nas čvrsto podržavaju u ostvarivanju ovog cilja.
 
Pored eminentnih predstavnika Evropske fondacije Titulesku, Ministarstva spoljnih poslova Rumunije, zvaničnika iz državnih institucija Češke, Slovačke i Srbije, među kojima se učesnicima obratio i državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije Nemanja Starović, kao i predstavnika instituta i akademske zajednice, učesnicima su se obratili i ambasadori Češke, Slovačke i Srbije.
 


Međunarodna konferencija i izložba posvećena 100. godišnjici Male Antante
 
 
 
 
U organizaciji Evropske fondacije Titulesku, uz saradnju sa ambasadama Češke, Slovačke i Srbije u Bukureštu, 09.12.2021. godine, održana je Međunarodna konferencija i izložba posvećena 100. godišnjici Male Antante (1921-2021). Pored eminentnih predstavnika Evropske fondacije Titulesku, MSP Rumunije, zvaničnika iz državnih institucija Češke, Slovačke i Srbije, među kojima se učesnicima obratio i državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova R.Srbije Nemanja Starović, kao i predstavnika instituta i akademske zajednice, učesnicima su se obratili i ambasadori Češke, Slovačke i Srbije.
U svom obraćanju, ambasador Republike Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević je ukazao da je zajednička konferencija nekadašnjih učesnica Male Antante najbolji način da se obeleži ovako značajan jubilej. 
Podsetio je na doprinos bez presedana koji je Kraljevina Srbija pružila za slobodu Evrope u Prvom svetskom ratu, kada je izgubila više od 1,2 miliona stanovnika, što je predstavljalo trećinu njene celokupne populacije i oko 60% muške populacije. Istakao je da je stvaranje Male Antante proisteklo iz nastojanja njenih država učesnica da osiguraju svoju slobodu i nezavisnost, kao i da je ovaj savez, pored odbrambenog, imao i mnogo širi značaj - strateški, politički i ekonomski. Kroz saradnju i uzajamno poštovanje, uz deljenje zajedničkih vrednosti i vizija, države članice su postigle ono što bi bilo nedostižno za svaku od njih pojedinačno. 
U tom smislu, ukazao je da značaj povezivanja država u saveze i organizacije u okviru kojih zajednički i snažnije zastupaju svoje interese važi i danas, čak više nego ranije, a imajući u vidu prirodu aktuelnih bezbednosnih pretnji i izazova, koji ne poznaju granice i koji zahtevaju zajednička rešenja. Naglasio je da je Srbija spremna da odgovori na sve izazove današnjice i da, s tim u vezi, odgovorno gradi saradnju na svim nivoima i sa svim partnerima, rukovodeći se prvenstveno svojim strateškim prioritetom - članstvom u EU. 
Ukazavši da je EU najveći mirovni projekat u istoriji, koji je uspeo da pomiri evropske nacije različitog političkog, bezbednosnog i kulturnog nasleđa, podsetio je da su naše nekadašnje saveznice u okviru Male Antante danas članice EU, a da je R.Srbija država kandidat, u pregovorima za članstvo u EU. Posebno je informisao o čvrstim vezama RS i EU i saradnji koja se ostvaruje sa njenim članicama i institucijama u svim oblastima, uključujući i ekonomsku, ali i bezbednosnu. Podsetio je na značajan doprinos R.Srbije u okviru Zajedničke bezbednosne i odbrambene politike EU, posebno u okviru učešća u EU operacijama za upravljanje krizama. Naglasio je da je Srbija pouzdan i lojalan partner koji je svoj doprinos posebno pokazala po pitanju migrantske i zdravstvene, pandemijske krize.
Ambasador Tomašević se osvrnuo i na drugi savez koji u današnje vreme povezuje nekadašnje saveznice Male Antante – NATO. Ukazao je da Srbija sledi politiku vojne neutralnosti, koja podrazumeva nepristupanje vojnim savezima, ali da je to ne sprečava da razvija uspešnu saradnju sa NATO u okviru Programa Partnerstvo za mir. Ukazao je i da su R.Srbija i NATO čvrsto povezani zajedničkim interesom očuvanja bezbednosti na Zapadnom Balkanu i na značaj Misije KFOR na Kosovu i Metohiji, zahvalivši se državama učesnicama na njihovom doprinosu u okviru ove Misije.
Nadovezao se ovde i na članstvo svih nekadašnjih učesnica Male Antante u Ujedinjenim nacijama, ističući da su ciljevi i principi ove organizacije danas od suštinskog značaja, posebno ukazujući na poštovanje međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih država.
Naglasio je da smo zahvalni svim državama koje poštuju i teritorijalni integritet R.Srbije i koje dele našu poziciju nepriznavanja jednostrano proglašene nezavisnosti tzv. Kosova, izražavajući zadovoljstvo što na ovakvu vrstu podrške nailazimo i među nekadašnjim saveznicima iz Male Antante.
Ambasador Tomašević je istakao da je Srbija ponosna na svoje učešće u Maloj Antanti i na odnose koje je kroz istoriju izgradila sa njenim državama učesnicama – Rumunijom, Češkom i Slovačkom, ukazavši da nam, u vidu zajedničkog cilja, preostaje još samo razvijanje zajedničke saradnje u okviru EU, kada R.Srbija ostvari punopravno članstvo. S tim u vezi, izrazio je očekivanje da će naše saveznice iz Male Antante nastaviti da nas čvrsto podržavaju i u ostvarivanju ovog cilja.
 


Razgovor ambasadora Tomaševića sa predstavnicima Jugoslovenskog rečnog brodarstva
 
 
Prilikom posete Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu, direktor JRB Mladen Grujić, upoznao je ambasadora Stefana Tomaševića sa predstojećim planovima za razvoj i unapređenje kompanije Jugoslovensko rečno brodarstvo, kao i iskustvima u poslovanju i saradnji sa rumunskim kompanijama i institucijama. 
Obostrano je ocenjeno da Dunav predstavlja jednu od najznačajnijih tačaka koja nas veže sa prijateljskom Rumunijom. U tom smislu, izražena je spremnost za dalji zajednički rad kako bi se plovni kapaciteti u pogledu transporta roba maksimalno iskoristili. 
Ambasador je istakao značaj bliske saradnje i koordinacije između Ambasade i srpskih preduzeća koja posluju na teritoriji Rumunije i neizostavno komuniciraju sa rumunskim institucijama, kao i duboku opredeljenost Ambasade da, u okviru svojih nadležnosti, nastavi da pruža podršku srpskim kompanijama u cilju daljeg jačanja ekonomske saradnje Srbije i Rumunije, kao i daljeg povećanja robne razmene.
 


REFERENDUM: GLASANJE U INOSTRANSTVU
 
Povodom republičkog referenduma radi potvrđivanja Akta o promeni Ustava Republike Srbije koji je raspisan za 16. januar 2022. godine, prenosimo obaveštenje Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave:
 
Obaveštavaju se birači koji imaju boravište u inostranstvu da preko diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije, najkasnije pet dana pre dana zaključenja jedinstvenog biračkog spiska (25. decembar 2021. godine), mogu podneti zahtev da se u jedinstveni birački spisak upiše podatak da će na predstojećem republičkom referendumu glasati u inostranstvu.
 
Zahtev za upis u jedinstveni birački spisak podatka o tome da će birač glasati u inostranstvu obavezno mora da sadrži sledeće podatke: ime, prezime i ime jednog roditelja birača; jedinstveni matični broj birača; opštinu, odnosno grad i adresu prebivališta birača u zemlji, kao i podatke o opštini, odnosno gradu i adresi boravišta u inostranstvu prema kojoj će birač glasati na predstojećem republičkom referendumu i potpis podnosioca zahteva.
 
Diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Srbije kome je podnet zahtev za upis u jedinstveni birački spisak podatka o tome da birač želi da glasa prema mestu boravišta u inostranstvu, na propisani način dostavlja nadležnoj opštinskoj, odnosno gradskoj upravi po mestu prebivališta birača u zemlji, koja o tome donosi rešenje.
 
Po donošenju rešenja o određivanju biračkih mesta od strane nadležne izborne komisije za glasanje na republičkom referendumu, nadležna opštinska, odnosno gradska uprava donosi rešenje o upisivanju podatka da će birač na republičkom referendumu glasati prema mestu boravišta u inostranstvu i biračko mesto na kome će glasati, odnosno rešenje da nisu ispunjeni uslovi da će birač na izborima glasati prema mestu boravišta u inostranstvu.
 
Nakon donošenja rešenja da će birač na predstojećem republičkom referendumu glasati prema mestu boravišta u inostranstvu i upisu tog podatka u jedinstveni birački spisak, birač se ne upisuje u izvod iz jedinstvenog biračkog spiska po mestu prebivališta u zemlji, odnosno upisuje se u izvod iz jedinstvenog biračkog spiska prema mestu boravišta u inostranstvu.
 
Ukazuje se da se podatak o tome da će birač glasati u inostranstvu može upisati u jedinstveni birački spisak samo za lice koje je već upisano u jedinstveni birački spisak. U slučaju da lice koje ima biračko pravo nije upisano u jedinstveni birački spisak za odlučivanje po zahtevu za upis podatka o tome da će birač glasati u inostranstvu, neophodno je prethodno sprovesti postupak upisa u jedinstveni birački spisak. Zahtev za upis u jedinstveni birački spisak, istovremeno sa zahtevom za upis podatka da će birač glasati u inostranstvu, podnosi se diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije koje oba zahteva dostavlja nadležnoj opštinskoj, odnosno gradskoj upravi prema poslednjem prebivalištu podnosioca zahteva pre odlaska u inostranstvo, odnosno poslednjem prebivalištu jednog od njegovih roditelja.
 
Uvid u jedinstveni birački spisak može se izvršiti elektronskim putem, unošenjem podatka o jedinstvenom matičnom broju građana i registarskom broju lične karte, na zvaničnoj internet stranici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave – https://upit.birackispisak.gov.rs/ 
 
Takođe, obaveštavaju se birači koji imaju boravište u inostranstvu da mogu preko diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije podneti opštinskoj, odnosno gradskoj upravi po mestu njihovog prebivališta u zemlji zahtev za davanje obaveštenja o podacima koji su o njima upisani u jedinstveni birački spisak.”
 
Ministarstvo spoljnih poslova poziva državljane Republike Srbije koji žele da iskoriste svoje glasačko pravo u inostranstvu da se obrate najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije. Lista diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Srbije se može naći ovde - https://www.mfa.gov.rs/predstavnistva/predstavnistva-srbije-u-svetu.
 


OBAVEŠTENJE ZA BIRAČE KOJI IMAJU BORAVIŠTE U INOSTRANSTVU O OSTVARIVANJU BIRAČKOG PRAVA NA REPUBLIČKOM REFERENDUMU
 
Obaveštavamo državljane Republike Srbije sa biračkim pravom da je predsednik Narodne skupštine Republike Srbije Ivica Dačić potpisao Odluku o raspisivanju republičkog referenduma radi potvrđivanja Akta o promeni Ustava Republike Srbije, kao i da je isti zakazan za 16. januar 2022. godine.
Imajući u vidu navedeno, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave je izdalo Obaveštenje za birače koji imaju boravište u inostranstvu o ostvarivanju biračkog prava na republičkom referndumu.
Državljani Republike Srbije sa biračkim pravom koji imaju boravak u Rumuniji zahtev za glasanje u Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu mogu da podnesu najkasnije do ponoći 25. decembra 2021. godine na sledeću mejl adresu consulate.bucharest@mfa.rs. 


Odnosi Srbije i Rumunije pravi su primer dobrosusedstva
 
 
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković sastao se, na marginama 28. Ministarskog saveta OEBS-a, sa ministrom inostranih poslova Rumunije Bogdanom Lućianom Aureskuom.
 
Ministar Selaković je konstatovao da su odnosi Srbije i Rumunije tradicionalno dobri i prijateljski, i sa zadovoljstvom ocenio da predstavljaju model dobrosusedstva u regionu. 
 
Selaković je čestitao šefu rumunske diplomatije na nedavnom reizboru, poručujući da očekuje da će se dobra komunikacija i saradnja dva ministarstva nadalje nastaviti.
 
Šef srpske diplomatije zahvalio je Rumuniji na čvrstoj poziciji i nepriznavanju tzv. Kosova, kao i na podršci koju nam pruža u okviru međunarodnih organizacija.
 
Selaković je, takođe, preneo da cenimo zalaganje Rumunije za pristupanje čitavog zapadnog Balkana EU, ukazavši i da je veoma značajna podrška koju ta zemlja pruža našem evropskom putu.
 
U saradnji dve zemlje postoje neiskorišćeni potencijali u oblastima poput infrastrukture, građevinarstva i trgovine, rekao je ministar i naglasio da je potreban dodatni angažman obe strane kako bi se unapredila privredna saradnja.
 
Takođe, ministri su razgovarali o značaju, položaju i zaštiti prava nacionalnih manjina. 
 
Sagovornici su se osvrnuli i na borbu dve zemlje protiv virusa korona, a Selaković je zahvalio na donaciji u vidu vakcina koju nam je Rumunija uputila u junu, rekavši da je Srbija, isto tako, rukovođena dobrosusedskim odnosima i solidarnošću nedavno uputila medicinsku pomoć toj zemlji.
 


Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i početak kampanje OrangeTheWorld
 
Ambasada Republike Srbije u Bukureštu se, zajedno sa određenim brojem ambasada država akreditovanih u Bukureštu, priključila međunarodnoj kampanji pod nazivom OrangeTheWorld, odnosno Obojimo svet u narandžasto. Ova akcija je deo šire kampanje Ujedinjenih nacija pod nazivom 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i devojčicama, koja traje od 25. novembra do 10. decembra. Kao i prethodnih godina, narandžasta boja je simbol svetlije budućnosti, bez nasilja nad ženama i devojčicama. 
 


Selaković razgovarao sa Žiofreom i ambasadorima EU
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković sastao se sa šefom Delegacije Evropske unije Emanueleom Žiofreom i ambasadorima država članica EU akreditovanih u našoj zemlji. 
Selaković je naglasio da je članstvo u EU apsolutni prioritet naše spoljne politike i strateško opredeljenje, prenevši da smo u potpunosti posvećeni reformskom procesu i unapređenju svih segmenata našeg društva.
 
Ocenio je da dinamika pristupnih pregovora treba da bude u skladu sa našim reformskim naporima, ali da ohrabruje što je ovogodišnji izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije pozitivnije intoniran u poređenju sa prethodnim, te da, u tom smislu, očekujemo da će do kraja slovenačkog predsedavanja Savetu EU biti održana Međuvladina konferencija na kojoj će biti otvorena dva klastera.
Ministar je rekao da Srbija održava intenzivan dijalog sa zvaničnicima EU i dodao da veoma pozitivno gledamo na odluku Saveta za spoljne poslove da se razmotri način da se partneri sa zapadnog Balkana uključe u diskusiju o spoljnoj i bezbednosnoj politici.
 
Šef srpske diplomatije naglasio je da je EU najznačajniji spoljnotrgovinski partner Srbije, informisavši sagovornike da je za poslednjih sedam godina trgovinska razmena Srbije i EU povećana 52 odsto, a izvoz srpskih proizvoda u EU uvećan 64 odsto, što je, kako je ocenio, zajednički rezultat.
Selaković je kazao da je Srbija u potpunosti posvećena očuvanju mira i stabilnosti u regionu kroz saradnju i otvoreni dijalog, istakavši inicijativu „Otvoreni Balkan“ kao način za ekonomsko povezivanje regiona.
 
Kada je reč o procesu normalizacije odnosa Beograda i Prištine, ministar Selaković je rekao da je naša strana u potpunosti opredeljena za dijalog, kao i da smo ispunili preuzete obaveze, ali da Priština uporno izbegava da ispuni svoje, navodeći kao primer da osam i po godina nije ništa urađeno po pitanju osnivanja ZSO. Pored toga, prema njegovim rečima, Priština jednostranim potezima na terenu, četiri u poslednja dva meseca, dodatno ugrožava mir i stabilnost.
Ministar je informisao šefove misija o borbi Srbije protiv pandemije, izrazivši spremnost za dalju saradnju sa partnerima iz Evrope i sveta u zajedničkoj borbi protiv korona virusa.
Ambasador Žiofre je zahvalio ministru spoljnih poslova Selakoviću na prijemu ambasadora Evropske unije u Palati Srbija. Ambasador Žiofre je pozdravio dosadašnji nivo saradnje EU i Srbije u oblasti zajedničke bezbednosne i odbrambene politike, kao i važan doprinos Srbije misijama i operacijama EU.
"Zaista se nadamo da ćemo moći dalje da razvijamo usklađivanje spoljne politike Srbije sa Evropskom unijom", izjavio je ambasador.
Savet za spoljne poslove EU je imao strateški razgovor o Zapadnom Balkanu u ponedeljak, politički dijalog o spoljnoj i bezbednosnoj politici je održan u Beogradu pre dva dana, par nedelja nakon objavljivanja Godišnjeg izveštaja, istakao je ambasador Žiofre.
"U Savetu za spoljne poslove postoji široka podrška snažnom angažovanju EU u regionu i daljem pridruživanju regiona u naše spoljnopolitičke napore. Imali smo dobru razmenu mišljenja o tome danas, i radićemo na daljoj integraciji Srbije i regiona na svim nivoima", zaključio je ambasador.
 


Odluke o dodeli nacionalnih priznanja za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge u oblasti ostvarivanja saradnje i jačanja veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu
 
Na osnovu ovlašćenja MSP br. 1514-1/12 od 8. septembra 2021. godine, državni sekretar N. Starović je 29. oktobra 2021. godine doneo odluku o dodeli nacionalnih priznanja za izuzetan doprinos, razultate i zasluge u oblasti ostvarivanja saradnje i jačanja veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu. Uvid u objavljenu odluku, možete ostvariti na sledećem linku:
 
https://www.mfa.rs 


Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednikom opštine Svinjica Nikolom Kurićem i poslanikom u rumunskom Parlamentu Kornelom Foleskuom
 
 
Prilikom posete Ambasadi, u razgovoru sa ambasadorom S.Tomaševićem, predsednik opštine Svinjica N.Kurić i poslanik u Predstavničkom domu rumunskog Parlamenta K.Folesku, istakli su značaj saradnje i podsticanja zajedničkih projekata lokalnih samouprava Srbije i Rumunije. U tom kontekstu, razmenjene su informacije o toku priprema za organizaciju sastanka predstavnika prekograničnih i podunavskih opština koji bi trebalo da se održi u Svinjici početkom sledeće godine, kao i idejama usmerenim na razvoj infrastrukture i turističkih potencijala. 
K.Folesku je naglasio značaj unapređenja parlamentarne saradnje imajući u vidu tradicionalno dobre odnose Srbije i Rumunije, kao i spremnost da podrži realizaciju prethodno planiranih aktivnosti, kao što su održavanje zajedničke izložbe u Parlamentu Rumunije i razmenu poseta poslanika dve grupe prijateljstva. 
 


Srbija očekuje podršku za otvaranje klastera do kraja godine
 
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je danas u Parizu da očekuje pozitivne vesti i podršku Francuske za otvaranje jednog ili dva klastera na međuvladinoj konferenciji koja će biti održana u decembru.
 
Brnabić je na konferenciji za novinare navela da je sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom razgovarala o situaciji u Srbiji, pre svega u kontekstu evropskih integracija, odnosno o tome da li možemo da računamo na podršku te zemlje za otvaranje klastera na decembarskoj međuvladinoj konferenciji.
 
Imamo spremna dva klastera za otvaranje, tako da očekujem pozitivne vesti i podršku Francuske za jedan ili oba klastera, ali svakako značajnu podršku, poručila je premijerka.
 
Ona je istakla da joj je Makron rekao da prenese pozdrave predsedniku Republike Aleksandru Vučiću i čitavoj Srbiji, kao i da se sa radošću seća posete Beogradu.
 
Imala sam danas dobre razgovore sa predsednikom Kipra, ali i predsednikom Slovenije, sa kojim sam takođe razgovarala o evropskim integracijama, odnosno o podršci te zemlje, koja je jasna i nedvosmislena za otvaranje klastera i dalji napredak Srbije ka punopravnom članstvu u EU, regionalnim odnosima i regionalnoj saradnji, poručila je Brnabić.
 
Ona je navela da je u Parizu razgovarala i sa visokim predstavnikom EU Žozefom Boreljom.
 
Bilo je zanimljivih i dobrih razgovora, čini mi se da smo uradili dobre stvari za našu zemlju i očekujem da se tako nastavi i danas, istakla je premijerka.
 
 
Izvor/Foto: www.srbija.gov.rs 
 


Važna uloga Uneska za očuvanje srpske baštine na Kosmetu
 
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da su teški primeri ugrožavanja srpskog kulturnog, istorijskog i duhovnog nasleđa na Kosovu i Metohiji dokaz koliko je bitna uloga Uneska u zaštiti i očuvanju baštine.
 
Brnabić je, na 41. zasedanju Generalne konferencije Uneska u Parizu, naglasila da su četiri dragulja srpske srednjovekovne kulturne baštine na Kosmetu – Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica i Bogorodica Ljeviška, očuvani zahvaljujući tome što su upisani na listu ugrožene svetske baštine, ali da je još stotine lokaliteta i spomenika ugroženo.
 
Srpska baština na Kosovu i Metohiji je od nemerljive važnosti ne samo za nacionalni identitet Srbije, već i kao deo cenjene evropske i svetske baštine, podvukla je ona.
 
Premijerka je ukazala na privrženost Srbije osnovnim principima Uneska – dijalogu i konsenzusu, utemeljenim u Povelji UN i Ustavu Uneska, zbog čega se mi kontinuirano zalažemo za depolitizaciju ove organizacije.
 
 
Izvor/Foto: www.srbija.gov.rs 
 


Ambasador Tomašević položio vence stradalima na frontu u Dobrudži, tokom Prvog svetskog rata

 

Povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu, 11. novembra 2021. godine, ambasador Stefan Tomašević je odao počast i položio lovorov venac na Spomen kosturnicu u Međidiji, posvećenu palim borcima Prve srpske dobrovoljačke divizije koji su se borili na frontu u Dobrudži. 

U svom istupanju, ambasador Tomašević je ukazao da na ovom mestu počiva oko 8.000 naših predaka i istakao ponos i zahvalnost sa kojima se odnosimo prema njihovom herojstvu, hrabroj i dostojanstvenoj borbi na frontu u Dobrudži, gde su dali svoje živote za mir, slobodu i bolje sutra. Naglasio je da nas njihova borba i žrtva, rame uz rame sa rumunskim i drugim saborcima, podseća na značaj očuvanja i jačanja dobrih odnosa sa prijateljskim državama, jer samo zajedno možemo da odbranimo vrednosti koje su nam naši preci ostavili u amanet. Zahvalio se rumunskim prijateljima na njihovom doprinosu u očuvanju sećanja na srpske žrtve, ali i na žrtve svih onih koji su svoje živote dali u Prvom svetskom ratu. 

Ambasador Tomašević je položio vence i na spomen obeležje stradalim Česima, koji su se borili zajedno sa našim vojnicima, i na spomen ploču postavljenu u ime sećanja na Elsi Inglis i „Bolnice škotskih žena“. Vence su položili i zamenik gradonačelnika Međidije Nikulae Paun, ambasadorka Češke Republike u Bukureštu Halka Kajzerova, komandant Garnizona opštine Međidija Euđen Kalin, u ime Ministarstva nacionalne odbrane Rumunije, poručnik u penziji Kornelija Prioteasa iz rumunskog Udruženja boraca, kao i predstavnici Vojske Rumunije i lokalnih službi opštine Međidija.



Svečano otvaranje 16. po redu manifestacije „Dani srpske kulture u Temišvaru“

Ambasador Stefan Tomašević je, 08. novembra 2021. godine, prisustvovao svečanom otvaranju jedne od najvažnijih kulturnih manifestacija Srba u Rumuniji – „Dani srpske kulture u Temišvaru“.

U svom obraćanju prisutnima, naglasio je da ova manifestacija, po svojoj vrednosti i značaju, može da posluži kao pozitivan primer negovanja srpske tradicije i kulture celokupnoj srpskoj dijaspori. 

Istakao je da Republika Srbija i njeno rukovodstvo poklanjaju posebnu pažnju potrebama i interesima našeg naroda van granica naše zemlje i da će mu uvek pružati neophodnu podršku i pomoć i raditi na očuvanju srpskog nacionalnog identiteta - srpskog jezika, ćiriličkog pisma, kulture, vere i običaja.   

Ambasador Tomašević je podsetio da se od prošle godine proslavlja 15. septembar kao „Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“, kao i da je nedavno u Narodnoj skupštini Republike Srbije potvrđen „Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma“. 

Ukazao je da i „Dani srpske kulture u Temišvaru“ na najbolji mogući način ilustruju posvećenost i predan rad srpske zajednice u Rumuniji na očuvanju srpskog identiteta, što je od neprocenjivog značaja.   

Ambasador Tomašević je istakao da su tradicionalno prijateljski i bratski odnosi Republike Srbije i Rumunije ponovo došli do izražaja i u teškim vremenima pandemije, podsetivši još jednom da nam je Rumunija, u junu ove godine, pomogla sa donacijom vakcina koje su u tom trenutku nedostajale, a da je Srbija nedavno, zbog izuzetno teške situacije u kojoj se nalazi zdravstveni sistem Rumunije, uputila kontingent medicinske pomoći, u vidu lekova i koncentratora kiseonika.

Iskoristio je ovu priliku da izrazi zahvalnost rumunskoj državi i na tome što prepoznaje potrebe srpske zajednice, što joj pruža podršku i stara se za to da Srbi u Rumuniji žive u prijateljskom ambijentu, ravnopravno sa Rumunima, kao i sa pripadnicima drugih nacionalnih manjina. 

Sunarodnicima koji žive u Rumuniji uputio je poruku da sa ponosom govore svojim maternjim jezikom, da slave svoje slave i neguju našu kulturu i običaje i poželeo im uspešne „Dane srpske kulture u Temišvaru“. 



Četiri zlatne i dve bronzane medalje u ašihara karateu na Svetskom prvenstvu u Bukureštu

U Bukureštu je 03-07. novembra 2021. godine održano Svetsko prvenstvo u ašihara borilačkom sportu za 2021. godinu. Na ovom prestižnom takmičenju učestvovalo je oko 150 sportista iz 15 država, među kojima i 8 takmičara iz Republike Srbije. 

Donoseći veliku radost našoj državi, reprezentacija Republike Srbije je osvojila čak 4 zlatne medalje, koje su odneli Andrija Ašanin, Nađa Macanović, Anastasija Stojaković i Milan Jovanov, kao i 2 bronzane medalje, osvojene od strane Lazara Miličevića i Vuka Milenkovića. Bio je ovo najuspešniji nastup srpske ašihara reprezentacije na svetskim prvenstvima do sada.



Ambasador Stefan Tomašević posetio kompaniju "Textila Oltul SA" i razgovarao o mogućnostima saradnje
 
 
 
Ambasador Stefan Tomašević obišao je proizvodni pogon kompanije "Textila Oltul SA" u mestu Sfntul George. Prilikom posete ovoj jedinstvenoj fabrici tekstila na prostoru jugoistočne Evrope, koja zapošljava više stotina radnika i potpuno je izvozno orijentisana,  realizovao je sastanak sa generalnim direktorom Vlastimirom Isakovićem. Tom prilikom razmotrene su mogućnosti saradnje ove kompanije sa srpskim preduzećima u oblasti tekstilne industrije, kao i potencijalne investicije u sektor tekstilne industrije Srbije.
 


Obraćanje predsednika Republike Srbije na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26 održanoj u Glazgovu
 
 
 
 
"Vaše Ekselencije,
uvaženi delegati,
draga Sara,
 
Na samom početku, osećam obavezu da se zahvalim premijeru Borisu Džonsonu i Vladi Njenog Veličanstva na izuzetnom gostoprimstvu. 
 
Imam privilegiju da predstavljam Republiku Srbiju na ovom važnom mestu i na najvišem svetskom forumu koji se bavi najvažnijom temom današnjice – unapređenjem klimatske svesti. 
 
Svi smo saglasni da moramo da ulažemo u klimu i životnu sredinu. 
 
Isto tako, svi se slažemo da buduće generacije moraju da se obrazuju kako ne bi ponovile greške koje smo mi napravili, uništavajući jedinu planetu koja život čini mogućim. 
 
Izuzetno sam počastvovan time što Republika Srbija kopredsedava ovogodišnjom Konferencijom kao predstavnik Istočnoevropske Grupe zemalja koje nisu članice Evropske unije. 
 
U konkretnom smislu, poseban doprinos našeg ekspertskog tima vidimo u završetku pregovora na operacionalizaciji člana 6. Sporazuma iz Pariza, koji se odnosi na uspostavljanje globalnih tržišnih i netržišnih mehanizama smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, kao i na preostale odredbe koje se tiču unapređenog okvira transparentnosti i zajedničke vremenske rokove za Nacionalno utvrđene doprinose, što su ključne odredbe Sporazuma za koje još nije postignuta odluka koju treba da usvoji Konferencija, odnosno sve države članice. 
 
Stoga smatramo da je ovo izuzetna prilika da Srbija da svoj puni doprinos finalizaciji pregovora, koji će, nadamo se, obezbediti punu primenu Pariskog sporazuma. 
 
Kao rezultat snažnog ekonomskog razvoja modelovanog za Srbiju do 2050. godine, uticaj sprovođenja ekoloških mera na zaposlenost će biti optimalan, kroz stvaranje novih radnih mesta i stvaranje novih, do sada nepostojećih industrija. 
 
Na prvoj aukciji zelenih obveznica u Srbiji prikupljeno je milijardu evra, što jasno potvrđuje poverenje međunarodnih investitora u našu zelenu agendu, ali i ekonomsku i političku stabilnost naše države. 
 
Prihode ostvarene izdavanjem zelenih obveznica koristićemo za finansiranje obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, održivog upravljanja vodama, sprečavanja zagađenja i razvoja cirkularne ekonomije i očuvanje biodiverziteta. 
 
I kao što vidite, dragi prijatelji, moji ljudi su mi pripremili sjajan govor, ali ja ću dodati još nekoliko reči i postaviti još nekoliko pitanja za one koji dolaze iz velikih sila i koji još nisu odgovorili na nekoliko pitanja: 
 
Broj jedan je: kako ćemo finansirati sve ove aktivnosti? 
 
Čuli smo priču o trilionima dolara koji su nam na raspolaganju. Moje pitanje bi bilo: kolika bi bila kamatna stopa, koji bi bili uslovi za dobijanje tog novca i kako ćemo se, zapravo, pozabaviti tim pitanjem? 
 
Broj dva: kako ćemo tretirati nuklearne elektrane? Hoćemo li ih sve zatvoriti ili ćemo ih dodatno graditi? 
 
Takođe, kako ćemo da gradimo više obnovljivih izvora ako smo već počeli da podržavamo populističke pokrete protiv vetroparkova, novih hidroelektrana, i da li ćemo ugroziti nivo našeg javnog duga u odnosu na BDP ako uzmemo ogromne količine novca? 
 
Kako ćemo se odnositi prema prirodnom gasu i kako ćemo da obezbedimo pristojne cene prirodnog gasa i električne energije? 
 
Takođe, ovde sam došao električnim automobilom od Edinburga do Glazgova. Ali, kako ćemo vršiti iskopavanje i preradu litijuma, nikla, kobalta i mnogih drugih veoma važnih minerala? 
 
I na kraju, svi znamo šta je naš krajnji, konačni cilj. Ali, to nije bajka – moraćemo mnogo da radimo, moraćemo da budemo 100 odsto posvećeni i moraćemo da budemo iskreniji jedni prema drugima. 
 
Zdravlje ljudi koji žive u Srbiji direktno zavisi od sprovođenja ove agende, kao što zdravlje i život svakog živog bića na Zemlji zavisi od dogovora koji će se ovde postići i od sprovođenja tih dogovora na nacionalnom nivou. 
 
Možda je pravo vreme da oslušnemo i čujemo vapaj Majke Zemlje, jer ako izgubimo ovu trku sa vremenom, naša deca će naslediti bespovratno zagađenu planetu. 
 
Hvala vam što ste me saslušali."
 
 
Izvor: www.predsednik.rs 
Foto: Dimitrije Goll
 


Intervju amb. S. Tomaševića za Radio Romania International – medicinska pomoć koju je RS uputila Rumuniji i aktuelna situacija povodom pandemije korona virusa
 
 
Amb. S. Tomašević je dao intervju za Radio Romania International koji je emitovan u petak uveče. Tema razgovora bila je medicinska pomoć koju je RS uputila Rumuniji, kao i aktuelna epidemiološka situacija u Rumuniji i RS. Istakao je da je još jednom na delu solidarnost između srpskog i rumunskog naroda, naglasivši da je Srbija, nakon nekoliko meseci kada joj je Rumunija pritekla u pomoć sa određenim kontigentom vakcina koje su u tom trenutku nedostajale, ovog puta prepoznala potrebu rumunske strane i promptno reagovala. 
Dodao je da je inicijativa koju je pokrenuo PR RS A. Vučić imala za cilj da se sve ono što je Srbija posedovala u određenom trenutku, a što nije bilo u upotrebi u našem zdravstvenom sistemu, stavi na raspolaganje Rumuniji. Reč je o pomoći koja se sastoji od više od 6000 jedinica monoklonskih antitela i 170 koncentratora kiseonika. Istakao je da je pomenutu pomoć u Beogradu ispratio MSP RS N. Selaković, a da je on (ambasador) imao tu čast da je u ime R. Srbije dočeka u Rumuniji, zajedno sa DS za evropske poslove u MIP Rumunije J. Matei i DS u MUP Rumunije i šefom Štaba za vanredne situacije dr R. Arafatom. Naglasio je da je, prema rečima g. Arafata, ta pomoć impresivna i da će, u ovom trenutku, omogućiti da se jedna jako loša zdravstvena situacija u Rumuniji zaustavi. Izrazio je nadu da će, imajući u vidu da Rumunija u prethodnih nekoliko dana beleži veliki broj vakcinisanih na dnevnom nivou (i do 100.000 dnevno), ta situacija i na duži rok biti pozitivna i da će se naša prijateljska i bratska Rumunija uspešno izboriti sa ovom velikom pošasti.
Istakao je da je siguran da će Srbija i Rumunija u jednoj bliskoj saradnji kroz razmenu informacija i u budućnosti biti tu da se međusobno pomažu, kad god su u mogućnosti i ma šta da je potrebno, te da je ovo jedna stvar koja, ne samo da će spasiti mnoge ljudske živote, već će i doprineti da međusobni odnosi budu jači, bolji i razvijeniji.
Ukazao je da smo svedoci velikog broja inficiranih na dnevnom nivou i u Srbiji i u Rumuniji, ali da su mere, kao što je uvođenje kovid sertifikata, ali i veliki broj smrtnih slučajeva, doprineli buđenju svesti kod građana o neophodnosti vakcinacije. 
Istakao je da je Srbija, zahvaljujući PR A. Vučiću, uspela da donese strateške odluke kada je u pitanju izgradnja novih bolnica i da je, u tom smislu, situacija u Srbiji nešto bolja, jer je u mogućnosti da sve svoje pacijente smesti i da ima dovoljno bolničkih kapaciteta, čime je sprečen kolaps zdravstenog sistema. Apelovao je na građane i Srbije i Rumunije da se vakcinišu i time sačuvaju, ne samo svoje, nego i živote svojih najmilijih. 
 


Sastanak sa profesorom Dumitru Predom, naučnim direktorom Evropske Fondacije Titulesku

U Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu održan je sastanak sa profesorom Dumitru Predom, naučnim direktorom Evropske Fondacije Titulesku. U srdačnom razgovoru o dugoj istoriji prijateljskih odnosa Republike Srbije i Rumunije razmatrane su i mogućnosti saradnje i realizacije zajedničkih projekata Ambasade Republike Srbije u Bukureštu i Evropske Fondacije Titulesku.



Ambasador Stefan Tomašević dočekao medicinsku pomoć koju je Srbija uputila Rumuniji
 
 
 
Ambasador Stefan Tomašević je, u ime Republike Srbije, u prisustvu državne sekretarke u Ministarstvu inostranih poslova Rumunije Julije Matei i državnog sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova i šefa Štaba za vanredne situacije dr Raeda Arafata, dočekao kontingent medicinske pomoći koju je Vlada Republike Srbije, na inicijativu predsednika Aleksandra Vučića, opredelila Rumuniji za lečenje pacijenata obolelih od korona virusa.
Ambasador Tomašević je istakao da su se, kroz istoriju, Srbija i Rumunija uvek međusobno podržavale i dodao da bi sada, kada se suočavamo sa teškim vremenima koja zahtevaju solidarnost, trebalo da budemo veoma ponosni na našu međusobnu podršku. 
Istakao je da je pre nekoliko meseci, Rumunija uputila Srbiji donaciju vakcina, te da je danas, zbog veoma teške situacije u Rumuniji, Srbija opredelila neophodne lekove i medicinski materijal. Naglasio je da je srpsko rukovodstvo reagovalo jako brzo, ne oklevajući nijednog trenutka da ponudi ono što ima na zalihama. 
Poželeo je brz oporavak bolesnima i dobro zdravlje svima, uz nadu da će naše dve države što skorije prevazići ovu krizu i nastaviti da grade dobrosusedske odnose i saradnju, uz reči „Trăiască prietenia și relațiile de fraternitate dintre Serbia și România! Vă doresc multă sănătate, dragi români!“ (Živelo prijateljstvo i bratski odnosi između Srbije i Rumunije! Želim vam puno zdravlja, dragi Rumuni!).
Dr Raed Arafat se zahvalio na, kako je naveo „impresivnoj količini pomoći“ koju je Republika Srbija uputila Rumuniji, istakavši da će Ministarstvo zdravlja Rumunije odmah započeti njenu distribuciju po bolnicama.


Selaković: Pomoć Srbije prijateljskoj i bratskoj Rumuniji
 
 
 
 
Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković ispratio je danas donaciju koju je Vlada Republike Srbije, na inicijativu predsednika Republike Srbije, uputila Rumuniji za lečenje pacijenata obolelih od virusa korona.
 
Pomoć se sastoji od lekova za lečenje obolelih od virusa Kovid-19 i kiseonika neophodnog za kiseoničku potporu ovih pacijenata.
 
„Zadovoljstvo mi je što smo u ime Srbije, a na inicijativu predsednika Aleksandra Vučića, u prilici da kao država Srbija i naši građani uputimo pomoć bratskoj, nama susednoj Rumuniji, državi sa kojom nas vezuje mnogo toga zajedničkog u našoj prošlosti i za koju sam uveren da će nas vezivati mnogo toga u našoj budućnosti”, rekao je ministar Selaković, koji je ispred Palate Srbija ispratio donaciju za Rumuniju.
 
Šef srpske diplomatije je naveo da su naše komšije, prijatelji, braća i sestre Rumuni sada u možda najtežem talasu borbe protiv Kovid-19.
 
„U kamionima se nalazi humanitarna pomoć, na prvom mestu u lekovima i kiseoniku, koja je preko potrebna našim komšijama Rumunima. Uvereni smo da će ova pomoć spasiti moge ljudske živote”, rekao je ministar Selaković.
 
Izrazio je zahvalnost na donaciji vakcina iz Rumunije Srbiji u julu.
 
„Sada uzvraćamo, ne iz potrebe da vratimo, nego iz potrebe da ukažemo da smo uvek tu da jedni drugima pomognemo kada je teško. Današnja Srbija, Srbija koja se brže razvija, Srbija koja raste, Srbija koja je ekonomski drugu godinu zaredom jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope, u prilici je da pomogne ne samo sopstvenim građanima, već i građanima nama prijateljskih država, a Rumunija je svakako jedna od njih”, rekao je ministar Selaković.
 
Šef srpske diplomatije iskoristio je priliku da pozove građane Srbije, koji to još nisu učinili, da se vakcinišu i zaštite sebe, svoje bližnje i svoju okolinu od ovog užasnog virusa koji je snašao čitav svet već od početka prošle godine, a koji i danas hara.
 
Ministar Selaković je naveo da je Srbija nabavila dovoljno vakcina i da je građanima pružila mogućnost izbora vakcina.
 
„Ukoliko to ne budu radili bojim se da neće biti kraja ovoj pošasti. Pogledajte koliko je teško našim prijateljima i komšijama Rumunima. Nemojte da se tako nešto dogodi i nama. Primite vakcinu i zaštite i sebe i svoje bližnje od ovog užasa koji nemilice odnosi veliki broj ljudskih života”, naveo je ministar Selaković.
 
Rumuniji je isporučeno oko 6.500 komada lekova i oko 900 litara koncentratora kiseonika, a isporuci je prisustvovala i ambasadorka Rumunije u Srbiji Silvija Davidoju.
 
Ambasadorka Davidoju zahvalila je Vladi Srbije i predsedniku Vučiću na donaciji koja je, kako je istakla, još jedan dokaz prijateljstva i solidarnosti dve zemlje.
 
„Nisam očekivala da će situacija u Rumuniji biti tako loša. Veoma cenimo gest Srbije, ovo je dokaz da smo tu jedni za druge i to je najvažnije“, poručila je ambasadorka Davidoju.
 
Ministar Selaković je na pošiljci na rumunskom jeziku napisao: „Srbija je uz bratsku Rumuniju u najtežim trenucima“, a ambasadorka Davidoju je na srpskom napisala – „Hvala“.
 


Kontinuirana komunikacija Srbije sa EU o daljim reformama
 
 
 
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, zajedno sa ministarkom za evropske integracije i glavnim pregovaračem Jadrankom Joksimović, sastala se danas sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanueleom Žiofreom i ambasadorima država članica EU.
 
Teme sastanka bile su Paket proširenja EU za 2021. godinu i posebno Izveštaj Evropske komisije o Srbiji za ovu godinu, kao i naredni koraci u procesu pristupanja Uniji.
 
Brnabić je ukazala na to da je ovaj sastanak održan po objavljivanju Izveštaja EK, a pre finalne odluke država članica o tome da li će podržati otvaranje klastera.
 
Ona je istakla da Srbija ima kontinuiranu komunikaciju sa Delegacijom EU i svim državama članicama i da otvoreno razgovara u vezi sa daljim reformama, a pre svega u oblasti vladavine prava.
 
Premijerka je ocenila da je u ovogodišnjem Izveštaju o napretku Srbije objektivno sagledano sve što je Vlada Srbije postigla na ubrzanju političkih i ekonomskih reformi, čime je realizovan i jedan od strateških prioriteta.
 
Prema njenim rečima, posebno je važno to što je Evropska komisija jasno dala preporuku da je Srbija dostigla kriterijume neophodne za otvaranje dva klastera poglavlja.
 
Danas smo u prilici da vama, kao predstavnicima EU i država članica Unije pružimo i dodatne informacije o usvajanju i sprovođenju svih neophodnih reformi, navela je predsednica Vlade.
 
Brnabić je naglasila da je zbog toga značajno to što se ovaj sastanak održava odmah nakon Izveštaja o napretku, a pre finalne odluke država članica o tome da li će podržati otvaranje klastera.
 
Predsednica Vlade je izrazila uverenje da će i ta dodatna pojašnjenja doprineti da Srbija dobije saglasnost za formalni nastavak pregovora do kraja ove godine.
 
Ona je, takođe, istakla da je preporuka Evropske komisije za dalje otvaranje klastera politički veoma značajna, ne samo kao podsticaj Vladi da nastavi motivisano i odgovorno da realizuje svoje reformske planove, već i građanima Srbije, ali i svima u regionu, koji još jednom i na ovaj način dobijaju jasnu potvrdu o perspektivi članstva u EU.
 
Našim građanima posebno je važno što je postignut napredak u svim segmentima vladavine prava, kao i to što je taj napredak rezultat snažnijeg političkog liderstva i zajedničkog delovanja svih institucija države Srbije, predočila je Brnabić.
 
Premijerka je ukazala na to da se želi dodatni napredak u svim oblastima, a naročito u vladavini prava i da je upravo za to značajna kontinuirana komunikacija sa Delegacijom EU u Srbiji i svim državama članicama.
 
Joksimović je navela da Izveštaj obezbeđuje potrebnu ravnotežu u oceni svega što je Srbija ostvarila u prethodnom periodu.
 
Prema njenim rečima, veoma je važno za dalji reformski proces da je evidentirano da smo ispunili sve kriterijume za otvaranje svih 12 poglavlja u dva klastera: klastera 3, koji se odnosi na inkluzivni rast i kompetitivnost i klastera 4 - Zelena agenda, digitalizacija i održiva povezanost.
 
Takođe, kako je podvukla, u već otvorenom klasteru 1, koji se odnosi na osnove vladavine prava, konstatovan je napredak u svim oblastima – u reformi pravosuđa, slobode izražavanja i medija, borbe protiv korupcije, osnovnih ljudskih i manjinskih prava, borbe protiv organizovanog kriminala.
 
Prema njenim rečima, u nekim segmentima sprovođenje reformi je brže, u drugim je ta dinamika nešto sporija, ali je napredak uočen u svim oblastima i zabeležen je i u samom izveštaju.
 
Ona je izrazila uverenje da će opšte ocene Evropske komisije, koje govore u prilog iskrenosti, posvećenosti i sposobnosti Vlade da u doba globalne pandemijske krize sprovodi politike od značaja za proces pristupanja, biti dovoljan orijentir državama članicama da se usaglase oko daljeg otvaranja klastera.
 
Ambasador Žiofre je izrazio zahavalnost Vladi na tome što je sazvala ovaj sastanak sa ambasadorima država članica EU, ocenivši to kao pozitivan pokazatelj posvećenosti Srbije jačanju dijaloga o reformama radi rešavanja prioriteta i neophodnih aktivnosti identifikovanih u godišnjem Izveštaju EK.
 
On je podsetio na to da Izveštaj odražava povećan broj inicijativa Vlade za ispunjavanje kriterijuma EU poslednjih meseci, koje imaju potencijal da se pretoče u opipljiv napredak kada se u potpunosti sprovedu.
 
Žiofre je podsetio na to da su EU i njene članice ranije ovog meseca, na Brdu kod Kranja, ponovo potvrdile posvećenost Unije evropskoj perspektivi Srbije i procesu pridruživanja.
 
Kako je istakao, novom metodologijom oni podstiču Srbiju da nastavi reforme i očekuju da Srbija ispuni svoje obaveze, posebno u oblasti vladavine prava.
 
Prema njegovim rečima, lideri EU su na Brdu izrazili očekivanje da će partneri na Zapadnom Balkanu, uključujući Srbiju, jasnom i doslednom javnom komunikacijom preneti prednosti pristupanja EU i podrške Unije i njenih investicija.
 
Izvor/Foto: www.srbija.gov.rs 
 


Selaković pred SBUN: Dijalog i primena postignutih dogovora jedini pravi put za rešavanje otvorenih pitanja
 
 
Govor ministra spoljnih poslova Srbije Nikole Selakovića na sednici SBUN posvećenoj radu
UNMIK-a:
 
Poštovani predsedniče Saveta bezbednosti,
 
Uvaženi članovi Saveta bezbednosti,
 
Poštovani specijalni predstavniče,
 
Želim da zahvalim generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Guterešu i specijalnom predstavniku generalnog sekretara i šefu UNMIK Taninu na podnetom izveštaju i naporima koji se ulažu u sprovođenje mandata UNMIK. Zahvaljujem i članovima Saveta bezbednosti na kontinuiranoj pažnji koju posvećuju pitanju Kosova i Metohije. Republika Srbija visoko uvažava aktivnosti Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu i Metohiji i zalaže se za njen što delotvorniji rad u skladu sa rezolucijom Saveta bezbednosti UN 1244 u nesmanjenom obimu, s ciljem izgradnje i očuvanja trajnog mira, stabilnosti i bezbednosti u Pokrajini.
 
Gospodine Tanin,
 
Primite izraze naše zahvalnosti i na angažmanu i saradnji ostvarenoj tokom Vašeg mandata.
 
Gospodine predsedniče,
 
Veliko žaljenje i zabrinutost izazivaju činjenice da je bezbednosnu situaciju na Kosovu i Metohiji u proteklom periodu obeležio povećan broj različitih etnički motivisanih napada i incidenata usmerenih protiv Srba, što je konstatovano i u Izveštaju; da privremene institucije samouprave (PIS) u Prištini nastavljaju da preduzimaju jednostrane poteze i odbijaju da implementiraju dogovore postignute u okviru briselskog dijaloga; da se nastavlja sa institucionalnom diskriminacijom Srba, napadima na objekte Srpske pravoslavne crkve i podrivanjem ekonomske održivosti srpskih sredina u Pokrajini.
 
Svedoci smo da se svakodnevno, ubrzanim tempom, nižu opasne provokacije Prištine kojima se ozbiljno ugrožava bezbednost Srba na Kosovu i Metohiji i direktno krše sporazumi i dogovori postignuti u okviru briselskog dijaloga.
 
Najnoviji nasilni upad jedinica tzv. ROSU u severni deo Kosovske Mitrovice, 13. oktobra, je deveti upad te vrste. Suzavci, šok bombe i neobuzdano nasilje postaju svakodnevica Srba na severu KiM, i to se mora odmah zaustaviti.
 
U poslednjem napadu vatrenim oružjem i hemijskim sredstvima, korišćenim od strane prištinskih specijalnih snaga, od posledica hemikalija korišćenih u intervenciji preminula je 71-ogodišnja Verica Đelić, ranjeno je 10 nenaoružanih civila, među kojima je i 36-ogodišnji Srećko Sofronijević, ranjen kritično, s leđa iz automatske puške. Na meti pucnjave našla se i tromesečna beba koja je čudom ostala nepovređena.
 
Lažni izgovor za poslednju unilateralnu akciju, kako ju je nazvao i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj, bio je borba protiv organizovanog kriminala i šverca. Dame i gospodo, Srbija je snažno protiv organizovanog kriminala i šverca, ali članice SBUN treba da znaju da je jedan ovako važan i opšti globalni cilj, koji delimo svi, cinično iskorišćen za oružani napad na nenaoružane civile, koji je počeo upadom sa automatskim puškama u apoteke u kojima se vitalno značajnim lekovima snabdevaju pacijenti srpske ali i drugih nacionalnosti. Četiri dana pred lokalne izbore na Kosovu i Metohiji, kako bi na neodgovoran i nehuman način došao do glasova, do kraja motivisan separatističkim ciljevima, aktuelni režim PIS je na lekovima od kojih zavise životi ljudi krenuo da dokaže svoj stav o statusu suprotan Rezoluciji 1244 SBUN.
 
Samo nekoliko dana pre toga još jedna provokacija od strane Prištine dovela je do opasne krize, kada su pripadnici takozvane jedinice ROSU, naoružani dugim cevima i pojačani oklopnim vozilima, raspoređeni na administrativne prelaze između centralne Srbije i Kosova i Metohije - Brnjak i Jarinje - kako bi uklanjali srpske tablice i zamenjivali ih privremenim, čime je na nasilan način onemogućeno slobodno kretanje građana.
 
Ovi događaji ne ulaze u izveštajni period najnovijeg Izveštaja generalnog sekretara UN o radu UNMIK, ali na njih ovom prilikom moramo da se osvrnemo kako bi svima bilo jasno koliko je situacija na terenu dramatična i koliko ozbiljne mogu biti posledice unilateralnog delovanja Prištine.
 
Upadi teško naoružanih formacija prištinske policije sastavljenih isključivo od Albanaca na sever Kosova i Metohije, pod različitim izgovorima i motivima, uz korišćenje prekomerne sile, predstavljaju provokacije koje imaju izuzetno opasan potencijal za destabilizaciju ionako osetljive bezbednosne situacije na terenu. Cilj poslednjih upada prištinskih specijalaca na sever pokrajine bio je da se Srbi isprovociraju i dodatno zaplaše demonstracijom sile, a Beograd isprovocira na neku vrstu ishitrene reakcije.
 
Očigledno je da Priština ovakvim potezima želi da izbriše 10 godina dijaloga, koji je jedini način za rešavanje otvorenih pitanja. Ove provokacije još jednom potvrđuju da privremene institucije samouprave u Prištini, ne samo da nemaju nameru da sprovedu sve dogovoreno u Briselskom dijalogu, već da je njihov cilj potpuno negiranje dijaloga kao sredstva za rešavanje problema. Na nekredibilnost Prištine i opasno poigravanje vatrom, koje može dovesti do nesagledivih posledica, ne može se efikasno reagovati pozivanjem „obe strane“ na konstruktivnost i uzdržanost, što je već duže vreme manir u javnoj komunikaciji nekih važnih činilaca u međunarodnoj zajednici. Izvor destabilizacije je samo jedan, on ima ime - zove se privremene institucije samouprave u Prištini - i posle događanja od 13. oktobra jasno je da se on može i mora zaustaviti hitnim i odlučnim delovanjem međunarodne zajednice. Sada je sasvim očigledno da se više ne radi o sporadičnim i izolovanim provokacijama Prištine, već da je reč o organizovanoj kampanji etnički motivisanog nasilja i diskriminacije protiv Srba.
 
Izražavamo zabrinutost i zbog najnovijeg uvođenja taksi Prištine na pojedine proizvode iz centralne Srbije, koje je obznanjeno 8. oktobra. Podsećamo da je jednostrana odluka Prištine da uvede carine na proizvode iz centralne Srbije u novembru 2018. godine za posledicu imala de fakto potpunu trgovinsku blokadu i dugotrajan zastoj u dijalogu Beograda i Prištine. Nasuprot Prištini, koja uporno jednostranim aktima nastoji da uspostavi barijere prema centralnoj Srbiji, Beograd uporno i dosledno radi na liberalizaciji protoka ljudi, robe, usluga i kapitala, što je osnovna intencija naše inicijative „Otvoreni Balkan“.
 
 Poštovane članice Saveta bezbednosti,
 
U periodu od marta do septembra ove godine, na koji se odnosi najnoviji Izveštaj, izvršeno je blizu 100 etnički motivisanih napada na Srbe, njihovu privatnu imovinu, objekte verske i kulturne baštine. Povećanje učestalosti napada praćeno je jačanjem intenziteta etnički motivisanog nasilja, na čijoj meti su sve češće deca, stari, žene, malobrojni povratnici, kao i hramovi i drugi objekti Srpske pravoslavne crkve.
 
Time se sistematično pojačava sveprisutan osećaj nesigurnosti preostalih Srba, ali i odvraćaju potencijalni povratnici, kojima se zapravo poručuje da lokalne albanske zajednice nekažnjeno mogu da ih napadaju i onemogućavaju im da se vrate da žive u sopstvenim kućama.
 
Najupečatljiviji primer položaja Srba na Kosovu i Metohiji jeste slučaj raseljenog lica Dragice Gašić, koja se početkom juna ponovo uselila u svoj stan u opštini Đakovica. U tom gradu – koji lokalni Albanci sa ponosom zovu mestom zabranjenim za Srbe – gospođa Gašić se po povratku najpre suočila sa fizičkim i verbalnim nasrtajima sugrađana albanske nacionalnosti. Umesto zaštite, ta teško bolesna žena je potom postala žrtva i institucionalnog progona, koji su nad njom pokrenuli organi lokalne samouprave i policije. Pošto se u ovom slučaju radi o osobi koja je prvi i jedini srpski povratnik u Đakovici nakon više od dvadeset godina, za očekivati je bilo da će u tom trenutku u zaštitu njenih prava stati barem organizacije civilnog društva. Međutim, postupcima usmerenim na progon gospođe Gašić ubrzo potom su se priključile i NVO iz Đakovice, među kojima i one koje od međunarodnih donatora dobijaju sredstva za projekte povezane sa jačanjem demokratije i vladavine prava.
 
Moram da pomenem i najnoviji napad na kuću jedine preostale Srpkinje u centru Peći, profesorke u penziji Rumene Ljubić, kojoj su 13. oktobra, dva puta u samo 24 sata, kamenovani prozori.
 
Dragičina i Rumenina sudbina je zastrašujuća slika stvarnog stanja ljudskih prava, koja na KiM čeka gotovo svakog od preko 200.000 raseljenih Srba i nealbanaca – pod uslovom da skupe hrabrosti da se posle više od dvadeset godina vrate svojim domovima u Pokrajini. Ponovo podsećam da je od 1999. godine održivi povratak na Kosovo i Metohiju ostvarilo tek oko 1,9% interno raseljenih Srba i drugih nealbanaca.
 
Otuda verujem da će opisana podstaći članice Saveta bezbednosti i međunarodno prisustvo na terenu da pitanju povratka raseljenih, koje je važan deo mandata UNMIK, predviđenog Rezolucijom SB UN 1244, ubuduće posvete prioritetnu pažnju.
 
Zbog toga posebno zahvaljujem generalnom sekretaru što ovo izuzetno važno pitanje ipak održava u fokusu i što je u okviru zaključaka svog Izveštaja ponovo apelovao na stvaranje uslova za održiv povratak interno raseljenih lica i održivu reintegraciju povratnika.
 
 Uvaženi članovi Saveta bezbednosti,
 
Srpski srednjovekovni spomenici na Kosovu i Metohiji – među kojima su i spomenici koji su zbog izuzetne vrednosti, ali i konstantne ugroženosti, na Uneskovoj Listi svetske baštine u opasnosti – još uvek spadaju u najugroženije kulturno nasleđe u Evropi.
 
Podsećam da se na prostoru Kosova i Metohije nalazi preko 1.300 srpskih crkava i manastira. Napadi na srpsku kulturnu i versku baštinu istovremeno su napadi i na identitet Srba u Pokrajini i direktno utiču na njihov osećaj sigurnosti.
 
Upečatljiv primer odnosa nepoštovanja prema srpskim kulturnim i verskim spomenicima u Pokrajini je i slučaj manastira Visoki Dečani. Manastir, koji je od 2000. godine više puta bio meta napada i granatiranja, i danas zbog ugroženosti obezbeđuju snage KFOR-a. Suočen je sa nizom neprijateljskih delovanja, pri čemu počinioce ne odvraća ni činjenica da je reč o dobru svetske baštine. Uprkos čestim deklarativnim navodima, čak ni odluka takozvanog „ustavnog suda“ PIS u Prištini doneta pre pet godina o potvrdi vlasništva manastira Visoki Dečani nad 24 hektara zemlje. Pozdravljamo ocenu generalnog sekretara UN po ovom pitanju.
 
Poštovani gospodine predsedniče,
 
Republika Srbija ostaje posvećena iznalaženju kompromisnog političkog rešenja, kao što je predviđeno Rezolucijom 1244, koje će obezbediti trajni mir i stabilnost. Čvrsto smo uvereni da su dijalog i primena postignutih dogovora jedini pravi put za rešavanje svih otvorenih pitanja.
 
Kao država posvećena poštovanju međunarodnog prava i članica Ujedinjenih nacija, Srbija se protivi svakom pokušaju uspostavljanja veštačke ravnoteže između strana u dijalogu, kao i relativizaciji odgovornosti za jednostrane akte.
 
Sa zabrinutošću konstatujemo da ni više od osam godina nakon postizanja Briselskog sporazuma, nije pokrenuto osnivanje Zajednice srpskih opština, iako je Beograd ispunio sve svoje obaveze iz tog sporazuma.
 
Brojni su i redovni primeri kršenja ili opstrukcije od strane Prištine dogovora postignutih u okviru dijaloga, u oblastima energetike, pravosuđa, slobode kretanja i poseta zvaničnika.
 
Jedan od takvih primera je i presuda kojom se Ivan Todosijević osuđuje na dve godine zatvora, a na koju se ukazuje i u Izveštaju generalnog sekretara. Direktno je prekršen Briselski sporazum, što su konstatovali i predstavnici Evropske unije. Ovim postupkom Priština je nanela nesagledivu štetu procesu pomirenja na Kosovu i Metohiji.
 
Uprkos tome što je i iz Evropske komisije stiglo tumačenje da je reč o kršenju Briselskog sporazuma, jer Todosijeviću je presudu morao da izrekne panel u kojem većinu čine sudije srpske nacionalnosti, Priština i dalje ne preduzima ništa tim povodom.
 
Priština je nastavila i sa praksom zabrane ulaska srpskim zvaničnicima na teritoriju AP KiM.
 
Smatramo da je važno da međunarodna zajednica, a posebno Evropska unija, kao garant sporazuma, čvrsto insistira na tome da privremene institucije samouprave u Prištini pristupe implementaciji svih postignutih dogovora.
 
Uvaženi članovi Saveta bezbednosti,
 
Kao i do sada Republika Srbija ostaje u punoj meri posvećena rešavanju pitanja nestalih, što potvrđuje i kroz punu saradnju sa relevantnim međunarodnim mehanizmima, kao i učešćem u radu Radne grupe za nestale. Očekujemo da i predstavnici privremenih institucija samouprave u Prištini ispune svoje obaveze.
 
Imajući u vidu sve o čemu sam govorio, smatramo da je međunarodno prisustvo na Kosovu i Metohiji u skladu sa rezolucijom SB UN 1244 i dalje neophodno. Pored UNMIK, važno je i prisustvo KFOR kao glavnog garanta bezbednosti i EULEKS zbog angažmana u oblasti vladavine prava. Želim još jednom da naglasim da Srbija pruža punu podršku poštovanju međunarodnog prava, sveobuhvatnom ispunjavanju rezolucije SB UN 1244 i aktivnostima UNMIK u nesmanjenom obimu i sa adekvatnim finansijskim sredstvima, kako bi Misija ispunila mandat koji joj je poveren Rezolucijom. 
 
Hvala.


Učešće ambasadora Stefanа Tomaševića na virtuelnom sastanku akreditovanih ambasadora sa predsednicom R. Moldavije Majom Sandu
 
 
Ambasador Stefan Tomašević učestvovao je danas na virtuelnom sastanku akreditovanih ambasadora sa predsednicom R. Moldavije Majom Sandu.
 
Predsednica Maja Sandu istakla je da se R. Moldavija jasno drži svog proevropskog kursa i ukazala na glavne ciljeve moldavskih vlasti: sprovođenje opsežnih reformi, reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i stvaranje povoljnih uslova za nove investicije i razvoj ekonomije. Takođe, osvrnula se i na aktuelne probleme koji se tiču pandemije i energetike. 
 
Ambasador Tomašević je naglasio da R. Srbija i R. Moldavija imaju odlične bilateralne odnose, ali i da postoji veliki prostor za još bolju saradnju u svim oblastima od zajedničkog interesa, a posebno ekonomije. Imajući u vidu čvrstu opredeljenost R. Srbije evropskom putu, kao i brojne reforme koje je naša država preduzela, izrazio je spremnost za podršku R. Moldaviji, odnosno, razmenu iskustava u svim oblastima od zajedničkog interesa. 
 
Zahvalio se na kontinuiranoj podršci R. Moldavije teritorijalnom integritetu i suverenitetu R. Srbije. Istovremeno, istakao je i podršku R. Srbije suverenitetu i teritorijalnom integritetu R. Moldavije, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. 


Sastanak sa direktorom Muzeja nacionalne umetnosti u Bukureštu

Ambasador Stefan Tomašević imao je sastanak sa direktorom Muzeja nacionalne umetnosti u Bukureštu Kalinom Steđereanom. Tokom sastanka razmotrene su mogućnosti saradnje institucija kulture R. Srbije i Rumunije. 

Ambasador Tomašević je istakao da poseban potencijal za saradnju dve države nosi činjenica da će Novi Sad i Temišvar 2022. odnosno 2023. biti evropske prestonice kulture. Kao pozitivan primer kulturne saradnje R. Srbije i Rumunije naveo je nedavno održanu izložbu Galerije Matice srpske u Temišvaru, kojoj je prisustvovala i potpredsednica Vlade i ministarka kulture R. Srbije Maja Gojković. Predložio je da se u narednom periodu organizuje slična, zajednička izložba Galerije Matice srpske u Muzeju nacionalne umetnosti u Bukureštu, posvećena modernizmu. 

Direktor Steđerean je prihvatio pomenuti predlog i ukazao da bi izložba mogla da se realizuje u drugoj polovini 2022. godine, a nakon toga i eventualno gostovanje bukureštanskog Muzeja u R. Srbiji.

Ambasador S. Tomašević se zahvalio sagovorniku na srdačnom prijemu i njegovoj spremnosti za saradnju. Istakao je da R. Srbija i Ambasada kulturnu saradnju sa Rumunijom drže vrlo visoko na agendi i ukratko predstavio rezultate RS u pogledu revitalizacije ključnih institucija kulture. Naglasio je da će novi Sporazum između dve Vlade o saradnji u oblasti obrazovanja, nauke, kulture, medija, omladine i sporta (čije se potpisivanje očekuje u narednom periodu), dodatno unaprediti saradnju u pomenutim oblastima.



Selaković: Beograd je u poslednja dva dana bio centar sveta
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio je da je Beograd tokom dva dana skupa Pokreta nesvrstanih zemalja bio centar sveta i da je prisustvo brojnih delegacija bilo potvrda međunarodnog ugleda Srbije i politike koju vodi predsednik Aleksandar Vučić.
 
Ministar Selaković je, gostujući na Radio-televiziji Srbije, rekao da je Srbija dovoljno i ekonomski i društveno ojačana i da je njen ugled pojačan, upravo zbog politike koju vodi, i da je zbog toga mogla da ugosti veliki broj gostiju, da se time podiči i pokaže da imamo prijatelje i partnere u Evropi, ali i van Evrope.
 
„Skup je ipak organizovan u uslovima pandemije, a potvrda međunarodnog ugleda Srbije i politike predsednika Vučića jeste i prisustvo i obim skupa koji je danas završen u Beogradu“, naglasio je šef srpske diplomatije.
 
Ideja organizovanja skupa povodom 60. godišnjice prve konferencije PNZ, naveo je ministar Selaković, bila je ne samo rebrendiranje Srbije, nego i to što države članice vide Srbiju kao nekoga kome je stalo do tog pokreta.
 
„Bio sam prethodnih meseci u desetinama kontakata sa ministrima spoljnih poslova i šefovima država i vlada, i kada su to bile države članice PNZ bez jedne jedine zadrške svako od njih je sa velikim žarom govorio o Beogradu, PNZ i Titu i njegovoj ulozi“, kazao je ministar Selaković.
 
Prema njegovim rečima, Beograd je ostao rodno mesto i sedište PNZ i to je nešto što se pamti.
 
Selaković je rekao da smo mi evropska država koja je na svom putu evropskih integracija, ali da nismo evropocentrični i zaslepljeni, nego da imamo tradicionalne prijatelje i partnere koji žive na svim meridijanima.
 
Samo jedan od primera odnosa poštovanja prema našem narodu i državi je, kaže ministar Selaković, to što je u Gvatemali jedno selo nazvano Srbija.
 
„Srbija ima mnogo prijatelja, ali oni nisu samo tu kada treba da ih pozovete da za nešto glasaju, prijateljstva postoje da bi se održavala i negovala i onda ona imaju svoj puni smisao“, naglasio je šef srpske diplomatije.
 
Kako je naveo, na skupu PNZ u Beogradu prisutvovalo je 555 članova delegacija, a rezulatati skupa u svakom pogledu će se sabirati u dužem periodu i biće dobro analizirano kako je protekla konferencija, od političke dimenzije do organizaciono-tehničkih pitanja.
 
Ministar Selaković je naveo da je u organizaciji skupa učestvovalo više od 6.500 ljudi, ne samo iz Ministarstva spoljih poslova Srbije, nego i iz ministarstava unutrašnjih poslova i odbrane, kao i Grada Beograda.
 
„Sjajni ljudi koji su radili sa takvim žarom i energijom, i nema lepše stvari nego kada vam prijatelji iz inostranstva kažu da ovakvo gostoprimstvo nigde nisu doživeli i da će srpsko gostoprimstvo dugo da pamte. Mnogi od naših prijatelja koji su došli, neki su bili u Beogradu 1989. godine, neki početkom 80-ih, neki su bili pre 15 godina, svi su rekli da je Beograd potpuno drugačiji, da je grad koji se ubrzano razvija i modernizuje i da nigde nisu videli toliko kranova“, rekao je ministar Selaković.


Sastanak na visokom nivou posvećen obeležavanju 60. godišnjice Pokreta nesvrstanih zemalja

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je danas na Sastanku na visokom nivou, posvećenom obeležavanju 60. godišnjice Pokreta nesvrstanih zemalja, i tom prilikom istakao da je ovo jedinstvena prilika da se razgovara o svim pitanjima od zajedničkog interesa, kao i da se grade novi mostovi prijatenjstva i saradnje.

"Dragi prijatelji, dobro došli kući! Beograd je bio, jeste i biće ponosni domaćin svakom ljudskom biću koje u sebi nosi dušu mira. Osnovna ideja, oko koje su se naši prethodnici okupili kada su osnovali ovaj pokret, jeste mir", rekao je predsednik Vučić u svom obraćanju, u svojstvu ko-domaćina Komemorativnog skupa, i dodao da je mir osnova razvoja političke, kulturne i privredne saradnje. On je zahvalio šefovima delegacija na prisustvu i tome što su ukazali izuzetnu čast Srbiji, kao domaćinu.
 
"Velika mi je privilegija i čast da smo se danas svi okupili u Beogradu, gde ćete se, nadam se, u narednim danima, osećati kao kod kuće.", uputio je reči pozdrava predsednik Vučić i naglasio da je uveren da je svet dijaloga, mira i kompromisa dostižan i moguć. On je poručio učesnicima da je ovo izuzetna prilika da se razgovara o budućnosti i da je međunarodna saradnja jedini put ka sveukupnom blagostanju i prosperitetu celog čovečanstva.

"Uprkos brojnim usponima i padovima, istorija Pokreta nesvrstanih zemalja je, uveren sam, uspešna priča", kazao je predsednik Vučić i istakao da Agenda 2030 Ujedinjenih nacija ističe i promoviše tri velika cilja – mir i bezbednost, razvoj i ljudska prava.
 
"Imajući u vidu pomenutu agendu, UN su uspostavile Međunarodni dan multilateralizma i diplomatije za mir, a 24. aprila 2019. godine smo prvi put proslavili taj dan. Srbija, kao pravni naslednik Jugoslavije, zemlje osnivača UN i Pokreta nesvrstanih zemalja, ponosni je promoter politike multilateralizma i poštovanja međunarodnih pravnih normi", ukazao je predsednik Vučić i dodao da je uveren da Beograd, kao viševekovni simbol raskrsnica civilizacija, tačka kontakta i susreta između Istoka i Zapada, gde se različite civilizacije, kulture i religije oduvek susreću, može da podstakne na dijalog i izgradnju novih mostova saradnje. 
 
Predsednik Vučić je naveo da je želja da se ovim događajem oda počast prvoj konferenciji Nesvrstanih u Beogradu, koja je održana 1961. godine, u vreme blokovskih podela, a koja je dala veliki istorijski značaj stvaranju različite vizije sveta.
 
"Ta vizija je zasnovana na uzajamnoj saradnji i poštovanju država i naroda i nije bilo mesta u njoj za dominaciju jedne države nad drugima. Nadam se, međutim, da nećemo samo da razgovaramo o prošlosti, već i o budućnosti koju želimo zajedno da izgradimo, jer sam uveren da svet dijaloga, kompromisa i svet mira i dalje jeste moguć i dostižan", rekao je predsednik Vučić i podsetio da je veliki broj lidera 1961. godine, u vreme globalnih previranja i nesigurnosti, imao hrabrosti da artikuliše alternativni put u tadašnjem bipolarnom svetu, uprkos činjenici da se Pokret tada sastojao od država različitih identiteta, kultura, religija i političkih i ekonomskih sistema.
 
"Ne bi trebalo da zaboravimo suštinsku ulogu koju je Pokret odigrao u očuvanju mira i bezbednosti u svetu i procesu dekolonizacije koji je promovisao jednak društveni i ekonomski razvoj svih zemalja", podvukao je predsednik Vučić.
 
 
"Budućnost jednakih, gde se ista prava primenjuju na sve, to je pravac kojim je ovaj Pokret krenuo od početka, to je ideja kojoj većina zemalja u svetu i danas stremi. To što ovo zagovaramo, nije samo pitanje interesa svake pojedinačne zemlje, već jedan od najvećih civilizacijskih koraka napred, koji ovaj svet mora da preduzme ukoliko želi da preživi kao svet, a ne kao neka vrsta kampa u kojem nema mesta za sve, čije ključeve drže samo oni koji su bogati, a oni koji pristanu da budu eksploatisani, biće oslobođeni", istakao je predsednik Vučić i dodao da pravo da se odluči o sopstvenoj sudbini nije greh, već da je to pravo koje treba da pripada svima, bez obzira na njihovu veličinu i bogatstvo, snagu ili moć kojom raspolažu.
 
"Smatram da ćemo se saglasiti da je današnji svet na mnoge načine različit od onoga iz 1961. godine. Globalizacija, povećana međuzavisnost i razvoj novih tehnologija bez sumnje su učinili planetu manjom, ali takođe su uticali i na našu svakodnevicu. Istovremeno, nije samo reč o broju izazova sa kojima se suočavamo, koji takođe ne znaju za granice, već je priroda svega toga daleko složenija. Zbog toga je danas, možda više nego ikada pre, neophodno da radimo na jačanju multilateralizma i multilateralnog svetskog poretka", naveo je predsednik Vučić i naglasio da nas svaki novi izazov podseća da nijedna država nije izolovana i samodovoljno ostrvo, te da su saradnja i solidarnost jedini putka individualnom i kolektivnom prosperitetu.
 
 
"Mislim da je ovo osnova na kojoj su članice Pokreta stajale ujedinjeno uprkos svojim razlikama. Pokret nesvrstanih zemalja je bio i uvek ostaje simbol slobodoljubivog dela sveta koji je spreman da se bori za svoju nezavisnost, autonomiju i suverenitet i duboko sam uveren da bi trebalo da nastavi da se bori za ove ciljeve, zato što je to nešto za šta se treba boriti", kazao je predsednik Vučić i poručio okupljenima da Srbija zna koliko je ta borba teška.
 
 
"Od svih naših borbi, najbolnija je ona usmerena ka očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta, to jest, rešavanje pitanja Kosova i Metohije. Boreći se za svoj suverenitet i teritorijalni intergitet, Srbija istovremeno brani univerzalne principe Povelje UN i međunarodnog prava, ali i neke od ključnih principa na kojima je osnovan Pokret nesvrstanih zemalja", zaključio je predsednik Vučić i posebno naglasio da Srbija, uprkos svim izazovima, snažno ostaje posvećena pronalaženju kompromisnog rešenja koje bi zagarantovalo trajni mir i stabilnost.
 
Beograd,
11. oktobar 2021. godine
 
Izvor: www.predsednik.rs 


Odluka o sufinansirnju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veze matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore
 
Obaveštavamo da je 04. oktobra 2021. godine doneta Odluka o sufinasiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veze matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore. Navedenom odlukom, raspoređena su finasijska sredstva za realizaciju projekata za sledeće korisnike iz Rumunije: 
Udruženje „Plavi Delija“ za projekat „Godišnji slavski koncert“ , 
Savez Srba u Rumuniji za projekat škola srpskog jezika, istorije i kulture „Srpski jezik sa elementima nacionalne kulture“ i 
Udruženje AKUD „Mladost“ za projekat „Godišnji koncert“.
 
Uvid u Odluku možete izvršiti ovde.
 


Predsednik Vučić prisustvovao ceremoniji obeležavanja početka radova na modernizaciji i rehabilitaciji pruge Niš-Brestovac
 
 
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen prisustvovali su danas ceremoniji obeležavanja početka radova na modernizaciji i rehabilitaciji pruge Niš-Brestovac na međunarodnom železničkom Koridoru 10, kao i potpisivanju Ugovora između Javnog preduzeća Koridori Srbije i Konzorcijuma STRABAG AG i STRABAG d.o.o. Beograd o izgradnji prve faze Auto-puta mira na deonici Merošina – Merošina 1.
 
„U Donjem Međurovu gradi se pruga od 23 km, koju će 75 odsto da finansira Evropska unija. To je za nas ogroman novac, veliki podstrek i poštovanje. Ova pruga i put za nas su važni, za Evropu su važni. Dugujem ogromnu zahvalnost gospođi Fon der Lajen što je danas došla u Niš, koji nama postaje centar, središte svih balkanskih koridora, postaje balkanska raskrsnica“, istakao je predsednik Vučić i dodao da je Srbija u potpunosti posvećena implementaciji do sada potpisanih sporazuma čiji je pokrovitelj EU. 
 
„Daćemo sve od sebe ne samo da očuvamo mir, nego da postignemo još sporazuma koji će značiti sigurnost svih na Balkanu i bolji život i ekonomiju za sve nas. Znamo šta je naš posao. Koliko možemo, imajući u vidu teškoće zbog odnosa sa Prištinom, mi ćemo da činimo sve da napredujemo na evropskom putu“, rekao je predsednik Vučić i zahvalio predsednici Evropske komisije na lepim rečima i želji da Srbiju vidi u EU. 
 
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je danas da je Srbija već prevalila dug put ka članstvu u EU, da je zabeležila neverovatan napredak i zalaganje poslednjih godina i unapredila uslove u različitim sektorima. Ona je poručila da snažno podržava evropske integracije Srbije. 
 
„Ovo je veoma poseban momenat. Potpisivanje ovog ugovora je simbol naše sjajne saradnje i projekata povezivanja kroz koje zajednički gradimo našu evropsku budućnost, zato što je bolja budućnost Srbije u Evropskoj uniji. Koridor povezuje Srbiju sa Austrijom i Grčkom i zaista je pokretač privrede. Ovo je pokretač za privredu Srbije, investicije, ekonomski plan koji već funkcioniše u Srbiji“, rekla je predsednica Evropske komisije.
 
Izvor: www.predsednik.rs 
Foto: Dimitrije Gol
 


Susret sa Preosveštenstvom Episkopom budimskim i administratorom temišvarskim G. Lukijanom

Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimski i administrator temišvarski G. Lukijan posetio je danas Ambasadu R. Srbije u Bukureštu.

Tokom susreta sa ambasadorom S. Tomaševićem i kolektivom Ambasade razgovarano je o položaju srpske zajednice, SPC i srpskih svetinja u Rumuniji. Takođe je istaknuta vekovna povezanost R. Srbije i Rumunije i potreba za njenim daljim unapređenjem. 

Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimski i administrator temišvarski G. Lukijan u pratnji arhijerejskog zamenika, protojerej-stavrofora dr Marinka Markova i oca Varnave obići će Spomen kosturnicu Prve srpske dobrovoljačke divizije u Medđidiji, gde će biti služen pomen i položen venac palim borcima.



Telefonski razgovor predsednika Vučića sa generalnim sekretarom NATO
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas telefonom sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom povodom, kako je generalni sekretar rekao, zabrinjavajuće situacije na severu Kosova i Metohije.
 
Predsednik Vučić je istakao da Srbija apsolutno ničim, ni jednim jedinim svojim potezom, nije prekršila ni Briselski sporazum, ni Rezoluciju 1244, niti je na bilo koji način ugrozila očuvanje mira.
 
„Sedam dana traje potpuna okupacija oklopnim vozilima severa Kosova i Metohije koje sprovodi Priština i svi u međunarodnoj zajednici „gromoglasno ćute“, naglasio je predsednik Srbije. „Ipak, svi su iznenada zabrinuti kada na teritoriji centralne Srbije ugledaju srpske helikoptere i avione, jer valjda ne bi trebalo da postoje, ili ne bi smeli da polete dok im Kurti ili neko iz međunarodne zajednice to ne odobri“, ističe predsednik Vučić. 
 
Srbija poštuje sve međunarodne sporazume koje je potpisala, Srbija će se uvek ponašati odgovorno i ozbiljno, ali Srbija i dalje pita kad kreće formiranje ZSO i kada će Kurtijeve oklopne jedinice biti povučene sa severa Kosova i Metohije.
 
Na kraju, uz zahvalnost generalnom sekretaru Stoltenbergu na korektnom odnosu i želji da sasluša srpsku stranu, predsednik Vučić je postavio pitanje koju je to normu i međunarodni propis Srbija prekršila? Danas, juče ili bilo kada?
 
Dvojica sagovornika dogovorili su da ostanu u stalnom kontaktu zbog neophodnosti očuvanja mira i stabilnosti u celom regionu.
 
Izvor/Foto: www.predsednik.rs 
 


Priština ozbiljno ugrozila mir i regionalnu stabilnost
 
 
 
 
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić upozorila je danas na to da je Priština ozbiljno ugrozila lokalnu i regionalnu stabilnost nakon što je poslala na sever Kosmeta teško naoružane specijalne jedinice koje demonstriraju brutalnost prema mirnom srpskom stanovništvu.
 
Brnabić je govorila na generalnoj debati svetskih lidera, u okviru 76. zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku.
 
Govor premijerke prenosimo u celini:
 
G. Predsedniče,
 
G. Generalni sekretaru,
 
Ekselencije,
 
Dame i gospodo,
 
Velika mi je čast da vam se danas obratim u ime građana Republike Srbije.
 
Uvažene Ekselencije, g. Abdula Šahid, g. Volkan Bozkir i g. Antonio Gutereš, želim da vam zahvalim na aktivnom angažovanju, posvećenosti i liderstvu koje pokazujete tokom ovih teških vremena za Ujedinjene Nacije i celokupno čovečanstvo.
 
Srbija deli vaše ubeđenje i u potpunosti smo opredeljeni da pružamo podršku vašim naporima.
 
Ove se godine sastajemo u odlučujućem trenutku u našoj istoriji.
 
Kovid-19 je uzdrmao naše temelje do srži.
 
Istovremeno, sve više smo svedoci i osećamo efekte promene klime.
 
I, konačno, vidimo značajna pomeranja u globalnim partnerstvima i savezima, trgovinske ratove između tradicionalnih partnera i saveznika, protekcionizam umesto otvorenosti i slobodnog tržišta i sveukupnu neizvesnost koja je bez presedana.
 
Neki od problema koji pritiskaju i koji su krajnje emotivni, koje mi imamo lokalno, na Balkanu, još uvek su nerešeni i dok mi pokušavamo – a Srbija je posebno ovome posvećena – da promenimo budućnost zajedničkim radom i stvaranjem saveza, kroz inicijative kao što su Berlinski proces ili Otvoren Balkan, drugi pokušavaju da naruše ove procese i umesto da se fokusiraju na budućnost, žele da ponovo stvore prošlost – bez obzira kolika bi cena toga mogla biti.
 
Ali, dozvolite da krenem sa temom Kovida:
 
Pandemija Kovid-19 je iznela na videlo kritične slabosti u arhitekturi globalnog upravljanja. Zapretila je da izbriše progres mnogih naroda postignut zadnjih godina.
 
Dovela je narode na raskrsnicu između izolacije i saradnje, između panike i nade, između haosa i reda.
 
Pandemija je dovela u pitanje neke od osnovnih principa otvorenog i kooperativnog međunarodnog poretka.
 
Globalne razmene, međunarodna komunikacija, prekogranična trgovina, svi su oni zabeleželi ogroman pad.
 
Policijski čas, ograničenja slobode i zaključavanja čitavih društava stvorili su neizvesnost u mnogim segmentima individualnih života naših građana ili – isto tako – naše sopstveno individualno viđenje onoga šta sloboda u današnjem svetu uopšte znači.
 
Kada se radi o Srbiji, ova pandemija je zapretila da uruši sve što smo radili i što radimo proteklih 7 godina, da uništi sve rezultate i dostignuća teških reformi koje smo počeli u 2014. godini, i da nas ponovo baci u vremena visoke stope nezaposlenosti, rastućeg javnog duga, deficita koji se nije mogao kontrolisati i sveukupnog očaja.
 
Umnogome, kao i u bilo kojoj drugoj zemlji, Kovid-19 je isprobao žilavost naših naroda i, ovog puta, za razliku od vremena globalne finansijske krize – koja je bila mnogo ograničenija u obuhvatu i neuporediva sa pandemijom Kovid-19 u smislu posledica – Srbija se držala snažno.
 
Reforme koje smo preduzele u vreme pre Kovid-19 učinile su nas da budemo otporniji nego ikada ranije.
 
Fiskalna konsolidacija, budžetski suficit koji smo imali, efikasno i predvidivo investiciono okruženje postali su životna linija koja nas je spasla od recesije za vreme pandemije i koja nam je obezbedila da smo mogli da pružimo podršku našim građanima i našoj privredi tokom ovih najtežih vremena.
 
Uprkos efektima krize, Srbija je uspela da očuva finansijsku i ekonomsku stabilnost. U 2020. godini smo zabeležili pad BDP od samo 0.9 odsto – što je bio jedan od najboljih rezultata u Evropi. Naš javni dug je ostao ispod 60 odsto od našeg BDP, prosečna zarada je nastavila da raste za skoro 10 odsto, dok je uprkos pandemiji broj zaposlenih porastao za preko 3 odsto.
 
Oporavak je u ovoj godini snažniji od očekivanog – rast našeg BDP će biti približno 7 odsto, a možda čak i veći.
 
Pre pandemije smo otvorili naše granice ulaganju, tehnologiji i idejama, i uspeli smo da stvorimo mirno i stabilno okruženje koje nam je omogućilo da sprovodimo brzu domaću transformaciju, čiji je temelj ekonomija zasnovana na inovacijama i znanju.
 
Inovativna napredovanja koja smo učinili omogućila su nam da diverzifikujemo svoje sposobnosti kada nas je pogodio virus – preko e-Uprave, onlajn obrazovanja i digitalnih udžbenika ili centralnog softver sistema za uspešno uvođenje vakcinacije.
 
Mnogo smo uložili u zdravstvenu infrastrukturu i osnažili zdravstveni sistem da bismo odgovorili na tekuću krizu, večno zahvalni zdravstvenim radnicima za njihovu požrtvovanu borbu.
 
Naša odluka da ostavimo geopolitiku po strani, a da u centar naših mera stavimo ljude, jeste razlog zbog koga smo mogli da nabavimo vakcine brže od većine drugih zemalja.
 
Nismo vršili diskriminaciju između proizvođača, nismo marili da li su vakcine sa istoka ili zapada, već smo izabrali da pregovaramo sa svim proizvođačima vakcina za koje su regulatorni organi smatrali da su bezbedne. Ova otvorenost nam je pružila mogućnost da kupujemo vakcine iz celog sveta, dajući našim građanima jedinstvenu slobodu da biraju vakcinu koju prvenstveno žele.
 
Ekselencije,
 
Srbija veruje u solidarnost između naroda, multilateralizam i u pružanje pomoći drugima kada im je potrebna.
 
Od početka ove godine sprovodimo misiju za koju smo se opredelili – podrška našim susedima, kao i svima kojima je to potrebno, sa vakcinama protiv Kovid-19, a dozvolili smo i stranim državljanima da dođu u Srbiju da prime vakcinu koja će im spasiti život.
 
Ukupno, Srbija je donirala ili izdvojila preko milion doza vakcina – od koji je 230.000 doza bilo za region; 300.000 doza za strane državljane koji su došli u Srbiju da se vakcinišu; i dodatnih 570.000 doza za zemlje Afrike i Azije.
 
Mi ćemo i dalje to da činimo, u najvećoj mogućoj meri, i sve dok Kovid-19 ne bude iza svih nas.
 
Zbog toga smo takođe preduzeli korake da nabavimo tehnologiju za proizvodnju najmanje dva tipa vakcina protiv Kovid-19 da bismo pomogli poboljšanju globalnog pristupa tako da možemo svi da budemo bezbedni i da se osećamo pobednički.
 
Međutim, kao što su izjavili zvaničnici nekih od najvećih nacija tokom ove Generalne skupštine, postoje i druga goruća pitanja koja svi mi treba da rešimo bez odlaganja i hrabro – a to je promena klime.
 
Srbija je udvostručila svoje napore da učini našu zemlju bezbednijom i čistijom za sve njene građane i da tako radeći doprinese borbi protiv promene klime i borbi za zaštitu životne sredine.
 
Snažno smo posvećeni sprovođenju održivih razvojnih ciljeva i Pariskog sporazuma o promeni klime. Posvećeni smo globalnim naporima i nastavićemo aktivno da radimo na ispunjavanju naših obaveza po osnovu Okvirne konvencije UN o promeni klime.
 
Upravo treba da podnesemo naše revidirane Nacionalno utvrđene doprinose ovom kritičnom globalnom naporu. Već smo najavili nameru da smanjimo gasove staklene bašte za najmanje 33.3 odsto u poređenju sa 1990. godinom i za 13.2 odsto u poređenju sa 2010, koju u ovom trenutku ugrađujemo u naša energetska i klimatska strateška dokumenta.
 
Strateški radimo na planiranju i na ulaganju u ovaj sektor. Ova su ulaganja ekstremno skupa, potrebne su godine i decenije posvećenosti i sistematskog pristupa - ali mi smo jasno već na putu ove transformacije.
 
Dame i gospodo,
 
Od svih izazova sa kojima se suočavamo, onaj koji Srbiju najviše zabrinjava jeste održavanje mira i stabilnosti u južnoj srpskoj pokrajini Kosovu i Metohiji.
 
Već više od dve decenije neprestano skrećemo pažnju međunarodnoj zajednici na probleme sa kojima se suočava nealbansko stanovništvo na Kosovu i Metohiji. Fizička bezbednost, poštovanje i zaštita ljudskih prava, posebno manjinskih zajednica, daleko su od zadovoljavajućih.
 
Svedoci smo stalnog povećanja broja napada uperenih na Srbe, njihovu imovinu i versko nasleđe na Kosovu i Metohiji.
 
Za ilustraciju, bilo je 55 ovakvih incidenata u 2014, 62 u 2016, 71 u 2020, i 100 od početka ove godine. Ukupan broj napada u 2020 je bio prevaziđen već do juna ove godine.
 
Prema podacima UN, Kosovo i Metohija je još uvek teritorija sa najmanjim brojem povratnika (interno raseljenih Srba) od svih post-konfliktnih područja u celom svetu!
 
Daću vam samo nekoliko primera da bih dočarala kako izgleda život Srba na Kosovu i Metohiji.
 
11. maja je napadnuta kuća Pumpalović Radoja, starog 81 godinu, povratnika na Kosovo i Metohiju u selo Dubrava, opština Istok. Ovo je bio 5. napad na njega u istoj godini. Ponavljam … on ima 81 godinu.
 
Od juna 2021. godine izvedeno je više napada na Dragicu Gašić, ženu koja ima 59 godina, prvu Srpkinju povratnicu u Đakovicu posle 22 godine od završetka sukoba. Napadi uključuju kamenovanje njenog stana, zabranu da kupuje hranu u lokalnoj prodavnici i peticije organizacije civilnog društva kojima se zahteva njeno iseljenje iz grada.
 
Na dan 2. jula, u selu Gojbulji blizu Vučitrna, grupa Albanaca je napala Perić Nikolu starog 13 godina. Napad se dogodio kada se on vraćao kući iz školskog igrališta sa tri druga.
 
Napadi na srpske srednjovekovne crkve, manastire i spomenike na Kosovu i Metohiji čine da su oni neki od najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evropi.
 
Manastir Visoki Dečani se nedavno našao na spisku „Europa Nostra“ kao jedan od 7 najugroženijih lokaliteta baštine u Evropi u 2021. Savetodavni panel „Europa Nostra“ je konstatovao da su Dečani jedini spomenik u Evropi pod snažnom vojnom zaštitom neprestano u periodu od 20 godina, iako predstavlja spomenik od najvećeg istorijskog i kulturnog značaja za Evropu i svet.
 
Ova spirala nasilja koja se dešava na Kosovu i Metohiji kulminirala je početkom ove nedelje. Pod izgovorom sprovođenja novih pravila za registarske tablice na kolima, Priština je rasporedila teško naoružane specijalne jedinice na severu pokrajine.
 
Ovo je još jedno brutalno kršenje Briselskog sporazuma i ovo iracionalno demonstriranje sile je zapalilo veću krizu. Poremetilo je isporuku hrane i lekova srpskim zajednicama na severu pokrajine. Lokalni Srbi koji su se mirno okupili da protestuju protiv ove mere sačekani su sa suzavcem i brutalnošću policije, tako da to ozbiljno preti lokalnoj i regionalnoj stabilnosti.
 
Uprkos svim izazovima i dnevnim provokacijama, Srbija ostaje snažno opredeljena iznalaženju rešenja na bazi kompromisa, koje će obezbediti trajan mir i stalnost.
 
Dijalog i sprovođenje postignutih dogovora – jedini su pravi put za rešavanje svih otvorenih problema.
 
Međutim, skoro 9 godina od postizanja Briselskog sporazuma, kao prvog sporazuma o normalizaciji između Beograda i Prištine, osnivanje Zajednice srpskih opština – kičme ovog sporazuma – još uvek nije čak ni počelo.
 
Želela bih da apelujem, još jedanput, na međunarodnu zajednicu, i posebno Evropsku uniju kao garanta Briselskog sporazuma, da čvrsto insistira da Privremene institucije samoproglašene Vlade u Prištini počnu da sprovode sve postignute dogovore.
 
Republika Srbija, braneći svoj suverenitet i teritorijalnu celovitost, istovremeno brani međunarodno pravo, Povelju UN, pravno obavezujuću Rezoluciju 1244 Saveta bezbednosti UN, i vrhovno ovlašćenje Saveta bezbednosti kada se radi o očuvanju međunarodnog mira i bezbednosti.
 
Posebnu pažnju pridajemo značaju aktivnosti misije UN na Kosovu i Metohiji i od nje očekujemo da nastavi sa sprovođenjem svog mandata u Pokrajini u skladu sa ovom rezolucijom.
 
Poštovani prijatelji,
 
Naša generacija deli zajedničku sudbinu savremenog sveta, koja postaje sve složenija u smislu geopolitike, tehnologije, zdravlja, klime. Suočena sa takvim izazovima Srbija će nastaviti da neguje partnerske odnose na predvidljivoj i transparentnoj osnovi.
 
Nastavićemo da sprovodiimo reforme vladavine prava na našem putu u EU, što je naš strateški spoljnopolitički cilj. Ovaj cilj vidimo kao neodvojiv od postizanja održivog mira, stabilnosti i prosperiteta.
 
Mi ćemo biti domaćin, zajedno sa Republikom Azerbejdžan koja u ovom trenutku predsedava Pokretom nesvrstanih, komemorativnog dotađaja na visokom nivou kojim se obeležava 60. godišnjica Prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja koja je održana u Beogradu 1961. godine. Unapred se radujemo što ćemo biti domaćini našim prijateljima iz svih delova sveta u Beogradu, u oktobru ove godine.
 
Dalje ćemo jačati saradnju na celom Balkanu, preko inicijative Otvoren Balkan i Berlinskog procesa, otvaranjem granica, usaglašavanjem razlika i daljim integrisanjem našeg regiona.
 
U zaključku,
 
Tokom proteklih 7 godina Srbija se transformisala: pokrenuli smo ekonomski oporavak, stvorili šanse za mlade ljude, podstakli smo tehnološki bum i poboljšali poziciju Srbije u inostranstvu. Progres koji smo učinili omogućio je Srbiji da se snažnije suoči i preživi pandemiju.
 
Svet se sada suočava sa prekretnicom. Oporavak od Kovid-19 i održiva obnova neće biti mogući ako se problemi, stari i novi, ne budu rešavali zajedničkim snagama i kolaborativnim međunarodnim akcijama.
 
Naučili smo jednu važnu lekciju iz ove pandemije: ukoliko nismo svi bezbedni, niko nije bezbedan – prema tome, ili svi možemo zajedno da pobedimo, svi mi – bez obzira koliko bili bogati ili siromašni, veliki ili mali, iz Evrope, Azije, Afrike, Amerike, Australije, ili da zajedno propadnemo.
 
Ali, ako ništa drugo, pandemija Kovid-19, kao i problem promene klime, trebalo je da nas nauče da se držimo jedni drugih.
 
Hvala vam.
 
Izvor: www.srbija.gov.rs 
 


60. godišnjica od osnivanja Univerzitetske agencije Frankofonije (AUF)
 
 
 
 
Povodom 60. godišnjice osnivanja Univerzitetske agencije Frankofonije (AUF), pošta Srbije je izdala specijalne, komemorativne poštanske marke u čast Međunarodne organizacije Frankofonije. Ovo je još jedan gest kojima Srbija želi da demonstrira svoju posvećenost Frankofoniji.
Ambasador Republike Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević je danas, tokom obeležavanja  ovog značajnog jubileja u okviru „Nedelje naučne Frankofonije“ u Bukureštu, uručio komemorativne poštanske marke Republike Srbije rektoru AUF, gospodinu Slim Kalbusu. U svom govoru, ambasador je ukazao:
„Veliko mi je zadovoljstvo i čast što danas, na ovom mestu, u ime Republike Srbije, prisustvujem obeležavanju 60. godišnjice osnivanja Univerzitetske agencije Frankofonije.
Republika Srbija je duboko posvećena saradnji u okviru frankofonije, na čelu sa predsednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem i ministrom spoljnih poslova Nikolom Selakovićem, koji ovu saradnju svrstavaju u sam vrh svojih prioriteta.
Povodom 60. godišnjice osnivanja Univerzitetske agencije Frankofonije, Pošta Srbije je izdala specijalne, komemorativne poštanske marke u čast Frankofonije.
Ovo je, iako simboličan, još jedan gest kojim Srbija želi da demonstrira svoju posvećenost promociji kulturne, obrazovne i političke frankofonije i njenih vrednosti, kao i odlučnost da u narednom periodu postane i punopravni član Organizacije.
Povodom ovog značajnog jubileja, gospodine rektore, dozvolite mi da Vam u ime ministra spoljnih poslova Republike Srbije, gospodina Nikole Selakovića, uručim ove komemorativne poštanske marke.“
 


Predsednica Vlade Brnabić na Globalnom Kovid-19 samitu u organizaciji Bele kuće
 
 
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić učestvovala je danas video-porukom na Globalnom Kovid-19 samitu u organizaciji Bele kuće, koji je otvorio predsednik SAD Džozef Bajden.
 
Na samitu video-porukama učestvuje veliki broj svetskih lidera i zvaničnika međunarodnih organizacija, između ostalih i generalni sekretar UN Antonio Gutereš, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, britanski i kanadski premijer Boris Džonson i Džastin Trudo, nemačka kancelarka Angela Merkel i mnogi drugi.
 
Premijerka je u poruci istakla da je Srbija bila među prvim evropskim zemljama koja je nabavila kovid vakcine, a da je ona bila prvi evropski premijer koji je primio vakcinu.
 
Zahvaljujući godinama ulaganja u digitalizaciju i razvoja eUprave, uspeli smo da organizujemo komplikovani i složeni proces vakcinacije veoma efikasno i to na način da bude fokusiran na građane, objasnila je ona.
 
Međutim, kako je dodala, od samog početka bili smo svesni da ovo nije samo stvar naših građana i samo naša borba. U borbi protiv pandemije Kovid-19 ili smo svi bezbedni ili niko nije bezbedan.
 
Upravo zato, pored nabavke vakcine za naše građane, donirali smo vakcine i građanima regiona zapadnog Balkana, ali i drugim zemljama, podsetila je ona i precizirala da je Srbija donirala 230.000 doza vakcina regionu, vakcinisali smo strane državljane u Srbiji sa približno 300.000 doza i izdvojili smo 570.000 doza vakcina za zemlje Afrike i Azije.
 
Brnabić je napomenula da je Srbija već započela sa proizvodnjom kovid vakcine od jednog proizvođača, a da će do kraja godine započeti proizvodnju i od drugog, jer na taj način želimo da pomognemo i podržimo sve ljude i zemlje kojima su vakcine potrebne.
 
Ovo je pandemija u kojoj ili ćemo pobediti zajedno ili ćemo izgubiti zajedno, ali moramo da se borimo zajedno, ponovila je premijerka.
 
Zato Srbija podržava ciljeve ovog globalnog samita, naglasila je ona i islazala zahvalnost Sjedinjenim Američkim Državama i predsedniku Bajdenu što su organizovali samit i podržali zajedničke napore u borbi protiv pandemije Kovid-19.
 
Vakcine su jedini izlaz u borbi protiv pandemije, zaključila je Brnabić.
 
 
Izvor/Foto: www.srbija.gov.rs 
 


Odluka o sufinasiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore
 
Obaveštavamo da je 15. septembra 2021. godine doneta Odluka o sufinasiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore, čiji cilj je čuvanje i negovanje srpskog kulturnog, etničkog, jezičkog i verskog identiteta,  kroz podršku osnivanju novih škola i odeljenja dopunske nastave srpskog jezika u dijaspori, a po konkursu koji je bio otvoren od 22. jula do 06. avgusta 2021. godine. 
Odluka je dostupna na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije i Uprave za saradnju s dijaposrom i Srbima u regionu na sledećim zvaničnim internet sajtovima:    www.mfa.gov.rs  i  www.dijaspora.gov.rs  ili je možete pogledati OVDE
 


Obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave
 
 
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas centralnoj manifestaciji posvećenoj obeležavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave na Savskom trgu. 
 
"Vaša Svetosti,poštovani člane predsedništva Bosne i Hercegovine gospodine Dodik,uvažena predsednice Republike Srpske gospođo Cvijanović, uvaženi predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije gospodine Dačiću, uvažena predsednice Vlade Republike Srbije gospođo Brnabić, Vaše ekselencije, časni oci, dragi prijatelji,
 
Kralj Petar Prvi Karađorđević, uručio je juna i novembra 1911.  godine 51 pukovsku zastavu svojoj vojsci. 
 
Nijedna, ponavljam nijedna, od tih zastava nije zarobljena, što je presedan u istoriji modernog ratovanja.
 
Junaci kojima je poveren zadatak da se staraju o tim zastavama, prošli su sve bitke balkanskih i Prvog svetskog rata, da bi baš na današnji dan 1918. godine, jurišajući ispod tih barjaka, pobedonosno krenuli u proboj Solunskog fronta.  Slava našim velikim, srpskim junacima!
 
Našim precima, junacima Kolubare, Cera, Kumanova, nosiocima Karađorđeve zvezde i Albanske spomenice, srpska trobojka, crveno-plavo-bela, bila je i veća i važnija i preča od života, jer ih je opominjala da sloboda Srbije nema ni cenu, ni alternativu.  Zato su barjaktari ginuli, ali su zastave preživele.
 
Zbog njih, zbog svih drugih koji su pod tom zastavom, pod tim imenom, za tu slavu, dali živote, danas obeležavamo Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, možda i najvažniji naš praznik, koji nam jasno govori ko smo, odakle dolazimo, i gde idemo. 
 
To je praznik našeg identiteta, onog u kojem se sjedinjuju jezik, kultura, tradicija, vera, ali i vrednosti na kojima počiva čitavo društvo, vrednosti koje jednu državu čine civilizovanom, uređenom, sposobnom da pamti, ali i da zna šta joj je i zašto činiti.
 
Datum koji smo izabrali, 15. septembar, je datum proboja Solunskog fronta, onaj dan u kojem, zajedno, leže i naš bol i naša slava, koji čine prvi deo one Renanove definicije nacije, po kojoj je ona zasnovana na zajedničkoj patnji, slavi u prošlosti, ali i zajedničkom planu za budućnost.
 
Tog 15. septembra, 1918. godine, jedini plan je bila sloboda, ka kojoj su srpske trupe jurnule uz čuvenu naredbu Živojina Mišića: U smrt, samo ne stajte! Napred, u otadžbinu!
 
Taj dan je bio prvi u nizu istih takvih plebiscita, na kojima smo, bez obzira na krvavu cenu, birali, nanovo i nanovo, Srbiju i njenu slobodu.
 
I danas je, baš zato, važno, da slaveći sve žrtve, svaku kap krvi koju su prolili, svaku kost koju su posejali, na još jednom plebiscitu usvojimo svoj novi plan za budućnost. Onu, u kojoj ćemo stajati pod istom zastavom, znajući da je ona zastava slobode, i zastava mira, ali i zastava budućnosti.
 
Zastava našeg jedinstva u nameri da sačuvamo identitet i pravo da budemo to što jesmo, jedan te isti narod, koji ne želi da bilo šta od bilo koga uzme, da bilo koga ugrozi, nego samo da za sebe izdejstvuje isto ono pravo koje priznaje  drugima. Pravo na ime, na istoriju, kulturu, jezik, veru, tradiciju i pravo na postojanje.
 
To je pravo na dostojanstvo, pravo na sećanje, ali i pravo na ono na šta inače niko ne može da nas natera, a mnogi i dalje pokušavaju, bezuspešno - pravo da sami odlučimo i kada ćemo i šta da zaboravimo.
 
I sebi, i drugima. 
 
Nije uvek sve bilo sasvim svetlo tokom istorije, i najčešće prema nama samima, ponekad i prema drugima, ali, bar na ovim prostorima, ne postoji nacija koja je prošla kroz toliku tamu, i onu grobnu, nacija koja je podnela toliku žrtvu da bi ugledala svetlo i postala nacija, slobodna.
 
Šta ćemo od svega toga da zaboravimo, a mnoge stvari moramo, tek da ne bismo večno živeli u prošlosti, može da bude isključivo naš izbor, a ne odluka bilo koga sa strane.
 
I odmah da bude jasno, ovu zastavu, sve one koji pod njom i zbog nje leže, zastavu našeg stradanja, zastavu naših kostiju, naših jama, logora, dece koju su nam uzeli, sasvim sigurno  nikada nećemo zaboraviti i sa ponosom ćemo je nositi.
 
U njoj, i to je još jedna važna lekcija koju moramo da naučimo, jesu i sve naše besmislene podele, svi propali snovi koje smo sanjali, svaka greška koju smo napravili, ali ono što u tome jeste bitno je to da, i takva, ta zastava naša,  predstavlja ono jedinstvo koje se zasniva na činjenici da nismo savršeni, da jesmo različiti, ali i da znamo da je lepota zajedništva, lepota zastave, upravo i u tome.
 
Baš zato, naša crveno-plavo-bela trobojka nije nikakav poziv na jednoumlje, već potpuno suprotno suprotno, na čuvanje svih naših razlika pod jednom, istom zastavom.
 
Pod simbolom slobode, identiteta, postojanja, prava na život, jer to jesu uslovi za različitost.
 
Robovi su svi isti, porobljeni. Slobodni ljudi se razlikuju, zato što su slobodni.
 
I to je nešto što mora da važi za sve ljude na Balkanu, bez obzira na to gde žive. Da budu slobodni, u istoj meri, sa istim pravima, sa svojim jezikom, verom, kulturom i tradicijom.
 
I nije to nikakav poseban srpski svet, za koji nas optužuju, to je, jednostavno, svet slobodnih, svet onih sa svojim imenom, sa pravom da glasno i bez posledica mogu da ga izgovore, uvek, i na svakom mestu.
 
Nikada više za srpsku trobojku nikome nećemo da se izvinjavamo. Nosićemo je sa ponosom uvek, i svugde. Za nas ne postoji ništa važnije i preče od jedinstva našeg naroda.
 
I to, po nama, mora da važi za sve narode na Balkanu, bez ikakvih izuzetaka, a pogotovo bez stalnih pokušaja da se nekome,  Srbima, pre svega, dozvoli ponekad ime, ali i da se, uz to ime, doda i žig krivice.
 
Ovaj naš praznik jedinstva i slobode, ova naša zastava,imaju i tu ulogu, oni su dokaz da to, biti Srbin, ne znači i biti kriv, ne znači nositi teret osude, već, upravo suprotno, oni govore da uz to ime ide ponos.
 
Ponos zbog Mišara, Deligrada, Ćele kule, i Takova, Kumanova, Miloša, Đorđa, Mihajla, ponos zbog Kolubare, Cera, Kajmakčalana, ponos zbog Petra i Aleksandra, svih života datih za jedan lep, najlepši pokušaj svih antifašista da sačuvamo slobodu i u to najteže vreme, ali i zbog mučenika iz Prebilovaca, Jadovna, Jasenovca, koje nikada više ne smemo da zaboravimo, kao što smo zaboravljali 70 godina.
 
I to smo mi. To je Srbija. To je nova Srbija, drugačija Srbija, ponosna Srbija, koja ni od koga ništa ne traži i koja nikoga neće da moli, koja samo hoće da ima prava, baš kao što imaju svi ostali, i ništa više, ali i ništa manje. 
 
To je jezik, naš srpski jezik, jezik i Meše Selimovića, i Ive Andrića, i Miloša Crnjanskog. To je kultura koju smo stvarali, to je vera bez mržnje, to je naše biće, to nas određuje i čini dostojnim narodom.
 
To nam, na kraju, daje snagu, nauk, da u ovom veku, čiji temelji su nam danas u rukama, tražimo mir i da svoju snagu, veličinu, otkrijemo u  životu, u onome što ga čini boljim, u radu, u velikim poduhvatima pravljenja puteva i mostova, u povezivanju, u fabrikama, novim bolnicama, u znanju i veri da umemo, možemo, jednako, ili više od svih drugih. 
 
I kao što se mi ponosimo precima koji su za slobodu davali živote, tako sutra naši potomci treba da se ponose nama, koji ih učimo kako se za slobodu živi i kako se, u slobodi, živi.
 
I treba da ih naučimo kako se pamti, i kako se, samo svojom voljom, zaboravlja. Kako se zaslužuje dostojanstvo i kako se poštuje temelj.
 
A temelj jeste to ime, Srbija, pod kojim su toliki nepoznati sahranjeni. I ta naša zastava, u koju su utkali svoje živote, da ostanu prepoznati. I slava, Otadžbina, koja svoju decu vidi, čuje, i pomaže, ma gde ona bila.
 
Temelj je i ovaj praznik, praznik našeg identiteta, naše istorije, ali i naših različitosti koje, opet, daju i slavu i bol u prošlosti, i jasan plan za budućnost. 
 
I hoću da kažem veliko hvala našem narodu u Republici Srpskoj, hoću da kažem i veliko hvala njegovim predstavnicima, koji su ovde, hoću da kažem veliko hvala i našem narodu u Crnoj Gori i njegovim predstavnicima, onima koji se ne stide da kažu da su Srbi, hoću da kažem i veliko hvala našem mučeničkom narodu na Kosovu i Metohiji, njihovim predstavnicima, koji su večeras ovde, sa nama, ali i da kažem veliko hvala svima onima koji danas nisu smeli da istaknu svoju, srpsku zastavu zbog pretnji njihovih režima u regionu, da im kažem  hvala, jer znam da su njihova srca večeras ovde, sa nama i da kucaju za naš, za svoj srpski narod.
 
I dozvolite mi, na kraju, da kažem da ono što ću da radim, koliko god budem mogao, svom snagom, svim srcem, svom dušom, onoliko vremena koliko je ostalo, vodiću Srbiju da bude još jača, snažnija, da može da pomogne Republici Srpskoj, nikada ne dirajući u prava Bosne i Hercegovine, da pomognemo našem narodu i u Crnoj Gori, i na svakom mestu, i da zaštitimo svakog srpskog čoveka od progona, da nam se nikada više ne ponove ni Jasenovac, ni Jadovno, ni Prebilovci, ni Oluja, ni Bljesak, ni pogromi iz 2004. godine. I to je naš zavet!
 
Neka živi srpsko jedinstvo, sloboda naša i naša crveno-plavo-bela trobojka! Neka živi Republika Srpska!
 
Živela Srbija!" 
 
 
Izvor/Foto: Predsedništvo/Dimitrije Goll
 


Potpisivanje Memoranduma o razumevanju u oblasti transporta unutrašnjim plovnim putevima između Rumunije i Srbije

Ambasador Stefan Tomašević, prisustvovao je 9. septembra 2021. godine ceremoniji potpisivanja Memoranduma o razumevanju u oblasti transporta unutrašnjim plovnim putevima, između Agencije za upravljanje lukama Republike Srbije i Nacionalne kompanije „Administrativna uprava dunavskih morskih luka” Galaci iz Rumunije. Ceremoniji potpisivanja MoR su prisustvovali ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović, ambasadorka Rumunije u Republici Srbiji Silvija Davidoju i članovi srpske i rumunske delegacije iz lučkih uprava. 

Memorandumom o razumevanju se formalizuje i unapređuje saradnja između lučkih uprava u Republici Srbiji i Rumuniji  njegov cilj je da doprinese povećanju vidljivosti luka u Dunavskom slivu na evropskoj mapi luka, razvoju privrednih delatnosti u njihovom zaleđu i integrisanju luka u međunarodne multimodalne transportne lance. 

Ministar Momirović istakao je da je Rumunija sinonim prijateljstva sa Srbijom, jer je to država sa kojom nema otvorenih pitanja, ističući da su odnosi dve zemlje takvi bili kroz vekove. Naglasio je da su više decenija unazad izostajale investicije u vodnom saobraćaju i infrastrukturi u Srbiji i najavio je promene u tom pogledu. 

Ambasador Tomašević je naglasio značaj potpisivanja MoR za produbljivanje odnosa između dve države, ukazavši da je Dunav reka od velikog značaja za obe strane. Posebno je istakao plan R. Srbije, predstavljen od strane predsednika Aleksandra Vučića, koji predviđa značajna ulaganja u lučku infrastrukturu. Dodao je da je saradnja na Dunavu bitna zbog razvoja turizma i da su pored teretnih luka važna i međunarodna putnička pristaništa, kako bi se privukli turisti. Na kraju je zaključio da će  MoR značajno doprineti razvoju odnosa između lučkih uprava dve prijateljske susedne zemlje. 

Ambasadorka Davidoju je istakla da je potpisivanje MoR istorijski trenutak za saradnju dve zemlje u oblasti plovidbe Dunavom. Naglasila je da je MoR postavljen pravni okvir za razmenu informacija i investicija, te da će omogućiti bolji protok robe u oba smera. 

Nakon potpisivanja MoR održan je prvi bilateralni sastanak srpske i rumunske delegacije, na kojem su dogovorene buduće aktivnosti u pogledu predstojeće saradnje, a direktor Agencije za upravljanje lukama Vuk Perović otvarajući sastanak je istakao važnost potpisivanja MoR za dalje unapređenje luka u Dunavskom regionu.



Neraskidivo vezivanje za Srbe u Rumuniji

Skriven u dolini reke Moriš, srednjevekovni manastir Bezdin, dragulj pravoslavne vere, i ovog Gospodnjeg leta bio je domaćin crkveno-narodnog Velikogospojinskog sabora u nedelju, 29. avgusta.

Nakon liturgije i rezanja kolača usledio je jedan nesvakidašnji radosni događaj za srpsku zajednicu u Rumuniji. Ljubav Božija, sve što je od Boga i dobroga, Isus Hristos je doneo pošto je postao čovek. A On je postao čovek blagodareći Bogomajci koja ga je rodila i postala time zastupnica vascelog ljudskog roda. Ona, po kome je posvećen manastir Bezdin, pokazuje da je njen jedinorodni sin Hristos došao na svet da nam podari istinsku zajednicu ljubavi i sve nas objedini. U nedelju u bezdinskom hramu dogodilo se krštenje malog Vasilija, sina Stefana Tomaševića, ambasadora Republike Srbije u Rumuniji, kao rađanje novog života po volji Božijoj. U otmenom sjaju svoje aristokratske gradnje, manastir Bezdin je pored svedočenja vekovima istorije, posvedočio i ulazak u srpsku zajednicu diplomatskog predstavnika Republike Srbije U Bukureštu, Njegove Ekselencije ambasadora Stefana Tomaševića. Svetlosni čin kršenja izvršili su sa ushićenjem, blagodarnošćy radošću protojerej-stavrofor dr Marinko Markov, arhijerejski zamenik  Justin (Stojanović), egzarh manastira Eparhije temišvarske, protojerej Blagoje Čobotin, a miropozanje je izvršio Njegovo preosveštenstvo vladika Lukijan.

Ulaskom u pravoslavlje našeg Vasilija, on je postao deo zajednice Srba u Rumuniji, ali i mi zajedno sa njim i preko njega.  Mi smo sada neraskidivo vezani za srpsku zajednicu u Rumuniji i to i za nas predstavlja ogromnu čast i zadovoljstvo imajući u vidu da ćemo se uvek vraćati, gde god bili i službovali za našu otadžbinu, Rumunija će uvek ostati "naša", a srpsku zajednicu ćemo uvek gledati kao našu braću, kao i manastir Bezdin, koji je postao naša duhovna kuća - punim srcem izjavio je Stefan Tomašević, ambasador Republike Srbije u Rumuniji, oduševljeno govoreći o lepoti i uređenosti svetinja Eparhije temišvarske na teritoriji države koja je, kako je ponovo istakao, po svemu prijateljska.

Nova vremena i novi vetrovi duvaju. Pored snažnih političkih, kulturnih i ekonomskih veza, duhovni most srpske zajednice nastavlja da snažno povezuje dve prijateljske susedne države Rumuniju i Srbiju. Da su veze između dve bratske zemlje poput legure čelika, postalo je još jasnije u blagodeti krštenja ambasadorovog sina. Krštenjem je načinjen krug kome nema kraja, koji simbolizuje večno jedinstvo krštenoga i njegove porodice sa srpskom zajednicom i zbog toga će se uvek vraćati Rumuniji. 

Izvor: Naša reč

Autor teksta: Nikola Lakić



Аutorski tekst ambasadora Stefana Tomaševića objavljen u poslednjem izdanju Novog temišvarskog vesnika



Obeležavanje Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji „Oluja“

05. avgust 2021. godine   

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je obeležavanju Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji „Oluja“ i poručio da Srbija pamti! 

„Danas, kada ponovo podsećamo sebe na ono što se dogodilo avgusta 1995. godine, na užasan pogrom, proterivanje više od 250 hiljada Srba, na egzodus i etničko čišćenje, mi, istovremeno, i konačno, podsećamo sebe na to ko smo, šta smo, odakle smo i kuda idemo. Hvala vam svima što smo večeras svi zajedno i što pokazujemo koliko volimo svoj narod“, rekao je predsednik Vučić i dodao da nećemo zaboraviti sve ono kroz šta su Krajišnici morali da prođu. 

„Za nas to nisu samo strašne brojke stradalih“, poručio je predsednik Vučić i naglasio da Srbija neće zaboraviti. 

„Nikada kao danas se nije prekrajala istorija. Zato hoću da sve nas podsetim ne samo na ono šta su drugi nama činili, ne želeći da postojimo, već i na ono što smo sami sebi činili, baš kao da ne želimo da postojimo“, kazao je predsednik i napomenuo da nikada više ne sme da se ponovi da Srbija zaboravi svoje tihe heroje. 

Predsednik Vučić je naglasio da nikada više ne smemo da pokrivamo oči, i uši, i usta, pred nečim što jeste bio pogrom i sunovrat svake ljudskosti. 

„Praviti se da to nije tačno, izbegavajući da kažemo, zločin je ne samo prema žrtvama, nego i prema nama samima, svakom živom Srbinu, Krajišniku, prema Srbiji i njenoj budućnosti“, rekao je predsednik Vučić i podvukao da ljudi samo ako pamte mogu da se usprave i žive i sa sobom i sa drugima bez zazora, straha i sumnje. 

Predsednik Vučić je istakao da Srbija mora da se bori za mir i za kolevke sa decom, kao i da nas zaborav poništava i briše i iz istorije i iz budućnosti, oduzimajući nam pravo na svako sutra. 

„Naša misija je srećna budućnost za nas i za novo pokolenje! Današnja Srbija počiva na jasnom identitetu i na kulturi sećanja“, ukazao je predsednik Vučić i podsetio da je urađeno sve ono što je decenijama zapostavljano, kao i da je snažna Srbija postala gospodar svoje sudbine. 

„Neka je večna slava srpskim mučenicima koji su stradali u „Oluji“ i u svim pogromima. Vaša deca su u svojoj Srbiji, zbrinuta, voljena i uspešna. Mirno spavajte sokolovi srpski, budućnost vaše dece je naš zavet“, zaključio je predsednik Vučić i zahvalio svima koji su pokazali večeras kako se voli svoja zemlja i da Srbija pamti.

Izvor: www.predsednik.rs 

Foto: www.predsednik.rs

 



Susret sa Adamom Puslojićem

Ambasador Stefan Tomašević prisustvovao je svečanosti u Nacionalnom muzeju rumunske književnosti povodom uručenja nagrade „Mihaj Eminesku“ (za poeziju i prevod) koja je za 2020/2021 godinu dodeljena srpskom pesniku i prevodiocu Adamu Puslojiću. Svečanosti su između ostalih prisustvovali i novopostavljeni DS u MIP Rumunije Andrei Novak, kao i srpski umetnik Dragoljub Firulović. Adam Puslojić počasni je član Rumunske akademije od 1995. godine i već decenijama unazad zaslužan za približavanje srpske i rumunske kulture. Svojim brojnim prevodima književnih dela nastavlja da produbljuje prijateljstvo dve susedne zemlje. 

Ambasador Tomašević je u kraćem govoru istakao da je Adam Puslojić napravio svojevrstan most prijateljstva između srpskog i rumunskog naroda dočaravajući dela Mihaji Emineskua generacijama u R. Srbiji. Naglasio je da su u R. Srbiji, zahvaljujući njegovom radu, poznati i savremeni rumunski književnici. Ukazao je da je svojim radom Adam Puslojić dao izuzetan doprinos razvoju prijateljstva dva naroda. Na kraju je istakao da je R. Srbija posvećena radu na unapređenju i razvoju odnosa R. Srbije i Rumunije u svim oblastima, a posebno u kulturi koja na najbolji načni spaja dve zemlje i dva naroda. 

U prostorijama Ambasade ambasador Tomašević sastao se sa srpskim književnicima Adamom  Puslojićem i Dragoljubom Firulovićem. Sastanku je prisustvovao i Razvan Vanku, potpredsednik Saveza književnika Rumunije. Sagovornici su razmenili mišljenja o pravcima buduće kulturne saradnje R. Srbije i Rumunije. Zajednički je konstatovano da je, imajući u vidu da je usled pandemije virusa COVID -19 došlo do određenog zastoja u kulturnoj saradnji, potrebno intenzivnije raditi na organizaciji književnih večeri, koncerata i izložbi a kako bi se srpska kultura još više približila rumunskoj javnosti.  



Javni poziv za podnošenje predloga za dodelu nacionalnih priznanja za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge u oblasti ostvarivanja saradnje i jačanja veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu

Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, doneo je odluku broj 334/30-2021/01, kojom se raspisuje javni poziv za podnošenje predloga za dodelu nacionalnih priznanja za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge u oblasti ostvarivanja saradnje i jačanja veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu, koji će trajati od 3. avgusta do 12.avgusta  2021. godine.

Predlog za dodelu nacionalnog priznanja može podneti:

- organizacija dijaspore i organizacija Srba u regionu,

- udruženja čije su delatnosti ili deo delatnosti, usmerene na oblast za koju se predlaže dodela nacionalnog priznanja,

- diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Srbije, - crkve i verske zajednice,

- predlog za dodelu nacionalnog priznanja „Majka Srbija“ mogu podneti i jedinice lokalne samouprave u Republici Srbiji. 

Uvid u raspisani javni poziv možete izvršiti na sledećim linkovima: 

https://www.mfa.gov.rs  i https://www.dijaspora.gov.rs/uprava-za-dijasporu-konkursi



Susret sa prorektorom Policijske akademije Rumunije i direktorom rumunskog Nacionalnog koledža za unutrašnja pitanja
 
 
Ambasador Stefan Tomašević sastao se danas sa Stefanom Kristijanom,  prorektorom  Policijske akademije Rumunije i Katalinom Andrušom, direktorom rumunskog Nacionalnog koledža za unutrašnja pitanja. U konstruktivnom razgovoru sagovornici su razmenili mišljenja o bilateralnoj saradnji i pitanjima od obostranog interesa za dve prijateljske susedne zemlje, kao i o mogućnostima za rad na zajedničkim projektima Policijske akademije R. Srbije i Policijske akademije Rumunije.  
 


Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa državnim sekretarom Ministarstva inostranih poslova Rumunije Danuc Nekulaeskuom
 
 
Ambasador Stefan Tomašević sastao se danas sa državnim sekretarom Ministarstva inostranih poslova Rumunije Danuc Nekulaeskuom. Pored tema od bilateralnog značaja za dve zemlje sagovornici su razmenili mišljenja o saradnji  u međunarodnim forumima i regionalnoj bezbednosti. 
Ambasador Tomašević se zahvalio Rumuniji na njenoj kontinuiranoj i principijelnoj podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu R. Srbije, kao i svesrdnoj podršci na putu EU integracija. Naglasio je značaj rada na unapređenju saradnje R. Srbije i Rumunije, kako bi odnosi između dve zemlje dostigli nivo koji zaslužuju. Ukazao je da motor pokretač saradnje dve prijateljske zemlje treba da budu dva ministarstva spoljnih poslova.
DS Nekulaesku je potvrdio značaj bilateralne saradnje dve prijateljske susedne zemlje i naglasio  da treba nastaviti konstruktivan dijalog na svim nivoima. 
 


U TEMIŠVARU OTVORENA IZLOŽBA GALERIJE MATICE SRPSKE
 
Izložbu pod nazivom Evropski fenomeni u kolekciji Galerije Matice Srpske, 26. jula u Nacionalnom muzeju umetnosti u Temišvaru, otvorila je potpredsednica Vlade i ministar kulture i informisanja Maja Gojković. Otvaranju izložbe prisustvovali su i ambasador Republike Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević i generalni konzul u Temišvaru Vladan Tadić.
Izložba je realizovana na osnovu protokola o saradnji Galerije Matice Srpske iz Novog Sada i Nacionalnog muzeja umetnosti u Temišvaru, a uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i Pokrajinske vlade Vojvodine. Izložba obuhvata više od 70 dela srpskih slikara (Sava Šumanović, Milan Konjović, Paja Jovanović, Petar Dobrović, Anastas Jovanović i dr.) konceptualno raspoređenih kroz 4 teme (sloboda, progres, nasleđe i raznolikost), koje predstavljaju osnovne vrednosti na kojima je zasnovan razvoj evropskog društva, a koje se sada javnosti prezentuju kroz srpsko nacionalno kulturno nasleđe kao potvrda negovanja istih vrednosti od strane srpskog naroda kroz čitavu njegovu istoriju.
Otvarajući izložbu potpredsednica Vlade i ministar kulture i informisanja Maja Gojković je, pored ostalog, istakla da je reč o izložbi koja svojim bogatim sadržajem i porukama, ne govori samo o evropskim dimenzijama kulturnog nasleđa i dobroj saradnji dve ustanove kulture iz Srbije i Rumunije, već i o tradicionalnom prijateljstvu dva naroda i dve države. 
Posebnu vrednost ovom kulturnom događaju daje činjenica da će publika moći da vidi deo fonda Galerije matice srpske čije sedište je u Novom Sadu, Evropskoj prestonici kulture 2022. godine, kao i to što se izložba odigrava u Temišvaru, koji će ovu prestižnu titulu poneti u 2023. godini. 
 


Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu
 
 
Obaveštavamo da je ministar spoljnih poslova Nikola Selaković 19.jula 2021. godine doneo odluke broj 324/30-2021/01, 325/30-2021/01 i 326/30-2021/01 o raspisivanju konkursa za sufinansiranje projekata koji doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu.
 
Konkursi za sufinansiranje projekata mogu se preuzeti na sledećim linkovima: https://www.mfa.gov.rs i https://www.dijaspora.gov.rs/uprava-za-dijasporu-konkursi/
 
                               
 
 


Predsednik Vučić: Odlučili smo - naš cilj je EU, ali je Kina važan partner
 
 
Mi smo se odlučili - naš cilj jeste i ostaje EU, istakao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu nemačkom dnevniku „Handelsblatu“ i da za Srbiju ne postoji nikakva alternativa, ali naglasio i da je Kina važan partner Srbiji, a zadatak države da vodi brigu o interesu svojih građana.
 
On je tako odgovorio na pitanje šta će Srbija izabrati kada jednom bude morala da bira između tesnih odnosa sa Pekingom ili EU. Vučić je naglasio da Srbija želi da postane punopravna članica EU
 
„Nas povezuje istorija, zajednička kultura, članice EU su bez premca već sada naši najvažniji partneri“, objasnio je i dodao da je trgovinska razmena Nemačke i Kine 3.000 puta veća nego Srbije i Kine, a, primetio je, i pored toga se poslovi Srbije sa Kinom prikazuju kao problem.
 
Na konstataciju da nemačka kancelarka Angela Merkel nije čestitala stotu godišnjicu KP Kine, a da je on to učinio, odgovorio je da Srbija nije Nemačka, već mala zemlja. Na dodatno insistiranje šta će uraditi Srbija ako mora da bira između EU i Kine podvukao je da se Srbija već odlučila, da joj je bio i ostao cilj članstvo u EU.
 
„Naši najveći investitori su iz EU. Na EU otpada 67 odsto naše trgovine. Plus 17 odsto sa zemljama regiona koje se sve nalaze na putu ka EU. Bez EU ne možemo preživeti“, dodao je on.
 
„Ali možemo li mnogo toga dobrog sprovesti sa Kinom - naravno. I to činimo, kao i Nemačka“, istakao je Vučić, a na primedbu da se kritikuje kvalitet projekata Puta svile, pre svega zbog kineskih radnika, odgovorio da je kvalitet puteva ili mostova, koju Srbija gradi sa Kinom, odličan.
 
„Dajemo posao onima koji nam podnesu najbolju ponudu. Zbog toga kažem Evropljanima koji kritikuju kineske projekte u našoj zemlji - ponudite nam projekat za jedan evro više i dobićete ga“, naglasio je on.
 
S tim u vezi je ukazao da Srbija sa 600 miliona evra pomoći EU gradi železničku prugu ka Severnoj Makedoniji, navodeći da je ponuda bila bolja od kineske.
 
„Često se govori o pruzi prema Budimpešti sa 180 kilometara kroz teritoriju Srbije koju finansira Kina. Ali pruga koja se gradi uz pomoć EU od Beograda do severnomakedonske granice je duplo duža i niko ne govori o tome. Sve je suviše politički“, konstatovao je on.
 
Upitan da li pozdravlja planove EU i SAD o alternativnoj inicijativi Putu svile, Vučić je rekao da podržava sve što donosi prednosti našem regionu.
 
„Kinezi žele da prošire svuda svoje prisustvo, ali mnogi procesi na Zapadu, iskreno rečeno, su efikasniji i bez problema. Moramo još mnogo da učimo od Zapada, ali pristižemo“, kazao je Vučić.
 
On je ukazao da je Kina važan partner Srbiji i dodao da kada je počela konsolidacija državnih finansija 2014. naša država je dobila dobre uslove od Kine za razvojne projekte.
 
On je naveo i da je na istoku Srbije, na molbu EU raspisan konkurs za rudnik bakra, da šest meseci nijedno evropsko preduzeće nije dalo ponudu, te da su ga preuzeli Kinezi.
 
„Naš posao je da brinemo o ljudima“, poručio je on.
 
Podsetio je da je srpska privreda u osam i po godina porasla za 52 odsto, što za EU znači da bi Srbija mogla biti snažna članica i motor za ceo region.
 
Objašnjavajući kako se Srbija tako dobro ekonomski razvija on je ukazao da Srbija ima odličnu radnu snagu, koja govori engleski, da su društvo i administracija digitalizovani, i da ima i najfleksibilniji zakon o radu u Evropi, kao i konsolidovane javne finansije.
 
Podsetio je da je ranije javni dug bio na 78 odsto BDP, a danas je smanjen, zahvaljujući snažnim rastom privrede, na 52 odsto.
 
„Možemo sebi priuštiti da investitorima damo podsticaj za dolazak“, dodao je on i istakao da Srbija nudi pomoć investicijama, ali da na primer za dolazak Centra za razvoj „Kontinental“ motiv nisu bile subvencije.
 
Ukazao je da je samo Srbija u ovom regionu pre pet, šest godina pokrenula dualni obrazovni sistem, koji imaju Nemačka, Švajcarska i Austrija, da je na desetine hiljada ljudi u dualnom obrazovanju, a da to cene strani investitori, koji, uz to, mogu tesno sarađivati i sa univerzitetima.
 
Nemačka, naveo je, je najvažniji trgovinski partner i najveći investitor.
 
Počeli smo dolaskom malih tekstilnih preduzeća iz Turske, a sada dolaze pre svega velike nemačke firme. Danas u nemačkim kompanijama u Srbiji radi 71.000 ljudi“, objasnio je on.
 
Vučić je kazao da je veoma važna evropska perspektiva za investitore, navodeći da „Nikek“, „Toji Tajers“ ili „Micubiši“ dolaze iz Japana u Srbiju jer je naša država na stabilnom evropskom putu.
 
Upitan da li veruje da će Srbija u dogledno vreme postati članica EU, kazao je da se on ne žali.
 
„Sigurno je da smo dobili 45 milijardi evra pomoći EU, da bismo ekonomski bili mnogo dalje. Umesto toga smo dobili od EU 1,6 milijardi evra. Navikli smo da naše uspehe sami ostvarujemo“, rekao je Vučić.
 
Predsednik Srbije je podsetio da su u Hrvatskoj ranije plate bile 2,2 puta veće nego u Srbiji, a danas su veće za svega 1,7 puta.
 
„Zatvaramo rupu sopstvenim snagama. Ako bi postali članica EU onda zasigurno ne bi tražili najveće subvencije“, uverava on.
 
Rekao je da srpski put sledi nemački put ka Evropi, i da Srbija želi fer šansu.
 
„Verujem rečima Merkelove. Ona je na kraju svog mandata i ne bi morao više da je hvalim. Ali ona nam je dala stabilnost, slobodu putovanja u EU, pomogla u migrantskoj krizi 2015. godine i ministra privrede Altmajera i druge zamolila da tesno sarađuju sa nama“, podsetio je on.
 
Na pitanje da li ima naznake da će i nova nemačka vlada podržavati tako Srbiju, Vučić je izrazio uverenje da će tako biti.
 
„Poznajem Armina Lašeta, razgovarao sam sa njim kao premijerom Severne Rajne Vestfalije. Veoma je pametan i razume situaciju na Balkanu, i zasigurno će kao novi kancelar nastaviti politiku Merkelove prema našem regionu“, dodao je on.
 
Vučić je, takođe, izrazio uverenje da Rusija, ako bi se konkretizovalo pristupanje Srbije EU, ne bi slično reagovala kao u slučaju Ukrajine i da je tu reč o suverenoj odluci Srbije.
 
Na dodatno pitanje s tim u vezi Vučić je ukazao da je uvek kada bi se sastajao sa Vladimirom Putinom, a bilo je 18 ili 19 sastanaka, govorio da je zahvalan za tradicionalno tesno prijateljstvo sa Rusijom, ali i da se Srbija nalazi na jasnom EU kursu.
 
„Upitao je da li je to naš izbor i ja sam odgovorio „da, članstvo u EU je naš cilj“, dodao je on.
 
Kada je reč o „Kosovu“ Vučić je naglasio da je potreban kompromis u vezi ovog pitanja.
 
„Samo tako može biti održivog mira. Srbija, a i ja želimo mir. Prestanimo sa ludostima prošlosti. Tada ceo region može postati motor novog rasta za Evropu“, rekao je Vučić.
 
 
Izvor: Tanjug
 


Srbija ostvarila veliki uspeh u oblasti digitalizacije
 
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je na skupu posvećenom digitalizaciji i IT sektoru, koji je održan u Njujorku, da je, otkako je postala premijerka, najponosnija na uspeh Srbije u oblasti digitalizacije.
 
Brnabić, koja boravi u dvodnevnoj poseti SAD, rekla je da je, kada je u avgustu 2016. godine izabrana za ministarku državne uprave i lokalne samouprave, želela da učini sve da promeni javnu administraciju i ono što joj je kao građaninu smetalo.
 
Ona je navela da je, kada je stupila na dužnost premijera, znala šta su joj prioriteti i da najpre treba da se digitalizacija podigne na viši nivo, da počne reforma obrazovanja i da se radi na jačanju ekonomije.  
 
Verovala sam u zemlju koja veruje u narod, jer je srpski narod kreativan. Od 1. juna 2017. godine počeli smo da radimo kao e-Vlada, odnosno da razmenu podataka vršimo elektronskim putem, navela je predsednica Vlade.
 
Prema njenim rečima, naši građani nisu više morali da idu, recimo, u Poresku upravu, a od tada je javna administracija razmenila 50 miliona dokumenata, što znači da građani nisu morali da idu od kancelarije do kancelarije po 50 miliona papira.
 
Brnabić je istakla da je ponosna i na ono što je urađeno na polju obrazovanja otkako je na čelu Vlade, preciziravši da je u septembru 2017. godine uvedeno programiranje kao obavezan predmet u osnovnim školama.
 
Niko nije verovao da to možemo da uradimo, ali smo sarađivali sa privatnim sektorom i nekim društvenim organizacijama i uspeli smo u tome. Trenutno smo mnogo ispred brojnih zemalja u Evropi i svetu, rekla je premijerka.
 
Predsednica Vlade je ukazala na to da je ipak najponosnija bila kada je postavljen kamen temeljac za naučno-tehnološki park u južnoj Srbiji, napomenuvši da do sada naša zemlja ima četiri naučno-tehnološka parka.
 
Ona je istakla da je Srbija od tada postala jedna od najuspešnijih zemalja u svetu na tehnološkom polju, pri čemu je po nekim parametrima među deset država u svetu, a u nekim među pet, ocenivši da je to dokaz da se zemlja može brzo menjati.
 
Premijerka je, odgovarajući na pitanje o vakcinaciji, naglasila da naša država nikad to nije gledala kao geopolitičko pitanje, već kao zdravstveno.
 
Prema njenim rečima, Srbija je razgovarala sa proizvođačima i sa Istoka i Zapada i bila je među prvim evropskim zemljama koje su potpisale ugovore i sa kompanijom „Fajzer/Biontek“ i sa „Sinofarmom“.
 
Nažalost, mnoge zemlje su gledale na ovo pitanje kao geopolitičko. Nama to nije bilo bitno, dokle god su vakcine bezbedne, naglasila je predsednica Vlade i dodala da tu nije bio kraj uspehu Srbije, jer je potrebna i dobra organizacija.
 
Brnabić je objasnila da je organizacija druga važna stvar u vakcinaciji, jer je to logistički veoma težak proces, dodavši da je, uz pomoć digitalizacije, ostvaren uspeh i da se isplatilo sve što smo radili prethodnih godina.
 
Ona je navela da je Srbija brzo uspostavila sistem preko kojeg građani mogu da iskažu interesovanje za vakcinaciju protiv korona virusa i da izaberu koju vakcinu žele da prime, kao i da budu obavešteni porukom kada da se jave na vakcinaciju.
 
Sada mogu da se ulogujem na telefon, da vidim koliko je ljudi primilo vakcinu, koliko se još prijavilo, tako da se vide efekti digitalizacije. Sve smo napravili vrlo efikasnim i lakim za naše građane, objasnila je premijerka.
 
Brnabić je, odgovarajući na pitanje šta ostalim zemljama sveta može da poruči kako da brže napreduju, rekla da je važno da se što više ulaže u digitalizaciju i edukaciju.
 
Morate da naučite decu kako da razmišljaju, a ne šta da misle. Neće sva deca postati IT stručnjaci, ali ono što mogu da nauče jeste algoritamski način razmišljanja i kako da donose odluke, poručila je ona.
 
Premijerka je kao važnu stvar za napredak navela ulaganje u brz internet i obezbeđivanje infrastrukture za startap kompanije jer sve više i više ekonomija će biti zasnovano na startapovima i inovacijama, naglasivši da treba pomoći ljudima da pokrenu firme i sprovedu svoje ideje.
 
Ona je, govoreći o društvenim mrežama, ukazala na to da su lažne vesti postale najveći izazov ovih mreža i ostaće još neko vreme.
 
To je najveći izazov sa kojim se, kao premijer, susrećem, posebno tokom pandemije korona virusa, rekla je ona i dodala da su društvene mreže i velika prilika za političare da komuniciraju sa građanima.
 
Izvor: www.srbija.gov.rs 
Foto: www.srbija.gov.rs 
 


Selaković: Obeležimo zajedno Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave
 
 
Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković pozvao je danas građane Srbije i Srbe u regionu i dijaspori da ove godine Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji se obeležava 15. septembra, proslave isticanjem srpske trobojke.
„Naša zastava je zajednička Srbima u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, ali nismo dovoljno radili na izgradnji i poštovanju kulta zastave, koji je ukorenjen kod mnogih naroda“, rekao je Selaković obraćajući se učesnicima Samita srpske omladine i studenata Balkana „Sinergija kao ključ uspeha“. 
 
Selaković je podsetio da je 15. septembra probijen Solunski front, kada je otpisana Srbija uspela da se podigne, i da su u toj vojsci bili Srbi sa svih prostora nekadašnje Jugoslavije, pa i sa druge strane okeana.
 
Prema njegovim rečima, moramo da se mnogo više obrazujemo i da mnogo više učimo o temeljima naše nacionalne svesti.
 
Govoreći o potrebi negovanja zajedničkog srpskog identiteta, Selaković je ocenio da ćemo kao narod opstati ako budemo jedinstveni i spremni da se borimo za sopstvenu budućnost.
 
„Da je Srbin biti lako, ta Srbin bi bio svako. Ali mi smo narod koji je opstao na istorijskoj sceni zato što se borimo, a lakše ćemo se boriti zajedno sa zajedničkom svešću i identitetom“, rekao je Selaković.
 
Šef srpske diplomatije je naglasio značaj snažnijeg i masovnijeg uključivanja mladih u srpsku javnu i kulturnu diplomatiju, i predložio da, u okviru zajedničke borbe za promovisanje naše kulture kao obeležja nacionalnog identiteta, počnemo da masovno zajednički nastupamo na društvenim mrežama.  
 
„Mislim da je uloga mladih u toj borbi ključna, a za vas je to 30 sekundi i jedan klik. Potrudite se da na takav način upoznajete ceo svet sa onim čime se kao narod ponosimo… Umrežimo srpsku omladinu u regionu, dolazite u Beograd i upoznajte se jedni sa drugima. Viđajte se i sarađujte a mi smo tu da vam pomognemo kada ponudite ideju“, rekao je Selaković. 
 
Selaković je zahvalio SKONUS-u i Centru za edukaciju i razvoj na organizaciji današnjeg skupa, najavljujući da će MSP od sledeće godine Samit srpske omladine i studenata Balkana finansirati, ne projektno, već kroz redovno budžetsko finansiranje.
 


Cilj da mladi ostanu u Srbiji
 
 
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je danas na otvaranju Samita srpske omladine i studenata Balkana da je cilj da mladi ostanu u Srbiji i u zemljama regiona i da se vraćaju iz inostranstva.
 
Brnabić je govoreći o obrazovanju ukazala na to da se 80 odsto učenika u dualnom obrazovanju zaposli u firmama u kojima je radilo praksu, a da se od ove školske godine uvodi dualno obrazovanje na fakultete.
 
Ona je dodala da je 15 miliona evra izdvojeno za program „Moja prva plata“, a da je 22 do 23 odsto mladih nezaposleno.
 
Nemamo više toliko problema sa odlivom mozgova, a od 2015. do 2019. godine imamo neto priliv visoko obrazovanih od 24 do 29 godina, rekla je Brnabić.
 
Premijerka je mlade na skupu pozvala da se vakcinišu.
 
Predsednica SKONUS Margareta Smiljanić pozvala je sve na samitu da se ujedine kako bi gradili zajedničku budućnost.
 
Samitu srpske omladine i studenata Balkana „Sinergija kao ključ uspeha“ prisustvovalo je oko 300 mladih iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
 
Skup je organizovao Centar za edukaciju i razvoj omladine Beograda.
 


Rajko Kornja - IN MEMORIAM

Sa velikom žalošću primio sam vest da nas je napustio Rajko Kornja. 

Kao dugogodišnji glavni i odgovorni urednik „Naše reči“, obnovitelj „Temišvarskog vesnika“, autor brojnih dokumentarnih filmova i veliki medijski stručnjak, ostavio je neizbrisiv trag kada je u pitanju srpska zajednica, ali i čitavo rumunsko društvo. 

Nacionalna televizija Rumunije ostala je bez velikog profesionalca i vizionara, koji je uspostavljao nove standarde i uvek išao ispred vremena. 

Zahvaljujući njegovom pregalaštvu i ogromnoj ljubavi prema Srbiji, ostaju brojna ostvarenja koja je Rajko osmislio i potpisao kao omaž najboljima među onima koji su gradili mostove između naša dva naroda i činili kvalitetnijim naša društva. Ogroman doprinos koji je pružio, kroz čitav svoj život, na očuvanju srpske tradicije, jezika i kulture, čine ga večnim. 

Koristim priliku da članovima porodice, Savezu Srba u Rumuniji, svim kolegama, prijateljima i poštovaocima Rajka Kornje izrazim iskreno saučešće povodom velikog zajedničkog gubitka. 

Stefan Tomašević, ambasador R. Srbije u Rumuniji



Prijem za fudbalere OFK Beograd

U Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu je danas upriličen prigodan prijem za fudbalere i Upravu  OFK Beograd, koji borave u Bukureštu povodom prijateljske utakmice sa FK Steaua Bukurešt. OFK Beograd će prijateljsku utakmicu igrati 7. jula 2021. godine a povod je otvaranje novog stadiona FK Steaue. Dva kluba su igrala poslednju prijateljsku utakmicu 1974. godine kada je FK Steaua takođe otvarala nov stadion.

Ambasador Stefan Tomašević je, obraćajući se fudbalerima i Upravi kluba, istakao da je prijateljska utakmica OFK Beograd i FK Steaua Bukurešt izuzetan dokaz prijateljstava, kako dva kluba, tako i srpskog i rumunskog naroda. Ukazao je da se nastavlja tradicija gostovanja srpskih klubova u Rumuniji i podsetio da  je BSK, današnji OFK Beograd, bio gost u rumunskoj prestonici 1922. godine u sklopu svečanosti prilikom venčanja kralja Aleksandra Karađorđevića i rumunske princeze, a kasnije srpske kraljice Marije. Izrazio je nadu da će ova prijateljska tradicija biti nastavljena i u budućnosti. Zahvalio se Upravi kluba i fudbalerima što su se odazvali pozivu da posete Ambasadu i poželeo im je uspeh na sutrašnjoj utakmici, kao i u budućim takmičenjima. 

Saša Stevanović, predsednik Upravnog odbora OFK Beograd, zahvalio je na srdačnom prijemu i pozvao je predstavnike Ambasade da prisustvuju prijateljskom meču i daju podršku fudbalerima OFK Beograd.

Prijem je ispratila rumunska državna televizija (TVR1).



Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa ministrom obrazovanja Rumunije Sorin Mihai Kmpeanuom

Ambasador Stefan Tomašević sastao se danas sa ministrom obrazovanja Rumunije Sorin Mihai Kmpeanuom a sa kojim je razmenio mišljenja o temama od posebnog značaja za bilateralnu saradnju dve zemlje. Obostrano je ukazano na istorijski dobre bilateralne odnose, te naglašen potencijal i spremnost za dodatno unapređenje i produbljivanje saradnje u oblasti obrazovanja. Posebno je istaknut značaj izučavanja srpskog i rumunskog jezika na univerzitetima dve prijateljske susedne zemlje.

Ambasador Tomašević se zahvalio Rumuniji na njenoj kontinuiranoj i principijelnoj podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu R. Srbije, kao i svesrdnoj podršci na putu EU integracija. Posebno se zahvalio Rumuniji na brzoj reakciji i donaciji 50.000 doza vakcine Astra-Zeneka što okarakterisao kao svojevrstan gest prijateljstva i dobrosusedstva.

Ministar Kmpeanu istakao je otvorenost Rumunije za zajednički rad sa R. Srbijom na unapređenju saradnje u oblasti obrazovanja i nadu za uspešnost budućih projekata. 

Posebno je istaknut značaj napretka koji je R. Srbija postigla u okviru saradnje sa Međunarodnom organizacijom Frankofonije i Univerzitetskom agencijom Frankofonije i u tom smislu puna podrška Rumunije.



Predsednik Vučić učestvovao na konferenciji „Mini Šengen“
 
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je danas putem video-linka na konferenciji „Mini Šengen“ sa predsednikom Vlade Republike Albanije Edijem Ramom i predsednikom Vlade Republike Severne Makedonije Zoranom Zaevim. Zvaničnici su razgovarali o daljim koracima u regionalnoj saradnji, kao procesu od vitalnog značaja za napredak Zapadnog Balkana i evropskog puta u celini.
 
Sagovornici su se saglasili da je zemljama Zapadnog Balkana potrebno članstvo u Evropskoj uniji, ali i da je isto toliko Evropskoj uniji potreban Zapadni Balkan, budući da je region i okružen granicama EU, a zemlje koje streme članstvu dele zajedničke evropske vrednosti.
 
Predsednik Srbije i premijeri Albanije i Severne Makedonije izrazili su želju da četiri evropske slobode – kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala, počnu da se primenjuju što pre širom regiona, te da će u tom kontekstu pružiti punu podršku regionalnom zajedničkom tržištu na Samitu Berlinskog procesa, 5. jula.
 
„Svesni smo toga da samo zajedničkim radom i prihvatanjem regionalne saradnje u okviru različitih regionalnih inicijativa kao što su zajedničko tržište, regionalni Šengen, zeleni koridori ili Berlinski proces, možemo da približimo naše ekonomije, uvećamo blagostanje naših ljudi i dovedemo velike investicije, koje inače ne bi bile moguće ni za jednog od nas pojedinačno“, jedan je od zajedničkih zaključaka ove video-konferencije.
 
Sagovornici su se saglasili da se 29. jula sastanu u Skoplju, kako bi napravili pregled napretka u primeni dosadašnjih inicijativa i projekata i potpisali dodatne sporazume između tri zemlje vezane za sprovođenje obaveza iz Berlinskog procesa, kao i o saradnji i pomoći u slučaju prirodnih katastrofa i olakšicama za trgovinu, izvoz i uvoz.
 
„Pozivamo i podstičemo naše kolege iz regiona da potpišu i primenjuju slične sporazume, kako bi vizija zajedničkog političkog i ekonomskog prostora širom Zapadnog Balkana uskoro, kroz jedinstveno tržište, postala važan deo svakodnevice naših građana“, poručili su predsednik Srbije i premijeri Albanije i Severne Makedonije.
 
Sagovornici su posebno naglasili da će i pored kašnjenja u procesu proširenja i dalje nastojati da prepoznaju nove načine, oblasti politika i finansijske instrumente, kako bi sve tri zemlje uvećale doprinos Evropi, ojačale veze sa Evropskom unijom i postepeno integrisale region u jedinstveno evropsko tržište.
 
Govoreći o Zelenoj agendi, sagovornici su uputili zajednički poziv Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama da se pridruže zemljama širom regiona u cilju podrške u razvoju projekata u koje bi moglo da se investira što pre, kako bi se unapredila zaštita životne sredine i povećala široka upotreba obnovljivih izvora, u sklopu primene Ekonomskog i investicionog plana EU i Zelene agende za Zapadni Balkan.
 
„Naše zemlje imaju ogroman potencijal za održivi rast i razvoj ovog sektora. Zamolićemo za praktičnu podršku kako bismo otkrili koji projekti mogu da unaprede naš region u pogledu izvora obnovljive energije za naše građane i za zelenu energetsku budućnost EU“, istakli su sagovornici tokom video-konferencije „Mini Šengen“ i zaključili da samo regionalno povezivanje, uz podršku Evropske unije, može da doprinese opštoj stabilnosti i napretku celog regiona i Evrope.
 
 
Izvor: www.predsednik.rs 
Foto: www.predsednik.rs 
 
 


Ministar Selaković sa budućim izaslanicima odbrane Republike Srbije
 
 
 
Šef srpske diplomatije Nikola Selaković razgovarao je danas sa budućim izaslanicima odbrane, koji u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije obavljaju pripreme za odlazak u inostranstvo.
 
Ministar Selaković je poželeo budućim izaslanicima odbrane Republike Srbije uspeh u radu, istakavši da će u obavljanju svog posla imati punu podršku Ministarstva spoljnih poslova i naše diplomatsko-konzularne mreže.
 
Selaković je grupu budućih izaslanika odbrane, koji će službovati u Crnoj Gori, Ujedinjenom Kraljevstvu, Nemačkoj, Hrvatskoj, Belgiji, Italiji i Rumuniji, upoznao sa prioritetima spoljne politike Srbije.
 
Posebnu pažnju ministar Selaković poklonio je objašnjavanju pravaca naše regionalne politike, ističući da su očuvanje regionalne stabilnosti i promovisanje ekonomske saradnje prioritetni ciljevi.
 


Konferencija - „Trenutni izazovi međunarodnog javnog prava“

Ambasador Stefan Tomašević učestvovao je na konferenciji  „Trenutni izazovi međunarodnog javnog prava – vizija diplomatskog kora Rumunije i rumunske akademske zajednice“ u organizaciji Unije bilateralnih privrednih komora Rumunije, a kojoj su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, akademske zajednice i stručne javnosti Rumunije. Na konferenciji je promovisana i knjiga Međunarodno javno pravo čiji je autor prof. dr Nasti Vladoju, predsednik Unije bilateralnih privrednih komora Rumunije. 

Ambasador Tomašević se u svom govoru osvrnuo na trenutne aspekte i izazove sa kojima se suočava međunarodno javno pravo iz perspektive R. Srbije, što je, kako je naveo,  značajno i za druge države članice UN koje su posvećene poštovanju principa postavljenih Poveljom UN. Ukazao je da jednostrano proglašena nezavisnost takozvanog „Kosova“, uz podršku nekih zemalja, predstavlja ozbiljan udarac temeljima međunarodnog prava, te da podrška secesionizmu, zasnovanom na terorizmu, otvara prostor za dalju radikalizaciju kako u Evropi tako i u čitavom Svetu. Naglasio je da se mora ukazati na važnost posvećenosti poštovanju međunarodnog prava i daljem odolevanju različitim pritiscima i da je istrajnost i principijelno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta država članica UN-a od ključnog interesa za međunarodno pravo. Istakao je važnost principijelne podrške koju Rumunija pruža Srbiji u pogledu teritorijalnog integriteta i suvereniteta, a kojom se brane instituti međunarodnog prava. Ukazao je i da su istrajnost i nepokolebljivost u tom smislu od velike važnosti, isto kao i odupiranje stalnim pritiscima na bilateralnom nivou, kao i unutar međunarodnih foruma, te da je to jedini način da se odbrani poredak koji podrazumeva zakon, slobodu i pravdu, vrednosti za koje su se borili naši preci.

Ambasador Tomašević je naglasio i da se trenutni izazovi koji se odnose na polje komunikacija, tehnološkog razvoja i terorizma, u velikoj meri utiču na međunarodnu bezbednost. Dodao je da su mnoga pravila redefinisana tokom pandemijske krize, te da je došlo do ograničavanja kretanja i putovanja, kako bi se uspostavio sistem za kontrolu zaraze, koja je takođe uticala i smanjila bilateralne i multilateralne aktivnosti. Naglasio je da su se tradicionalne pretnje međunarodnoj bezbednosti, kao što su oružani sukobi, agresija i nelegitimna upotreba sile, umnožile. Ukazao je da sa ponosom ističe da je bivša Jugoslavija, čiji je sukcesor R. Srbija, aktivno učestvovala i doprinela osnivanju UN i da je bila među prvih 50 zemalja potpisnica Povelje UN. Naglasio je da je Savet bezbednosti, kao jedno od najvažnijih tela UN-a i koji ima primarnu ulogu u održavanju međunarodnog mira i kolektivnog odvraćanja od upotrebe sile,  dužan da svoje delovanje zasniva na principima na kojima su zasnovane UN. Ukazao je da se zbog sukobljenih interesa na međunarodnoj sceni, povremeno pribegava jednostranim merama i akcijama koje podrivaju i dovode u pitanje efikasnost multilateralizma i mehanizama međunarodne saradnje, te da dovode do krize legitimiteta institucija kao što su UN. Naglasio je da tu pre svega misli na upotrebu oružane sile protiv suverenih država, protivno osnovnim principima kolektivne bezbednosti i bez pristanka Saveta bezbednosti UN. 

Ambasador Tomašević je podsetio na odluku o upotrebi oružane sile protiv SR Jugoslavije 1999. godine, a koja je doneta i izvršena bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN, čime su povređena ne samo suverena prava R. Srbije, već je urušen i autoritet UN i ozbiljno ugrožena njegova primarna mirovna funkcija. Ukazao je na to da je upotreba oružane sile protiv SR Jugoslavije stvorila presedan i prostor za zaobilaženje i zanemarivanje UN-a kao ključnog okvira za prevazilaženje sporova i nesuglasica, a koje bi mogle predstavljati pretnju miru. Naglasio je da bi agresija protiv SR Jugoslavije trebalo da bude lekcija za budućnost o važnosti doslednog poštovanja Povelje UN i postignutih standarda u međunarodnom pravu, te da zemlje poput R. Srbije moraju insistirati na doslednoj primeni međunarodnog prava i poštovanju uloge međunarodnih organizacija u sprečavanju kršenja dogovorenih pravila. 

Na kraju svog izlaganja ambasador Tomašević je naglasio da u trenutnim okolnostima, koje su duboko promenile svet u kojem živimo, R. Srbija želi da da značajan doprinos globalnoj i regionalnoj bezbednosti, kako na bilateralnom, tako i na multilateralnom planu te da naša zemlja podržava napore UN na polju promocije i očuvanja mira i bezbednosti. Ukazao je i da je R. Srbija čvrsto opredeljena da nastavi da podržava globalne napore u borbi protiv terorizma. Zaključio je da će R. Srbija dosledno podržavati i braniti temelje međunarodnog prava, podjednako u svim sličnim budućim okolnostima, kao i do sada, te da je to jedini put ka sigurnosti, prosperitetu i svetloj budućnosti novih generacija.



Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa Mohamedom Ketatom

Ambasador Stefan Tomašević sastao se danas sa Mohamedom Ketatom, regionalnim direktorm Univerzitetske agencije frankofonije (AUF). U prijatnom razgovoru sagovornici su razmenili mišljenja o saradnji srpskih univerziteta sa Univerzitetskom agencijom frankofonije, kao i ciljevima  i načinu za dodatno produbljivanje saradnje.



Sastanci u Antaliji bili uspešni za Srbiju
 
 
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je danas, nakon plenarnog sastanka Procesa saradnje JIE u Antaliji, da su na ovom skupu jednoglasno usvojeni Zajednička deklaracija, Strateški dokument za Jugoistočnu Evropu, kao i godišnji izveštaj Saveta za regionalnu saradnju.
Brnabić je u obraćanju novinarima istakla da su plenarni sastanak obeležile dve stvari – činjenica da je i Priština glasala za sve dokumente, iako je u njima Kosovo označeno sa zvezdicom, kao i to što se predsednica privremenih prištinskih institucija Vjosa Osmani u jednom trenutku pozvala na Briselski sporazum.
Ona je ukazala na to da je u Strateškom dokumentu za Jugoistočnu Evropu, na svakom mestu gde se pominje „Kosovo“, ono, pored zvezdice, označeno i fusnotom.
Pored toga, kako je prenela, zanimljivo je da se Osmani čak u jednom trenutku pozvala na Briselski sporazum i rekla da po njemu ne ide fusnota svaki put, već samo prvi, kad se pominje „Kosovo“.
Sada vidimo da se prištinska strana poziva na Briselski sporazum, a kada im ne odgovara, onda to ne postoji. Zbog toga se nadam da će se konačno vratiti Briselskom sporazumu, pre svega da formiraju Zajednicu srpskih opština, istakla je premijerka.
To je, kako je ocenila, danas bilo konstruktivno sa njihove strane, i potpuno suprotno svemu što se čulo u prištinskom parlamentu – da neće dopuštati usvajanje takvih dokumenata.
Brnabić je prenela da je sastanak sa predsednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom bio jako dobar, i da je tom prilikom predsedniku Republike Aleksndru Vučiću još jednom upućen poziv da što pre poseti tu zemlju.
Ona je navela da je dogovorena skorašnja poseta ministra spoljnih poslova Turske Mevluta Čavušoglua Srbiji, koja će verovatno biti realizovana do kraja avgusta.
Premijerka je prenela da je na sastanku bilo reči o daljoj političkoj i ekonomskoj saradnji, navodeći da je trgovinska razmena Srbije i Turske 2020. godine dostigla rekordnih 1,320 milijardi evra.
Brnabić je istakla i da je Erdogan pričao o dodatnom interesovanju turskih investitora za Srbiju, ocenivši da su investitori iz te zemlje na mnogo načina bili posebni i specifični, jer su dolazili u najnerazvijenije delove Srbije, gde su bila najpotrebnija radna mesta.
Na tome sam posebno zahvalila Erdoganu. Oni su nam pokrivali oblasti koje nijedan drugi investitor nije, ali oni su i dalje zaineteresovani i verujem da će se i turske investicije menjati i da će ih biti još više, navela je ona.
Istovremeno, predsednica Vlade je saopštila da je poruka Srbije na samitu Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi bila jasna, a to je da samo jaka regionalna saradnja i bolje povezivanje regiona može da pomogne da se brzo oporavimo od posledica krize izazvane pandemijom COVID-19.
Ona je navela da je Srbija posvećena regionalnim projektima, pre svega, infrastukturnim, za bolje putno i železničko povezivanje.
Ali apelujemo i na EU da se ''zeleni koridori'', uspostaljeni između zemalja i regiona Zapadnog Balkana, prošire na susede koji su članice EU, da imamo bolju usklađenost na graničnim prelazima, sa više elektronskih sertifikata, poručila je Brnabić.
Srbija će, kako je navela, uložiti dodatna sredstva u fizičko proširivanje graničnih prelaza da bismo bili efikasniji.
Prema njenoj oceni, dobro je da se inicijativa koju je pokrenuo predsednik Srbije Aleksandar Vučić – takozvani ''mini Šengen'', odnosno četiri slobode, proširi na čitav region Zapadnog Balkana, jer je potrebno da imamo što efikasniji protok robe, ljudi, usluga i kapitala, zato što od toga zavisi budućnost i naša konkurentnost.
Izvor i foto: www.srbija.gov.rs
 


Selaković: Srbija posvećena miru i stabilnost regiona
 
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio danas, nakon sastanka ministara inostranih poslova učesnica Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi, da su, u godini kada se obeležava četvrt veka postojanja ove inicijative, više nego ikad potrebni dobrosusedski odnosi, zajednički nastup i objedinjavanje tržišta. 
 
,,Sastanak učesnica PSuJIE je bio i prilika da govorimo o onome što su primeri naše izuzetno uspešne saradnje. Srbija je u periodu pandemije Kovid-19 pokazala šta su solidarnost i dobrosusedski odnosi. Činjenica da smo donirali preko 150 hiljada doza vakcina govori koliko je Srbija spremna da deli sa drugima za opšte dobro'' rekao je ministar Selaković.
 
Ministar je istakao da je Srbija posvećena evropskim integracijama i članstvu u EU, ali da ostaje pri svojoj vojnoj neutralnosti, iako sarađuje sa različitim vojnim organizacijama.
 
Selaković je ukazao da je NATO važan partner Srbiji, da su NATO snage pretežno u sastavu mirovnih jedinica Kfora na KiM, kao i da je veoma važna dobra komunikacija predsednika Aleksandra Vučića i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga.
 
Takođe, Selaković je poručio da je dominantan stav i zajednička poruka našeg regiona razočaranje pristupom Brisela Zapadnom Balkanu i ,,zatvaranje vrata''.
 
Odgovarajući na pitanja novinara o pozivu koji je šef hrvatske diplomatije uputio državama EU koje ne priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost "Kosova" da promene stav, Selaković je ukazao da se na taj način ne grade dobrosusedski odnosi i da vređanje Srbije neće doprineti jačanju saradnje.
 
„Ima mnogo toga o čemu između sebe Beograd i Zagreb treba da razgovaraju. Ima otvorenih pitanja. Ako mislite da rešavamo ta pitanja, onda ih nećete otvoriti time što ćete nas vređati“, rekao je Selaković. 
 
Selaković je poručio da će Srbija ostati posvećena miru i stabilnosti u regionu, da neće reagovati na svaku provokaciju, ali će reagovati na neistine. 
 
Ministar je rekao da opterećenost otvorenim pitanjima i problemima dele svi u regionu, da je dobra strana današnjeg skupa što se otvoreno govori o problemima, ali i onome što treba da budu dobre inicijative, kao što je inicijativa "mini šengen“.  
 
Kada je reč o BiH, Selaković je podvukao da je pozicija Srbije jasna i nedvosmislena i da se ne menja.
 
Rekao je da poštujući teritorijalni integritet i Dejtonski poredak, poštujemo BiH koju čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda. 
 
„To je naša pozicija koje se ne menja od trenutka stavljanja potpisa na Dejtonski sporazum“, rekao je Selaković i ocenio da je "dejtonski recept" omogućio BiH da postoji i funkcioniše na određeni način, a da ukoliko je potrebno nešto menjati, treba postići konsenzus sva tri konstitutivna naroda i oba identiteta.
 


Selaković: Saradnja i dobrosusedski odnosi opšti su interes čitavog regiona
 
 
 
 
 
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković učestvovao je danas u Antaliji na Sastanku ministara inostranih poslova učesnica Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi. 
Selaković je podvukao da je ključni spoljnopolitički i strateški cilj naše zemlje ostvarivanje punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
„Nadam se da će Evropska unija nastaviti da podržava proces integracije učesnica PSuJIE u EU, što će, uveren sam, doneti trajnu stabilnost i prosperitet regionu i pomoći konsolidaciju i razvoj Evrope u celini“, rekao je Selaković.
Ministar je ukazao da mir i stabilnost nemaju alternative i predstavljaju zvezdu vodilju na putu našeg regiona ka Evropskoj uniji. Takođe, posebno je naglasio da je Beograd odlučan da dijalogom i u dobroj veri rešava sva otvorena pitanja – kao odgovoran i predvidiv partner, i u skladu sa principima međunarodnog prava.
„Moramo se pobrinuti da se ono o čemu se postigne dogovor kasnije poštuje i ispunjava na terenu, jer se naši dogovori tiču prvenstveno dobrobiti naših naroda, ali govore i o tome ko smo i kakvu budućnost želimo“, rekao je šef srpske diplomatije.
Selaković je poručio da Srbija punu pažnju posvećuje unapređenju regionalne saradnje i dobrosusedskih odnosa, istakavši da se snaženjem ekonomskih veza unutar regiona doprinosi i relaksiranju postojećih političkih odnosa.
„Obavezali smo se učešćem u različitim formatima da ćemo sprovesti potrebne reforme i promovisati regionalnu saradnju u brojnim oblastima, među kojima bih kao posebno važne i u opštem interesu čitavog regiona izdvojio - zajedničke infrastrukturne projekte u transportnom i energetskom sektoru“, rekao je Selaković.
Kao konkretne pozitivne rezultate regionalne saradnje, ministar je izdvojio Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA), Fond za zapadni Balkan, Regionalnu kancelariju za saradnju mladih, Transportnu zajednicu u jugoistočnoj Evropi, Komorski investicioni forum zapadnog Balkana, te zaključivanje „Sporazuma o snižavanju cena rominga u regionu ZB“.
Selaković je posebno pohvalno govorio o uspostavljanju „Zelenih koridora“ u našem regionu tokom pandemije virusa korona, i ukazao da je sada potrebno omogućiti njihovo proširivanje i na granične prelaze sa susednim državama članicama EU.
Ministar je rekao i da Srbija pozdravlja Akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište i dodao da je taj dokument  u značajnoj meri zasnovan na konkretnim predlozima proisteklim iz inicijative koju je predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokrenuo u saradnji sa premijerima Albanije i Severne Makedonije.
Takođe, Selaković je istakao da je Srbija svoje opredeljenje za unapređenje regionalne saradnje demonstrirala sa susedima u regionu - slanjem pošiljki vakcina i omogućavanjem vakcinacije u Srbiji.
„Srbija je u region do sada poslala 120.000 vakcina i na svojoj teritoriji vakcinisala oko 65.000 građana zemalja iz regiona, što znači da smo ukupno obezbedili oko 200.000 vakcina za svoje susede“, kazao je ministar.
U svom izlaganju, šef srpske diplomatije se osvrnuo i na značaj Regionalnog saveta za saradnju koji kao stožerna regionalna inicijativa daje konkretne rezultate i doprinosi ostvarivanju ekonomskog napretka i produbljivanju saradnje i rekao da očekuje da će implementacija Strategije 2030 za jugoistočnu Evropu kada bude usvojena pružiti koristi našem regionu.
Selaković je čestitao Turskoj na uspešnom predsedavanju i poželeo narednoj predsedavajućoj Grčkoj puno uspeha.
 


Posvećenost unapređenju bilateralne saradnje sa Rumunijom
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je danas sa ambasadorkom Rumunije u Srbiji Silvijom Davidoju o bilateralnim političkim odnosima, privrednoj saradnji i rezultatima aktuelnih projekata koje Srbija ostvaruje sa ovom državom.
 
Na sastanku je iskazana posvećenost daljem unapređenju bilateralne saradnje i razmotreni projekti putne i železničke infrastrukture – izgradnja brze saobraćajnice Temišvar–Pančevo, obnova železničke infrastrukture, kao i efikasnije korišćenje plovnog puta Dunava.
 
Ovi projekti bi doprineli, ne samo boljoj povezanosti, već i povećanju bilateralne privredne i trgovinske saradnje, zaključeno je na sastanku.
 
Kada je u pitanju saradnja u oblasti energetike, ambasadorka Davidoju je posebno istakla projekat izgradnje gasne interkonekcije Srbija–Rumunija, koja bi doprinela diverzifikaciji u oblasti snabdevanja gasom u regionu.
 
Brnabić je podsetila na to da je ostvarena dobra saradnja u okviru projekta zaštite životne sredine, izrazivši zahvalnost za iskustva Rumunije u ovoj oblasti.
 
Ona je istakla da je za Srbiju od izuzetnog značaja kontinuirano zalaganje Rumunije za to da Srbija bude deo evropske porodice, kao i tehnička podrška u procesu evrointegracija.
 
Izvor: www.srbija.gov.rs
 


Susret ambasadora Stefana Tomaševića sa generalnom direktorkom SELEC Snežanom Malejevom

Ambasador Stefan Tomašević susreo se danas sa generalnom direktorkom Centra za sprovođenje zakona u jugoistočnoj Evropi Snežanom Malejevom. 

U veoma srdačnom razgovoru ambasador Tomašević preneo je značaj koji R. Srbija pridaje saradnji u okviru SELEC i ukazao je na izuzetan doprinos SELEC u razvoju regionalne saradnje po pitanjima iz nadležnosti Uprave carine i Ministarstva unutrašnjih poslova. Naglasio je postojanje odlične komunikacija sa Sekretarijatom SELEC. Istakao i da se nada da će SELEC doprineti dodatnom unapređenju saradnje među državama članicama organizacije na prevenciji i suzbijanju kriminalnih aktivnosti sa elementom prkogranične povezanost.   

Snežana Malejeva je istakla da R. Srbija svojim aktivnostima u okviru SELEC služi za primer drugim državama članicama organizacije. Predstavila je nadležnosti SELEC i aktivnosti organizacije.



Obraćanje predsednika Republike Srbije na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija
 
 
Poštovani predsedniče, dame i gospodo, članovi delegacija,
 
U svom izlaganju ukazaću na nekoliko aktuelnih pitanja koja se tiču nadležnosti Mehanizma – naime, mogućnosti izdržavanja kazni izrečenih od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Republici Srbiji, aktuelnom praksom onemogućavanja prevremenog puštanja na slobodu osuđenih, kao i obaveze Mehanizma u pogledu zaštite osuđenih lica.
 
Drugi deo izlaganja biće posvećen pitanjima koja se pokreću šestomesečnim Izveštajem o radu Mehanizma – predsednika Mehanizma g. Ađijusa i Izveštaja glavnog tužioca g. Serža Bramerca, posebno po pitanju aktuelne saradnje Republike Srbije sa Mehanizmom.
 
Treći deo mog govora, a to sam primetio i u mnogim vašim izjavama čak i danas, biće pogled Srbije na sve što se dešavalo u Haškom tribunalu i na to šta su presude donele ljudima na prostoru bivše Jugoslavije.
 
Republika Srbija je više puta pred Savetom bezbednosti pokrenula pitanje mogućnosti izdržavanja kazni izrečenih od strane MKSJ i Mehanizma u Republici Srbiji. I pored napora da se ovo pitanje pokrene sa „mrtve tačke“, nije dobijen nijedan odgovor Saveta bezbednosti. Najveći broj osoba koje se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne su državljani Republike Srbije i prirodno je da Republika Srbija bude zainteresovana da obezbedi izdržavanje kazne zatvora u Republici Srbiji.
 
MKSJ i Mehanizam upućuju na Savet bezbednosti kao nadležnu instituciju da se pozabavi ovim pitanjem.
 
Spreman sam ovde da ponovim spremnost Republike Srbije za preuzimanje obaveze i odgovornosti za izvršenje zatvorskih kazni koje je MKSJ ili Mehanizam izrekao državljanima Republike Srbije pod nadzorom Mehanizma i puno poštovanje autoriteta Mehanizma u pogledu prevremenog puštanja na slobodu.
 
Gospodine predsedniče,
 
Poseban problem sa kojim se suočavamo je uznemiravanje koje vrše pravosudne institucije formirane na teritoriji Kosova i Metohije, koja je u sastavu Srbije, a koja se nalazi pod privremenom upravom UN. Svedoci smo pokušaja da se opet sudi dvojici državljana koji se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne za dela za koja im je već suđeno pred MKSJ. Konkretno, u proteklom periodu učinjen je pokušaj da se izvrši saslušanje Nebojše Pavkovića i izdejstvuje izručenje Vlastimira Đorđevića.
 
Apelujem na Mehanizam i Savet bezbednosti da spreče pokušaje kršenja načela ne bis in idem, civilizacijskog načela koje je potvrđeno i u Članu 7. (1) Statuta Mehanizma i da se onemoguće ponovna suđenja osobama koje je MKSJ već osudio, posebno da se postara da se to ne čini na teritoriji koja je pod privremenom upravom UN.
 
Gospodine predsedniče,
 
Predsednik Mehanizma (g. Karmel Ađijus), pored redovnog Izveštaja, dostavio je 11. maja 2021. godine i pismo predsedniku Saveta bezbednosti čiji je predmet navodni propust Srbije da uhapsi i preda Mehanizmu Petra Jojića i Vjericu Radetu, optužene za nepoštovanje suda, tvrdeći da na taj način Republika Srbija postupa suprotno svojim obavezama prema Rezoluciji Saveta bezbednosti 1966 (2010) i zatražio od Saveta bezbednosti da preduzme mere kako bi se obezbedilo da Srbija ispuni navodne obaveze prema Statutu Mehanizma i Rezoluciji 1966.
 
Suština argumentacije predsednika Mehanizma svodi se na to da Republika Srbija ima obavezu da liši slobode i isporuči Mehanizmu svoje državljane optužene za nepoštovanje suda, bez obzira na prirodu optužbi, okolnosti pod kojima je takva naredba doneta i posledica koje mogu da uslede njenim sprovođenjem.
 
Ovde je reč o optužbama koje se ne tiču teških povreda međunarodnog humanitarnog prava i koje se vezuju za predmet pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju koji je okončan 2018. (slučaj Vojislav Šešelj) i to u prvom stepenu oslobađanjem optuženog od optužbi, a po žalbi tužioca na presudu kojom se okrivljeni oglašava krivim i izriče mu se kazna u trajanju od 10 godina, kojom je pokriveno vreme koje je proveo u Pritvorskoj jedinici UN.
 
Sudija Ađijus iznosi da Srbija ignoriše svoje obaveze prema Rezoluciji 1966 (2010). Naprotiv, Republika Srbija ozbiljno shvata svoje obaveze saradnje sa Mehanizmom. Nakon što je donet nalog za hapšenje i predaju Mehanizmu dvoje optuženih za nepoštovanje suda, Viši sud u Beogradu je ustanovio da nisu ispunjene pretpostavke za njihovo hapšenje i isporučivanje Mehanizmu. Odluka se temelji na pravilima međunarodnog prava i unutrašnjeg prava Republike Srbije i obavezujuća je za nosioce izvršne vlasti u Republici Srbiji. 
 
Ovde bih podsetio da je prva odluka sudije pojedinca (Ajdin Sefa Akaja od 12. juna 2018. godine) koji je postupao u ovom predmetu, bila da se krivično gonjenje V. Radete i P. Jojića zbog navodnog nepoštovanja suda prosledi pravosudnim organima Republike Srbije. U narednim postupcima, prvi put je iznet argument navodne nevoljnosti svedoka da sarađuju sa pravosudnim organima Republike Srbije, koji nije potkrepljen bilo kakvom argumentacijom i na kome se temelji odluka o uskraćivanju prenošenja predmeta u nadležnost pravosudnih organa Republike Srbije. 
 
Republika Srbija je u više navrata izrazila spremnost da preuzme vođenje sudskog postupka protiv Petra Jojića i Vjerice Radete i pružila odgovarajuće garancije. Republika Srbija, takođe, u potpunosti priznaje i prihvata obavezu Mehanizma da nadzire suđenja koja su ustupljena nacionalnim sudovima uz pomoć međunarodnih i regionalnih organizacija, kao i da preduzima mere predviđene čl. 6 Statuta Mehanizma.
 
Na ovom mestu bih podsetio da je Republika Srbija predala tribunalu sva lica koje je optužilo Tužilaštvo, među njima najviše političke, vojne i policijske zvaničnike, obezbedila prisustvo ogromnog broja svedoka, predala ogromnu dokumentaciju. Obaveza je Mehanizma, prema Rezoluciji ovog Saveta bezbednosti, da preduzima mere koje omogućavaju da se predmeti ustupe nacionalnom pravosuđu. U ranijoj praksi, 13 slučajeva je prosleđeno Bosni i Hercegovini, 2 Hrvatskoj i samo 1 Srbiji. 
 
Na kraju, što ne znači i da je najmanje važno, podsetio bih vas sve ovde na činjenicu da je Francuska – razume se, kao suverena i nezavisna država – na zahtev za hapšenje i izručenje Florens Artman zbog objavljivanja dokumenata i nepoštovanje suda, odbila zahtev za izručenje, uz obrazloženje da ona ne izručuje svoje državljane. Za manji prekršaj, vi od nas tražite da izručimo svoje državljane Jojića i Radetu, pokazujući nepoverenje i prema srpskom pravosuđu i sudovima i prema državi Srbiji, kao i činjenicu da pravilo iz starog Rima i dalje važi – quod licet Iovi non licet bovi – što priliči bogu, ne priliči volu.
 
Nije zgoreg napomenuti da za zločine nad Srbima nije suđeno oficirima i političarima višeg ranga i da su zločini izvršeni nad Srbima ostali nekažnjeni pred MKSJ i Mehanizmom. Podsetimo, primera radi, da je slučaj Ademi i Norac za stravične zločine prema srpskom civilnom stanovništvu u Medačkom džepu prepušten hrvatskim pravosudnim institucijama. Osvedočeni zločini nad Srbima, poput zločina Ramuša Haradinaja, Nasera Orića, zatim Ante Gotovine i drugih optuženih za vojnu operaciju „Oluja“ koja je dovela do potpunog etničkog čišćenja srpskog stanovništva sa velikog dela današnje Hrvatske, pred MKSJ rezultirali su oslobađajućim presudama. Mnogi stravični zločini nad civilnim stanovništvom srpske narodnosti koji su izvršeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Autonomne pokrajine KiM, a koji su rezultirali etničkim čišćenjem srpskog stanovništva, jednostavno nisu bili predmet interesovanja tužilaštva MKSJ.
 
Ono što je veoma važno i da ništa ne ostavimo nerazjašnjeno, jeste to da je Srbija zemlja koja osuđuje svaki zločin i sve zločince koji su ih počinili na teritoriji bivše Jugoslavije. Međutim, zanimljivo je da je, uprkos kritikama, Srbija jedina koja otvoreno govori i osuđuje zločine počinjene od strane pripadnika srpske nacionalnosti, dok druge zemlje regiona uopšte ne govore o zločinima koje su predstavnici tih naroda počinili nad srpskim narodom. I, želim da još jednom ovde naglasim pred vama, da Srbija osuđuje strašan zločin u Srebrenici i izražava svoje najdublje saučešće porodicama stradalih u tom masakru. I sa ovim u vezi nema nikakvog „ali“.
 
Ipak, ovde smo da analiziramo rezultate i kaznenu politiku MKSJ i Mehanizma, a ona je bila takva da nikada nije zadobila poverenje kod srpskog naroda, ma gde on živeo. I ne zbog toga što mi Srbi ne priznajemo zločine koje su počinili neki od naših sunarodnika, već zato što je Haški tribunal, uz izuzetke, sudio samo Srbima na sve tri teritorije bivše Jugoslavije: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu i Metohiji, koju neke od država članica Saveta bezbednosti vide i nazivaju, naravno suprotno pravu, pravnim normama i rezolucijama Ujedinjenih nacija, kao nezavisnu državu. Pokušaću plastično da vam dokažem kako je haška pravda krojena, čak iako znam da to neće naići na razumevanje mnogih od vas, ali za mene je to važno zbog istorije, činjenica i udžbenika koji će se pisati na osnovu činjenica.
 
Naime, Srbi su osuđeni na ukupno 1138 godina zatvora, i na 8 doživotnih kazni zatvora. Istovremeno, Haški tribunal nije osudio nijednog Hrvata za zločine nad Srbima, ni u akcijama Medački džep, ni u „Bljesku“ niti u „Oluji“, kako je to politički lukavo urađeno u Tribunalu, a sve zavijeno u formu prava i pravde. Tužioci Haškog tribunala su namerno izabrali trojicu političkih i vojnih lidera Hrvata, bosanskih muslimana i Albanaca na sve tri pomenute teritorije, koji su činili zločine protiv Srba – Anta Gotovinu, Nasera Orića i Ramuša Haradinaja. Zanimljivo je da je, prateći isti šablon, dakle isti šablon, ova nepravda podeljena. Naime, svi oni su bili osuđeni u prvostepenom postupku, sa izuzetkom Ramuša Haradinaja, jer nijedan svedok nije preživeo. Gotovina je bio osuđen na 24 godine zatvora u prvostepenom postupku, dok je volšebnom odlukom drugostepenog veća i odnosom sudija 3:2, presuda promenjena u oslobađajuću. Naser Orić, za zločine protiv Srba, takođe je bio osuđen prvostepenom presudom, ali, volšebnom odlukom drugostepenog suda i ponovo odnosom sudija 3:2, odluka je bila oslobađajuća presuda i on je bio oslobođen svake odgovornosti. Dozvolite mi da ponovim, svi svedoci u postupku protiv Ramuša Haradinaja su ili izvršili samoubistvo ili su bili ubijeni pod veoma, veoma čudnim okolnostima. 
 
Dozvolite mi da zaključim: ja ne želim da verujem da neko hoće da kaže da nije bilo zločina nad Srbima, ali, sudeći po presudama Haškog tribunala, niko – apsolutno niko - nije odgovoran za te zločine.
 
Ipak, mi u Srbiji ćemo pokazati odgovornost i borićemo se za mir, stabilnost i pomirenje u regionu. 
 
Tražimo od država članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija da nam pomognu racionalnim i pragmatičnim pristupom i poštovanjem međunarodnog prava, a ne pokušajima daljeg ponižavanja Srbije. Srbija je mala zemlja, sa ponosnim i hrabrim narodom, koji je podneo najveće žrtve tokom Prvog i Drugog svetskog rata, narodom koji želi da živi u miru sa svojim komšijama. I kada vam ovo tražim, ne mislim da tražim previše. 
 
Na samom kraju, Srbija je zemlja sa najvećim rastom u regionu Zapadnog Balkana i ne možemo da napredujemo ako odnosi sa našim komšijama, prijateljima i drugim zemljama nisu dobri, stabilni i bolji. Zbog toga, uprkos selektivnoj pravdi koja je primenjena u Haškom tribunalu, bićemo otvoreni za svaki dijalog, svaku vrstu saradnje i mi gledamo ka budućnosti, a ne ka prošlosti.
 
I imam samo jednu poruku za građane Srbije i građane srpske nacionalnosti u celom regionu – glavu gore, ni Srbija ni srpski narod nisu osuđeni ni za šta i na nama je da radimo još marljivije, da otvaramo fabrike i borimo se za našu decu i našu budućnost.
 
Živela Srbija!
 


Susret ambasadora Stefana Tomaševića sa MUP Rumunije Lućian Bode
 
 
Ambasador Republike Srbije u Rumuniji Nj.E. Stefan Tomašević razgovarao je danas sa ministrom unutrašnjih poslova Rumunije Lućian Bode i njegovim timom državnih sekretara i pomoćnika ministra tokom kojeg su razmotrene teme od posebnog značaja za bilateralnu saradnju dve zemlje. Obostrano je ukazano na istorijski dobre bilateralne odnose, te naglašen potencijal i spremnost za dodatno unapređenje i produbljenje saradnje u oblastima od posebnog interesa za dve zemlje, kao što su prekogranična saradnja, saradnja u kriznim situacijama poput prirodnih katastrofa i pandemije, saradnja na planu prevencije ilegalnih migracija i dodatnom unapređenju rada graničnih prelaza. 
Ambasador Tomašević se zahvalio Rumuniji na njenoj kontinuiranoj i principijelnoj podršci suverenitetu i teritorijalnom integriteru R.Srbije, kao i svesrdnoj podršci na putu EU integracija. Ambasador Srbije se zahvalio i na podršci, tokom pandemije COVID-19, koju je Rumunija pružila prilikom evakuacije građana Srbije sa udaljenih destinacija. Tokom razgovora ambasador Tomašević informaisao je ministra Bodea o rezultatima Republike Srbije na planu vakcinacije stanovništva protiv COVID-19.
Ministar Lućian Bode izrazio je snažnu podršku i otvorenost Rumunije da pruži podršku na ekspertskom i tehničkom nivou u oblastima koje R. Srbija smatra korisnim, a tiču se ubrzanja procesa EU integracija R. Srbije. 
 


Parlamentarna grupa prijateljstva Rumunije sa Srbija u poseti Ambasadi

U Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu 8. juna 2021. godine upriličen je prijem za poslanike i senatore rumunskog Parlamenta, članove novoformirane Grupe prijateljstva sa Republikom Srbijom.

Ambasador Stefan Tomašević istakao je da današnje prisustvo rumunskih poslanika i senatora u Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu predstavlja za kolektiv Ambasade veliku čast. Čestitao je na formiranju Grupe prijateljstva sa Republikom Srbijom u Parlamentu Rumunije i naglasio je da je njeno postojanje i funkcionisanje od ogromnog značaja za bilateralne odnose Srbije i Rumunije. 

Ukazao je da je tradicionalno prijateljstvo između dve zemlje i dva naroda, primer dobrosusedstva u regionu. Dodao je da su staze kojima hodamo popločali naši preci, najbolji i najuspešniji, ulažući u srpsko-rumunske odnose svo svoje znanje, ljubav i strpljenje što je omogućilo da na njih danas budemo ponosni ali i da nas obavezuje da nastavimo da negujemo i unapređujemo naše prijateljstvo. 

Posebno je istakao da Srbija i Rumunija imaju zajedničku slobodarsku istoriju, bogate bilateralne odnose u svim segmentima, od kojih je naročito važan vid parlamentarne saradnje. Naglasio je da je siguran da će inicijative poput zajedničke izložbe u rumunskom Parlamentu, kao i drugi vidovi povezivanja dve grupe poslanika, koje se sa pravom nazivaju prijateljskim, doprineti produbljivanju parlamentarne saradnje i doprineti sveukupnom razvoju bilateralnih odnosa.

Ukazao je i da su dve srpske kraljice imale rumunsko poreklo, istaknuti naučnici, umetnici i privrednici stvarali su u Srbiji i Rumuniji, susednim i prijateljskim zemljama, čime su dali veliki doprinos kako bi one bile kvalitetnije sredine za život celokupnog društva, bez obzira na poreklo. Dodao je da naša dva naroda tradicionalno žive kao dobri susedi, dok naši narodi kao priznate manjine uživaju sva zagarantovana prava i na suštinski način doprinose kvalitetu sredina kojima pripadaju u Srbiji i Rumuniji, kao i da one treba da nastave da budu most povezivanja naše dve države i dva naroda, dok je naša uloga da im u tome pomognemo.

Istakao je značaj principijelne podrške koju Rumunija pruža Srbiji u pogledu teritorijalnog integriteta i suvereniteta, koja na suštinski način brani institute međunarodnog prava. Dodao je i da je od velikog značaja istrajnost i nepokolebljivost u tom smislu, te odolevanje stalnim pritiscima na bilateralnom planu, kao i u okviru međunarodnih foruma, jer se na taj način brani poredak koji podrazumeva pravo, slobodu i pravdu, za koji su se izborili naši preci. Ukazao je i da je od velikog značaja podrška koju od bratske Rumunije Srbija ima na svom evropskom putu, svesna da uvek imamo uz sebe prijatelje na koje možemo da se oslonimo. Ovo je posebno važno u vreme kada se oseća zamor od proširenja i u samoj EU i kada je potrebno poslati snažnu poruku da je Srbija poželjna, jednako kao i druge zemlje Zapadnog Balkana, ali i dodatno, imajući u vidu odlične rezultate i reforme koje postiže i sprovodi, gde se pre svega misli na ubrzani razvoj ekonomije, izgradnju infrastrukture, uspešnu imunizaciju stanovništva i pomoć zemljama u regionu, kao i ključne reforme u oblasti vladavine prava. 

Ambasador Tomašević je na kraju istakao svoju želju da parlamentarna saradnja i odnosi dve države dostignu istorijski vrhunac, te da ih takve ostavimo budućim pokolenjima, kako bi ih oni dodatno unapredili. Završio je govor rečenicom koja ga, kako je naglasio, prati od dolaska u divnu i prijateljsku Rumuniju: „Naše prijateljstvo je starije od svih nas!“ „Živela Srbija, živela Rumunija!“.

Predsednik grupe prijateljstva Rumunije i Srbije Alfred Simonis, zahvalio se na pozivu i prijemu koji je upriličen u njihovu čast. Naglasio je da su poslanici koji su članovi grupe prijateljstva sami izrazili želju da budu baš u grupi prijateljstva sa Srbijom i da je najveći broj njih poreklom iz pograničnih područja. Izrazio je uverenost da će buduća saradnja rumunskog i srpskog parlamenta biti uspešna, kao i da će biti forum za razmenu mišljenja o bilateralnim pitanjima od značaja za dve zemlje.  Naglasio je podršku koju će ova grupa prijateljstva nastaviti da pruža na putu EU integracija R. Srbije. Preneo je uverenje da će se saradnja sa Ambasadom Republike Srbije nastaviti u duhu otvorenosti i prijateljstva koja je iskazana tokom organizacije ovog prijema.



Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa ministarkom zdravlja Rumunije Joanom Mihaelom

Ambasador Stefan Tomašević sastao se 7. juna 2021. godine sa ministarkom zdravlja Rumunije Joanom Mihaelom. U konstruktivnom razgovoru sagovornici su razmenili mišljenja o borbi sa pandemijom izazvanom virusom COVID-19, saradnji dve države u ovoj oblasti i drugim pitanjima od zajedničkog interesa. 

Ambasador Tomašević predstavio je rezultate Vlade R. Srbije u borbi protiv virusa COVID-19. Takođe je predstavio uspeh R. Srbije u procesu vakcinacije stanovništva protiv virusa COVID-19, ističući da je cilj srpskih vlasti imunizacija 50% stanovništva do kraja juna 2021. godine. Posebno je naglasio da je u R. Srbiji, na Institutu Torlak, otpočela proizvodnja vakcine „Sputnjik V“, kao i da će u trećem kvartalu 2021. godine otpočeti proizvodnja vakcine kompanije „Sinofarm“. Ukazao je i da smatra da bi od izuzetnog značaja bilo da R. Srbija i Rumunija potpišu Memorandum o međusobnom priznavanju digitalnih sertifikata o vakcinaciji protiv virusa COVID -19. Zahvalio na principijelnom stavu Rumunije u pogledu suvereniteta i teritorijalnog integriteta R. Srbije, kao i na doslednoj podršci koju Rumunija pruža R. Srbiji na njenom evropskom putu.

Ministarka zdravlja Rumunije Joana Mihaela čestitala R. Srbiji na uspehu postignutom u borbi protiv virusa COVID-19. Naglasila je zainteresovanost rumunske strane za razmenu iskustava, naročito o načinu podsticanja stanovništva na vakcinaciju. 



Ministar Selaković predstavio novu uslugu „e-Konzulat“
 
 
U Beogradu je danas predstavljena nova usluga Ministarstva spoljnih poslova „e-Konzulat”, namenjena stranim državljanima koji apliciraju za vizu i žele da dođu u Srbiju da rade.
 
Tom prilikom, ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković rekao je da je ta usluga jedan od pokazatelja dobrog razvoja naše države, koja, kako je istakao, postaje magnet za ozbiljne strane kompanije, koje dovode veliki broj radnika iz drugih zemalja da bi radili u Srbiji.
 
„Da ne budem pretenciozan, nego potpuno realan, ova usluga predstavlja prekretnicu u funkcionisanju našeg sistema. E- Konzulat i digitalizacija postupka izdavanja radnih viza za strane državljane koji žele da rade u Srbiji, jeste prva elektronska usluga MSP-a, a mogu da vam obećam da to jeste prva, ali nikako i poslednja e-usluga”, naglasio je Selaković.
 
Šef srpske diplomatije ukazao je da „e-Konzulat” predstavlja modernizaciju izuzetno važnog segmenta delatnosti diplomatsko-konzularnih predstavništava Srbije i da se ovde zapravo govori o nečemu što je od suštinske važnosti za dalje procese razvoja naše države.
 
Ministar je podsetio da, kada je predsednik Republike posećivao gradilište Moravskog koridora, rečeno mu je da se sa nekim radovima kasni u izvođenju zato što firmi Behtel na vreme nisu izdate radne vize.
 
„Istog momenta kada smo to pratili i čuli predsednika, ja sam alarmirao službe u okviru Ministarstva. Čudili smo se, znamo da izdavanje viza u Turskoj ide dobrom dinamikom, a onda smo utvrdili da su to u stvari bili radnici iz Bangladeša koji su vizu tražili preko naše ambasade u Indiji, a u kojoj imamo problem manjka zaposlenih”, objasnio je ministar.
 
Kako je dodao, reč je o izuzetnom i velikom poslu, svaki naš službenik morao je da primi dokumentaciju na papiru, da je proveri, da onda zahteva dopunu, pa tek tada da prosleđuje.
 
„Danas je to fantastično usavršeno i tom našem konzularnom radniku, sva ta dokumentacija dolazi u elektronskom obliku. Ranije smo imali dva filtera za proveru dokumentacije, sada ih faktički imamo tri. A posao je značajno efikasniji”, ukazao je Selaković.
 
Kako je istakao, to je usluga za koju je obećano da će biti završena pre manje od četiri meseca i da je ona od ponedeljka dostupna u 95 diplomatsko-konzularnih predstavništava Srbije, odnosno u svim našim ambasadama i generalnim konzulatima.
 
Najveći rezultat tog poduhvata, istakao je ministar, osim prednosti koju će doneti u budućem funkcionisanju, jeste činjenica da to nije projekat jednog državnog organa, već zajednički poduhvat Ministarstva spoljnih poslova, Kancelarije za IT i eUpravu, Generalnog sekretarijata Vlade, MUP-a, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Nacionalne službe za zapošljavanje.
 
„U rekordnom roku uradili smo izuzetno dobar posao. Ovo je na ponos našeg ministarstva, na ponos čitave države. Uveren sam da ćemo u periodu pred nama osavremenjivati dodatno ono što jesu naši poslovi i učiniti Srbiju jednom od retkih država koja poseduje ovakve mehanizme i ovakve najsavremenije načine obavljanja naših konzularnih poslova”, rekao je Selaković.
 
Govoreći o samom portalu „e-Konzulat”, ministar je objasnio da postoji karikatura na kojoj je predstavljen Nikola Tesla i zgrada stare železničke stanice sa jednim kranom, koja u stvari simbolizuje istorijsku činjenicu – kada je Tesla boravio u Beogradu u godini kada je ona izgrađena.
 
„Danas je to mesto iza koga nastaje Beograd budućnosti, a ovo što smo uspeli zajedničkim snagama da uradimo jeste pokazatelj nečega što je budućnost Srbije, razvoj veštačke inteligencije, IT i stvaranje uslova da u Srbiji u budućnosti sve više ljudi živi i dolazi da bi ovde dobro živeli i radili”, zaključio je ministar.
 
Direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović rekao je da je ovo prvi put da su e-usluge okrenute ka stranim državljanima, i da je do sada to bio slučaj sa našim državljanima.
 
U periodu od 1. januara 2019. do 17. maja ove godine, najviše zahteva za srpsku vizu podneto je u ambasadi u Pekingu i to 6.766 zahteva, zatim u Nju Delhiju – 2.973, Šangaju 2.115, Tokiju 1.798, Kairu 1.756.
 
U Alžiru je u tom periodu podneto 1.270 zahteva, u Džakarti 1.095, a u Bejrutu 1.077.
 
Sa aspekta državljanstva, srpsku vizu D za zapošljavanje traže najviše državljani Kine – 9.516 zahteva, zatim Indije 1.955, te Ukrajine – 673.
 


Besplatan onlajn kurs srpskog za dijasporu

U okviru projekta „Onlajn grupna nastava srpskog kao zavičajnog jezika“ Akademska srpska asocijacija poziva pripadnike srpske dijaspore starosti od 14 do 20 godina da se prijave na besplatni grupni kurs srpskog jezika preko Skajpa u trajanju od mesec i po dana.

Cilj projekta pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja  je popularizacija srpskog jezika u dijaspori, odnosno držanje grupnih časova  preko Skajpa omladini iz dijaspore, kao i povezivanje mladih iz svih krajeva sveta.

Srbi iz dijaspore starosti od 14 do 20 godina mogu se prijaviti na besplatni grupni kurs srpskog jezika preko Skajpa do 13. 6. 2021. Mentori će biti akreditovani predavači Akademske srpske asocijacije od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Uslovi za prijavu su da učenici dosad nisu učili srpski jezik kao zavičajni preko Skajpa u Akademskoj srpskoj asocijaciji i da podele objavu o kursu sa Fejsbuk profila Akademske srpske asocijacije na svojim profilima.

Početak nastave planiran je za  20. 6. 2021, a završetak za 31. 7. 2021. godine. Časovi će se održavati dva puta nedeljno u trajanju od po sat i po vremena, u terminima u kojima se dogovore predavač i učenici.  Polaznici će dobiti sertifikat o pohađanju kursa koje izdaje Akademska srpska asocijacija.

Više informacija o kursu možete naći ovde.



Selaković čestitao Dan Evrope Žozepu Borelu
 
 
Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković uputio je čestitku povodom, 9. maja, Dana Evrope visokom predstavniku EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Žozepu Borelu u kojoj je izrazio uverenje da će ideja ujedinjenja različitosti u miru i solidarnosti i dalje biti ideja vodilja Evropske unije.
 
„Duboko verujem da Republika Srbija, politikom mira i dobrosusedske saradnje, može doprineti da Evropska unija postane još bolje mesto za život, uz iskreno uverenje da će naša dostignuća na putu ka članstvu u evropskoj porodici naroda biti adekvatno vrednovana”, navodi se u čestitki ministra Selakovića i dodaje da evropska perspektiva našoj zemlji predstavlja snažan podstrek za sveobuhvatno sprovođenje političkih, ekonomskih i društvenih reformi sa ciljem da u dogledno vreme postane punopravna članica Evropske unije.
 
Šef srpske diplomatije podvukao je da Srbija istorijski, kulturno i vrednosno pripada krugu zemalja ujedinjenih pod zastavom Evropske unije i izrazio nadu da će naša zemlja i naši susedi na zapadnom Balkanu, biti u prilici da u bliskoj budućnosti postanu deo nesumnjivo najuspešnijeg mirovnog, demokratskog i ekonomskog projekta u istoriji našeg zajedničkog kontinenta.
 
Selaković je, takođe, ovom prilikom u ime Srbije uputio zahvalnost Evropskoj uniji na pruženoj pomoći u borbi protiv zarazne bolesti Kovid-19, naglasio da naša zemlja visoko ceni iskazanu solidarnost i podršku u teškim trenucima suzbijanja pandemije, i izrazio uverenje da ćemo u narednom periodu zajedničkim snagama doprineti pronalaženju rešenja za prevazilaženje ekonomskih posledica pandemije virusa korona.
 


Vučić: Evropu smatramo našom kućom
 
 
Predsednik Aleksandar Vučić rekao je večeras da je vizionarska ideja Roberta Šumana donela istinsku pobedu novog poverenja nakon Drugog svetskog rata i veru u ujedinjenje različitosti u miru i solidarnosti, uz poruku da tu veru ima i Srbija, kao i nadu da će postati zemlja koja će biti rado viđena u evropskoj porodici naroda.
 
Vučić je, čestitajući svima u Srbiji i EU Dan Evrope, podsetio da je 9. maj dan kada se slavi i velika pobeda slobode, izvojevana uz ogromne žrtve.
 
„Dok su užasi rata tinjali, a Evropa lečila rane iz Drugog svetskog rata, ona je imala i ljude poput Roberta Šumana, koji su shvatali da se samo na pomirenju naroda i njihovom zajedništvu može stvarati budućnost”, rekao je Vučić na prijemu povodom Dana Evrope.
 
Ukazao je da su evropski narodi imali hrabrosti da u nedavnim protivnicima vidi buduće saveznike.
 
„Šumanova vizionarska ideja da će mir biti sačuvan, ako stvaralačke snage budu srazmerne opasnostima koje prete, da će Evropa izroniti iz konkretnih dostignuća, donela je istinsku pobedu novopronađenog poverenja i veru u ujedinjenje različitosti u miru i solidarnosti”, rekao je Vučić.
 
On je poručio da tu veru, iako ne izgleda uvek tako, ima i Srbija, kao i nadu da će naša konkretna dostignuća, na dugom i ne lakom putu do članstva u EU biti adekvatno vrednovana.
 
„I da će Srbija uz vašu pomoć, podršku i kritiku postati zemlja koju ćete rado videti u evropskoj zajednici nacija. Verujem da bismo i mi našom podrškom, pomoći i kritikom doprineli da EU postane još bolje mesto za život”, rekao je Vučić.
 
Punopravno članstvo u EU, uz kompromisno rešenje za pitanje Kosova i Metohije, način je da ostvarimo cilj i Srbiju učinimo uređenom i uspešnom što bi značilo da jesmo na dobrom, evropskom putu, poručio je predsednik Srbije.
 
Vučić je rekao da moramo još mnogo napora da uložimo u reforme, ne što to neko traži od nas, već zato što znamo da to nama i zemlji donosi boljitak.
 
Istakao je i da su posebno važne važne reforme u vladavini prava kojima se, kaže, sada pristupa sa mnogo više odgovornosti.
 
„Kod nas postoji neka trka u tome ko će da kaže da je više za Evropu, a ko ispod žita kaže da je manje za Evropu. Evropa ne pripada samo onima koji bi da iskoriste evropski novac, ne pripada onima u vladi koji kažu da su na evropskom putu jer smatraju da time sprečavaju opoziciju da dođe na vlast, ni onima koji smatraju da je to jedini put da se vlasti dočepaju. Svima nama pripada, ali ne možemo da uzmemo iz Evrope samo ono što nam se sviđa, a da ne prihvatamo ono što nam se ne sviđa“, objasnio je on.
 
Znam, dodao je, koliko nama u Srbiji nije lako kada čujemo kritike u vezi „Kosova“, kao i iz oblasti vladavine prava.
 
„Sam sam se uverio da smo mi ti koji nismo pridali dovoljno pažnje i posvećen pristup gorućim problemima iz te oblasti. Verujem da ćemo većim elanom uspeti da promenimo odnos građana Srbije i dobijemo veće poštovanje EU na tome što radimo“, istakao je on.
 
Vučić je istakao i da je EU nesumnjivo najveći donator, investitor, i daleko najvažniji trgovinski partner Srbije i podsetio da se oko dve trećine svih trgovinskih poslova i još više uslužnih delatnosti vezuje za EU, te da su to činjenice, sviđalo se nekome ili ne.
 
Ukazao je da je pre sedam godina kada je postao predsednik vlade u firmama koje su dolazile iz zemalja EU bilo zaposleno tri puta manje ljudi nego danas.
 
„To pokazuje koliko smo uprkos svim problemima uspeli da uradimo mnogo toga zajedničkog i napravimo dobre rezultate, da ljudima obezbedimo život, sigurnost na poslu, da pokažemo da možemo da brinemo više o njima“, rekao je Vučić podsećajući i na veliku pomoć EU u oblasti obrazovanja.
 
Rekao je da je prilikom nedavne posete EU, koju je ocenio najboljom do sada, Srbija dobila dodatnu podršku infrastrukturnim projektima pre svega za modernizaciju, odnosno gotovo izgradnju nove pruge Beograd-Niš-Preševo.
 
To je, kaže, potvrđeno u pismu predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, ističući da je to najlepše pismo koje je dobio do sada iz Brisela.
 
„Zahvalan sam Fon der Lajen što je istakla da je to prekretnica u našim odnosima. Jeste prekretnica, jer ta podrška prevazilazi sve što smo zajedno uradili i kada pogledate razmere i snagu značaj tog projekta“, kazao je on.
 
Rekao je da Srbija i njeni građani smatraju Evropu svojom kućom i da zato želimo da damo koliko možemo svoj doprinos miru, kroz regionalno povezivanje, Berlinsku konferenciju i mini Šengen.
 
„Ohrabren porukom evropskih zvaničnika nadam se da ću moći uskoro da ih ugostim, kako bi razgovarali o daljem ubrzanju našeg evropskog puta“, zaključio je Vučić.
 
Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici priredio je večeras prijem povodom obeležavanja 9.maja, Dana Evrope. Prijemu u Skupštini grada Beograda, pored predsednika Srbije Aleksandra Vučića, prisustvovali su i predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, premijerka Srbije Ana Brnabić, ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović, predstavnici diplomatskog kora, javnog života.
 
Dan Evrope, ustanovljen je u znak sećanja na početak stvaranja Evropske unije (EU) i Dan pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu. Prijem se održava u sećanje na 9. maj 1950. godine, kada je potpisana Šumanova deklaracija, koja je postavila temelje Evropske unije, projekta koji je doneo najduži period bez rata na Starom kontinentu.
 
 
Izvor: Tanjug
Foto: Tanjug
 


Poseta ambasadora Stefana Tomaševića Savezu Srba u Aradu, crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Aradu i Eparhiji temišvarskoj u Temišvaru

Ambasador Stefan Tomašević i poslanik srpske manjine i predsednik Saveza Srba u Rumuniji gospodin Ognjan Krstić, posetili su sedište Saveza Srba u Aradu u kome će, kako ih je izvestio predsednik Saveza Srba u Aradu gospodin Darko Voštinar, nakon renoviranja zgrade biti smešteni „Muzej Sava Tekelija“, „Biblioteka Eustahija Arsić“ i Ansambl narodnih pesama i igara Srbije „Kolo“.Ambasador Tomašević i poslanik srpske manjine i predsednik Saveza Srba u Rumuniji gospodin Ognjan Krstić, posetili su sedište Saveza Srba u Aradu u kome će, kako ih je izvestio predsednik Saveza Srba u Aradu gospodin Darko Voštinar, nakon renoviranja zgrade biti smešteni „Muzej Sava Tekelija“, „Biblioteka Eustahija Arsić“ i Ansambl narodnih pesama i igara Srbije „Kolo“.

Ambasador Tomašević posetio je sedište Srpske pravoslavne eparhije temišvarske u Temišvaru i sastao se sa arhijerejskim zamenikom, protojerejem-stavroforom dr Marinkom Markovim, koji mu je u ime Episkopa Lukijana poželeo dobrodošlicu.



Vakcinacija državljana Srbije iz dijaspore 15. maja u Beogradu

Program za povezivanje za srpskom dijasporom "Tačka povratka", uz podršku Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Republike Srbije, obezbedio je poseban termin za vakcinaciju srpskih državljana iz dijaspore.


Državljani Srbije koji žive u inostranstvu moći će da se vakcinišu 15. maja u Beogradu, a prijave za imunizaciju dostupne su na sajtu udruženja Tačka povratka https://tackapovratka.rs/poziv-za-vakcinaciju-dijaspore.


Prijave su otvorene do petka, 30. aprila u 23.59 časova i svako ko se prijavi dobiće potvrdu o terminu vakcinacije kao i o tačnom vremenu kada treba da se pojavi na Beogradskom sajmu.


Državljani Srbije iz dijaspore moći će da biraju između vakcina „Fajzer”, „Sinofarm” i „Sputnjik Ve”, dok će drugu dozu primiti na Beogradskom sajmu 5. juna.


Poziv se odnosi isključivo na državljane Srbije koji žive u inostranstvu.



Promocija srpskih proizvoda na rumunskom tržištu

Ambasador Stefan Tomašević prisustvovao je danas promociji srpskih proizvoda u prodajnom lancu kompanije Remarkt, u Aradu. Promociji su prisustvovali i predstavnici kompanije Remarkt Dušan Vilms, Đerardo Moncilo i Florian Katana, poslanik rumunskog Parlamenta i predsednik Saveza Srba u Rumuniji Ognjan Krstić, zamenik prefekta okruga Arada Jonel Sinać, predsednik Županijskog saveta Arada Justin Ćonka, gradonačelnik Arada Kalin Bibarc  i predstavnici srpske dijaspore.   

Ambasador Tomašević je istakao da sa velikim zadovoljstvom, uoči Uskrsa, prisustvuje svečanosti koju su domaćini iz kompanije Remarkt pripremili u čast srpskih proizvoda, a kojima Srbija duguje veliku zahvalnost na pruženoj šansi i otvorenim vratima, koja je izuzetno teško otvoriti na zahtevnom evropskom tržištu. Naglasio je da je vizija plasmana srpskih proizvoda radi unapređenja ekonomske saradnje i pozicioniranja na rumunskom tržištu, posvećena povećanju obima robne razmene, ali i zbog sveukupnog jačanja bilateralnih odnosa između Srbije i Rumunije, bila osnovna ideja u razgovorima koje je pre godinu dana započeo sa Dušanom Vilmsom,  ukazavši da je tu viziju i stazu po kojoj koračamo zapravo postavio i popločao predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, a to je vizija ekonomski jake Srbije, koja sa svojim susedima razvija najbolje odnose, što je politika koju na najbolji mogući način sprovodi ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković, koja kao važnu komponentu sadrži i ekonomsku diplomatiju, a predstavnicima Republike Srbije u svetu preostaje da je na adekvatan način zastupaju i realizuju. 

Ambasador Tomašević je naglasio da smo do nedavno na rumunskom tržištu imali samo jednog proizvođača iz Srbije, kao i da su postojali pojedinačni pokušaji plasmana koji su bili neodrživi. Ukazao je da se danas može uverite da u trgovinskom lancu Remarkt postoji čitav spektar vrhunskih srpskih proizvoda. Zaključio je da je to plod posvećenog rada koji je zahtevao mnogo truda svih učesnika u ovom procesu. Ukazao je da je srećan jer među proizvodima, izuzev konditorskih, suhomesnatih i drugih prepoznatljivih brendova, značajno mesto zauzimaju srpska vina, što je od ogromnog značaja za vinsku industriju u Srbiji i u skladu sa strategijom Republike Srbije u pogledu pozicioniranja srpskih vina na inostranom tržištu. Dodao je da je Rumunsko tržište bogatije za srpske proizvode i da je siguran da će se saradnja srpskih proizvođača sa rumunskim lancima prodaje nastaviti, a asortiman robe dodatno proširiti. Konstatovao je da je otpočinjanje ovako značajne saradnje dobar pokazatelj i prilika za rumunske proizvođače da, koristeći primenjena i poznata iskustva, na srpskom tržištu dodatno ojačaju svoju ponudu. 

 

Na kraju je zaključio da se istrajnost u radu i velika želja svih učesnika u okviru ovog projekta isplatila, gde je pored najvećih zasluga koje pripadaju domaćinima, istakao ogroman značaj srpskog distributera koji je omogućio da se objedini ponuda srpskih proizvođača i preuzeo značajan teret u pogledu finansiranja i razvoja jednog potpuno novog tržišta, usled čega će korist imati potrošači, kompanija Remarkt, srpski proizvođači, distributer, ali i srpsko - rumunski odnosi, danas znatno bogatiji i spremniji da u predstojećem periodu budu dodatno ojačani novim projektima i plodnom saradnjom privrednika koje ohrabruje, podstiče i sa velikom radošću očekuje. 



Srbija, evropski šampion u vakcinaciji
 
 
Rumunska televizija Antena 1 objavila je izjavu ambasadora Stefana Tomaševića 23. aprila, u okviru centralnih vesti emisije Observator (Posmatrač), koja se emituje u svakodnevnom terminu od 19 časova. 
 
Ambasador je govorio o uspešnoj vakcinaciji u Republici Srbiji, koja je omogućena nabavkom vakcina na različitim tržištima, zahvaljujući pravovremenom sagledavanju izazova pandemije od strane rukovodstva Srbije na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem. Naveo je da je Srbija vakcinisala trećinu punoletnog stanovništva sa obe doze vakcine. Govorio je o načinu prijavljivanja građana, fazama u okviru vakcinacije prema kategorijama, dobroj organizovanosti svih institucija u okviru sistema, kao i o vrstama vakcina koje su u opticaju. U odgovoru na pitanje novinara u vezi sa mogućnošću vakcinacije stranaca, ambasador se osvrnuo na dosadašnju pomoć koju je Srbija pružila susednim zemljama doniranjem vakcina kao svojevrsnim gestom solidarnosti ali i percepcije značaja te pomoći kako bi se zaštitile najranjivije kategorije stanovništva u regionu. Izneo je podatak o broju već vakcinisanih i prijavljenih stranaca, uz napomenu da je vakcinacija stanovnika Republike Srbije trenutno prioritet, te da će se nakon završetka procesa imunizacije građana Srbije, razmatrati nastavak vakcinisanja prijavljenih stranaca. Ambasador Stefan Tomašević istakao je značaj aktivnosti u vezi buduće proizvodnje vakcina u Republici Srbiji kako za njene građane, tako i za čitav region. Uputio je pohvale za uspešan proces vakcinacije u Rumuniji, koja se nalazi na samom vrhu evropskih zemalja po procentu vakcinisanih građana i poželeo dalju uspešnu borbu sa virusom, kao i što skoriju normalizaciju prilika.
 
 Navedena izjava preneta je i na veb platformi Anteninog "Observator"-a pod naslovom: "Srbija, evropski šampion u vakcinaciji" i preuzeta od strane drugih rumunskih portala.


Predsednik Vučić se sastao putem video linka sa predstavnicima delegacije MMF
 
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas putem video linka sa predstavnicima delegacije Međunarodnog monetarnog fonda koju predvodi šef Misije, Jan Kejs Martejn. Sagovornici su zaključili da osnovni cilj Srbije ostaje da sačuva teško stečenu reputaciju fiskalno sigurne zemlje, kao i da nadstavi sa odgovornom fiskalnom politikom kako javni dug ne bi prešao nivo od 60 odsto BDP-a, čime Srbija odlučno nastavlja da radi na daljem rastu ekonomije.
 
Tokom razgovora, predsednik Vučić i Jan Kejs Martejn posebno su se osvrnuli na mere podsticaja i usvojena tri paketa mera za pomoć privredi i građanima, kojima je očuvana makroekonomska stabilnost i čak postignuta veća stopa zaposlenosti. Martejn je pozdravio odgovornu ekonomsku politiku Srbije i uspešno upravljanje krizom tokom pandemije.
 
„Srbija je ostvarila jedan od najboljih rezultata u prošloj godini uprkos izazovima pandemije“, izjavio je Martejn, posebno istakavši da je Srbija bila jedna od retkih zemalja kojoj MMF nije korigovao početnu projekciju stope rasta od 5% koju je dao prošle godine.
 
Predsednik Vučić je dodao da je Srbija već posle prvog kvartala 2021. godine na dobrom putu da ostvari planirani rast od 6% kako je i predviđeno, budući da je jedan od glavnih fokusa Vlade Srbije ulaganje u velike infrastrukturne projekte i intenziviranje rada na privlačenju direktnih stranih investicija.
 
„Srbija je 2020. godine bila u samom vrhu po privednom rastu u Evropi i uveren sam da i ove godine možemo da uđemo u prve tri ili četiri zemlje po rastu“, rekao je predsednik Vučić i dodao da je zadovoljan time što Srbija i dalje, uprkos situaciji vezanoj za pandemiju, ima izuzetno jak priliv investicija.
 
Predsednik Vučić i Jan Kejs Martejn razgovarali su i o novom aranžmanu savetodavnog karaktera, koji je od posebnog značaja u svetlu unapređenja opšte investicione klime u Srbiji, kao i u kontekstu još većeg poverenja investitora.
 
„Imajući u vidu ogroman napredak Srbije u proteklih osam godina, prioritetni cilj ovog aranžmana biće da očuva postignute rezultate, ali i da obezbedi podršku u daljem sprovođenju strukturnih reformi usmerenih na još brži, snažniji i održiviji rast“, rekao je predsednik Vučić i zahvalio MMF-u i ličnom angažovanju Jana Kejsa Martejna na profesionalnoj i stručnoj podršci na koju Srbija umnogome računa.
 
Predsednik Vučić je istakao da će Srbija posebnu pažnju posvetiti reformama u javnim preduzećima, te da će prioriteti i dalje biti ulaganja u infrastrukturu, stvaranje još bolje klime za investicije, veća ulaganja u životnu sredinu, nauku i kapitalne projekte, što će dodatno i dugoročno doprineti stabilnom finansijskom rastu u narednim godinama.
 
Izvor: www.predsednik.rs 
Foto: www.predsednik.rs 
 


Sastanak sa regionalnim direktorom Svetske zdravstvene organizacije za Evropu
 
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je danas regionalnog direktora Svetske zdravstvene organizacije za Evropu dr Hansa Klugea, sa kojim je razgovarao o saradnji u borbi protiv pandemije Kovid-19, kao i o saradnji na unapređenju zdravstvene zaštite u našoj zemlji i drugim zajedničkim aktivnostima.
 
Predsednik Vučić je zahvalio dr Klugeu na ličnom angažovanju i podršci tokom aktuelne pandemije, posebno na tehničkoj pomoći i ekspertizi. Ovom prilikom upoznao je zvaničnika SZO sa rezultatima imunizacije u Srbiji i planovima kako da se vakcina obezbedi svim građanima koji budu želeli da je prime.
 
Dr Kluge je čestitao predsedniku Vučiću na liderstvu i ličnom zalaganju da obezbedi vakcine. On je naglasio da se Srbija dobrom strategijom imunizacije svrstala među globalne lidere, postavši pritom i primer humanosti i solidarnosti omogućavanjem vakcinacije starijima u ruralnim sredinama, stranim državljanima i doniranjem vakcina drugim zemljama.
 
„Srbija je vakcinu prihvatila kao proizvod koji spasava život i nije na to gledala geopolitički”, rekao je dr Kluge.
 
Dvojica sagovornika su se saglasili da bi svet trebalo da poveća proizvodne kapacitete za vakcine, kao i da razvije nove adekvatne terapije za borbu protiv Kovid-19, i, s tim u vezi, radi na povećanju stepena poverenja građana u nauku.
 
Predsednik Vučić je upoznao dr Klugea sa planovima za unapređenje rada Instituta za virusologiju, vakcine i serume „Torlak”.
 
„Hoćemo da od „Torlaka” napravimo jednu od najboljih fabrika vakcina u Evropi”, rekao je predsednik Vučić.
 
 
Izvor: www.predsednik.rs 
Foto: www.predsednik.rs 
 


SZO ocenila impresivnim proces imunizacije u Srbiji
 
 
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je danas sa regionalnim direktorom Svetske zdravstvene organizacije za Evropu Hansom Klugeom o epidemiološkoj situaciji i toku imunizacije građana u Srbiji.
 
Brnabić je iskazala zahvalnost na saradnji u borbi protiv pandemije, tehničkoj pomoći i ekspertizi, ističući da je za našu zemlju veoma značajna podrška ove organizacije.
 
Ona je obavestila direktora SZO za Evropu o toku imunizacije građana u Srbiji, izrazivši uverenje da ćemo, zahvaljujući velikom broju vakcinisanih, uspeti da stvorimo kolektivni imunitet i vratimo se u normalne tokove života.
 
Kluge je proces imunizacije u Srbiji ocenio kao impresivan, i dodao da je Srbija donela dobru odluku da građanima ponudi sve dostupne vakcine koje se koriste u borbi protiv virusa korona.
 
On je, izražavajući zabrinutost zbog pojave novih sojeva virusa, naglasio da je neophodno ubrzati proces imunizacije i pokazati međusobnu solidarnost.
 
Direktor Svetske zdravstvene organizacije za Evropu je pohvalio Srbiju na humanosti koju je pokazala donirajući vakcine zemljama regiona i omogućavajući vakcinaciju onima koji nemaju dovoljan broj cepiva za svoje građane.
 
Predsednica Vlade je poručila da će Srbija i dalje sarađivati sa zemljama regiona i pomagati u skladu sa svojim mogućnostima.
 
Kada je u pitanju projekat „Mapa puta za zdravlje na zapadnom Balkanu 2021–2025“, izneto je i da će, ukoliko to epidemiološki uslovi dozvole, krajem godine u Beogradu biti održan regionalni sastanak, značajan za buduće unapređenje saradnje država regiona u oblasti zdravstvenih izazova.
 
 
Izvor: www.srbija.gov.rs
Foto: www.srbija.gov.rs
 


Selaković: Politički ekstremizam Albanaca na KiM sve jači
 
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković upozorio je, na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, da politički ekstremizam među Albancima na KiM ne gubi na snazi, već da naprotiv, postaje sve jači.
 
Selaković je, na sednici na kojoj je razmatran Izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a, podsetio da obaveza formiranja Zajednice srpskih opština nije ispunjena već 2.917 dana i da se zapravo, 19. aprila navršava punih osam godina otkako je postignut dogovor u Briselu, a da Priština i dalje odbija da ispuni svoju obavezu i omogući formiranje ZSO.
 
Ministar je podsetio i da je sadašnji predsednik vlade privremenih institucija samouprave u Prištini više puta pretio ujedinjenjem samoproglašenog Kosova i Albanije, kao i da mu je dijalog sa Beogradom nisko na listi prioriteta.
 
Kako je ukazao, krajnje je vreme da albanski lideri u Prištini pokažu odgovornost u ispunjavanju preuzetih obaveza, ali i iskrenu posvećenost postizanju kompromisnog rešenja i izgradnji međusobnog poverenja.
 
„Srbija je odlučna i neće odustati od iznalaženja kompromisnog rešenja, koje će biti održivo i za buduće generacije. Rad na izgradnji poverenja i insistiranje na pozitivnim političkim agendama je jedini način za izgradnju trajnog mira i stabilnosti u našem regionu“, zaključio je Selaković.
 
Trajan mir i stabilnost, prema njegovim rečima, mogu biti ostvareni samo ukoliko niko od učesnika u dijalogu ne bude nastupao sa maksimalističkim zahtevima i insistirao na potpunom poniženju onog drugog.
 
Kako je istakao, srpski i albanski narod, kao dva najbrojnija naroda na Zapadnom Balkanu, treba da pronađu način da dođu do pomirenja i osnova za saradnju, kako na planu ekonomije, tako i u ostvarivanju zajedničkih perspektiva za članstvo u Evropskoj uniji.   
 
„Beograd je učinio iskrene iskorake u tom smeru, tako što je jedan od inicijatora ideje o relaksiranju protoka ljudi, robe, kapitala i usluga, popularno nazvane mini šengen“, istakao je ministar.
 
Ukazujući da je Srbija nebrojeno puta pokazala da je opredeljena za dijalog kao jedino sredstvo za mirno, političko rešavanje problema na Kosovu i Metohiji, Selaković je istakao da su nedavni izbori u Pokrajini potvrdili da politički ekstremizam među Albancima ne gubi na snazi, već da jača, što se moglo videti tokom nedavnog predizbornog procesa.
 
Ministar je ukazao da su politički pritisci na Srbe nastavljeni i nakon okončanja izbornog procesa, jer im je uskraćena pravična zastupljenost u privremenim institucijama odlukom nove takozvane vlade u Prištini da srpskoj zajednici dodeli samo jedno ministarstvo.
 
„Posebno ugrožena kategorija su Srbi povratnici koji svakodnevno žive u strahu od napada. Podsećam vas da je južna srpska pokrajina i dalje oblast sa najmanjom stopom povratka raseljenih na svetu”, rekao je ministar i istakao da se samo prošle godine u našoj južnoj pokrajini dogodilo više od 80 napada i incidenata čije su mete bili Srbi, njihova imovina i verski objekti.
 
Posebno zabrinjavajuće za srpski narod na KiM, napomenuo je Selaković, jeste što je u proteklom periodu, a posebno tokom marta ove godine, došlo do učestalih fizičkih napada na objekte Srpske pravoslavne crkve.
 
„Upečatljiv primer odnosa nepoštovanja prema srpskim kulturnim i verskim spomenicima u Pokrajini, čiju je izuzetnu univerzalnu vrednost potvrdio Unesko stavljanjem na Listu svetske baštine, jeste i slučaj manastira Visoki Dečani“, istakao je ministar.
 
Takođe, šef srpske diplomatije zabrinjavajućim je ocenio i upad inspektora i policajaca u Dom zdravlja u Štrpcu januara ove godine i pretres s namerom da se pronađu vakcine protiv Kovida-19 iz centralne Srbije.
 
„Iako to smatramo upadom u zdravstvene institucije, naša reakcija je i ovog puta bila uzdržana. Nismo želeli da svojim odlukama izazivamo eskalaciju i da politizujemo aktivnosti koje su usmerene isključivo na zaštitu javnog zdravlja. Organizovali smo vakcinaciju građana sa KiM na tri punkta u centralnoj Srbiji i time jasno pokazali da je za nas život ljudi na prvom mestu“, naglasio je ministar.
 
Ministar Selaković poručio da Srbija visoko uvažava aktivnosti misije UNMIK na KiM i da se zalaže za njen što delotvorniji rad u nesmanjenom obimu, s ciljem izgradnje i očuvanja bezbednosti u Pokrajini.
 
Selaković je naveo da međunarodne misije na KiM – UNMIK, Kfor, Euleks i OMIK pod okriljem UN i u skladu sa Rezolucijom 1244, imaju ključnu ulogu u očuvanju mira i zaštiti stanovništva.
 
„Podržavamo i uvažavamo njihovo angažovanje i napore koje ulažu u oviru svojih mandata, u zajedničkom cilju stvaranja uslova za miran i bezbedan suživot stanovnika Kosova i Metohije. Srpsko i drugo nealbansko stanovništvo na KiM ima najviše poverenje u međunarodno prisustvo i smatra ga garantom bezbednosti i branom od samovolje privremenih insitucija u Prištini“, naglasio je ministar.
 
To, kako je ukazao, potvrđuje da međunarodne misije moraju ostati angažovane u nesmanjenom obimu kako bi dosledno sprovodile Rezoluciju SBUN 1244.
 
Selaković je dodatno istakao važnost međunarodnih snaga Kfora i ukazao da svaki jednostrani pokušaj da se nekom drugom dodeli, ili da neko preuzme deo mandata i obaveza Kfora - predstavlja kršenje Rezolucije SBUN 1244.
 
Takođe, ministar je napomenuo da je neprihvatljivo donošenje jednostranih odluka o formiranju prištinskog „Ministarstva odbrane“ i otpočinjanju procesa transformacije, tzv. „Kosovskih bezbednosnih snaga“ u tzv. „Vojsku Kosova“.
 
Ministar Selaković je na početku obraćanja uložio protest zbog zloupotrebe video formata sednice od strane predstavnice Prištine, iza koje je bila istaknuta zastava samoproglašenog „Kosova“, što je učinio i predstavnik Rusije.
 
 
U nastavku, integralna verzija govora ministra spoljnih poslova Nikole Selakovića:
 
 
Poštovani predsedniče Saveta bezbednosti,
 
Poštovani specijalni predstavniče,
 
Uvaženi članovi Saveta bezbednosti,
 
Na početku, želim da uložim protest zbog zloupotrebe video formata ove sednice od strane predstavnika Prištine za isticanje simbola tzv. državnosti Kosova. Uprkos tome što su predstavnici Prištine u više navrata bili upozoreni, na prethodnoj sednici i od strane predsednika Saveta bezbednosti, da su ovakve zloupotrebe sednica Saveta bezbednosti apsolutno neprihvatljive i da predstavljaju flagrantno kršenje pravila SB o učešću predstavnika PIS u Prištini, na osnovu člana 39 Pravila procedure SB UN, ponovo se suočavamo sa njihovim besprizornim nepoštovanjem pravila ovog uvaženog tela.  Dozvolite da ponovim naš poziv da se preduzmu neophodni koraci kako bi se sprečile ovakve zloupotrebe.
 
Izuzetno mi je zadovoljstvo što se obraćam ovom cenjenom telu na sednici posvećenoj radu Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu i Metohiji. Na početku želim da zahvalim generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Guterešu i specijalnom predstavniku generalnog sekretara i šefu UNMIK Taninu na podnetom izveštaju i naporima koji se ulažu u primenu mandata UNMIK, kao i članovima Saveta bezbednosti na kontinuiranoj pažnji koju posvećuju pitanju Kosova i Metohije. Republika Srbija visoko uvažava aktivnosti Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu i Metohiji i zalaže se za njen što delotvorniji rad u nesmanjenom obimu, s ciljem izgradnje i očuvanja bezbednosti u Pokrajini.
 
Gospodine predsedniče,
 
U proteklom periodu suočeni smo sa političkom nestabilnošću na Kosovu i Metohiji. Nedavno smo imali izbore u Pokrajini koji su nažalost potvrdili da politički ekstremizam među Albancima ne gubi na snazi, već naprotiv, postaje sve jači. Bili smo svedoci takmičenja među albanskim političkim liderima u tome koji je bolji način da se isprovocira incident u srpskim sredinama, kako bi se dobili dodatni politički poeni albanskog biračkog tela. Pod izgovorom izmena biračkog spiska velikom broju Srba na Kosovu i Metohiji uskraćeno je jedno od osnovnih političkih prava - mogućnost da biraju svoje političke predstavnike. Od približno 140.000 građana Kosova i Metohije koji su izbrisani sa biračkog spiska tokom poslednjeg izbornog procesa, 85% njih su Srbi.
 
Uprkos brojnim izazovima i problemima, srpski narod na Kosovu i Metohiji je visokom izlaznošću i ubedljivom pobedom Srpske liste, koja je osvojila svih deset poslaničkih mesta opredeljenih za srpske predstavnike, pokazao da ga ništa ne može sprečiti da odlučno stane u odbranu svog položaja. Politički pritisci na Srbe nastavljeni su i nakon okončanja izbornog procesa, jer je Srbima uskraćena pravična zastupljenost u privremenim institucijama odlukom nove takozvane vlade u Prištini da srpskoj zajednici dodeli samo jedno ministarstvo.
 
Poštovani članovi Saveta bezbednosti,
 
Nažalost, nismo samo tokom izbornih aktivnosti bili svedoci nerazumne antisrpske politike privremenih institucija u Prištini. Ona ide toliko daleko da su u januaru ove godine inspektori i policajaci iz Prištine upali u Dom zdravlja u Štrpcu, na jugu Kosova i Metohije i izvršili pretres s namerom da pronađu vakcine protiv Kovida-19 iz centralne Srbije, koje nisu pronašli. To je učinjeno uz demonstraciju sile, pretnje hapšenjem direktoru Doma zdravlja, medicinskom osoblju i lekarima. U trenutku kada se ceo svet bori protiv pandemije i kada su vakcine jedino sredstvo da se stane na put izazovu, a Srbija pokazuje podršku i solidarnost doniranjem vakcina i medicinske opreme svima u regionu kojima su one neophodne, Priština želi da uništi vakcine samo zato što su iz centralne Srbije. Dok se čitav svet zahvaljuje lekarima, koji su podneli velike i herojske žrtve u borbi protiv virusa, privremene institucije u Prištini napadaju srpske lekare zbog toga što rade svoj posao.
 
Iako smatramo da su upadi u zdravstvene institucije, naša reakcija je i ovog puta bila uzdržana. Nismo želeli da svojim odlukama izazivamo eskalaciju i da politizujemo aktivnosti koje su usmerene isključivo na zaštitu javnog zdravlja. Organizovali smo vakcinaciju građana sa Kosova i Metohije na tri punkta u centralnoj Srbiji i time jasno pokazali da je za nas život ljudi na prvom mestu. Srbija je i dalje spremna da pomogne svima kojima je pomoć neophodna i apelujemo na razum i odgovornost, posebno u ovako teškim vremenima.
 
Gospodine predsedniče,
 
Napadi usmereni na Srbe i njihovu imovinu su sve brojniji. Samo prošle godine u našoj južnoj pokrajini dogodilo se više od 80 napada i incidenata čije su mete bili Srbi, njihova imovina i verski objekti. Prema podacima Misije OEBS na Kosovu i Metohiji u drugoj polovini prošle godine broj incidenata povećan je za više od 30% u odnosu na 2019. godinu. Zato se ne možemo složiti sa ocenom da je „bezbednosna situacija na Kosovu stabilna, sa nekoliko incidenata čija su meta bile nevećinske zajednice“. Prošlog vikenda se, recimo, dogodio ničim izazvan fizički napad grupe Albanaca na dva srpska mladića u severnom delu Kosovske Mitrovice.         
 
Posebno ugrožena kategorija su Srbi povratnici koji svakodnevno žive u strahu od napada. Činjenica da je jedna povratnička porodica sedam puta bila meta napada, jasno pokazuje koliko su oni koji ne žele Srbe na Kosovu i Metohiji uporni u zastrašivanju i proterivanju ionako malog broja povratnika. U Prištini apsolutno ne postoji ni tračak političke volje da se 212.995 raseljenih Srba koji 22 godine žive van Kosova i Metohije vrate u svoje domove. Od 1999. godine stopa održivog povratka interno raseljenih lica na Kosovu i Metohiji je samo 1.9%, što prema podacima UN zvanično predstavlja najmanji procenat povratka prognanog stanovništva nakon nekog konflikta bilo gde u svetu.    
 
Istovremeno, dok hapse interno raseljena lica, prištinske vlasti vrše najsnažnije pritiske na Specijalizovana veća u Hagu. Cilj je potpuno onemogućavanje daljeg procesuiranja niza slučajeva protiv pripadnika terorističke OVK za teške zločine počinjene tokom sukoba na Kosovu i Metohiji, kako prema Srbima, tako i prema pripadnicima drugih nacionalnosti. Nedavno je i predsednica Specijalizovanih veća Trendafilova upozorila da će, ukoliko se pritisci nastave, to imati vrlo dramatične posledice po procese koji se vode. Predsednica Trendafilova kao veoma problematičnu pojavu izdvaja i zastrašivanje svedoka, koji su ključni za uspešno vođenje postupaka i donošenje odgovarajuće presude.
 
Iako se predugo čekalo sa podizanjem optužnica, smatramo pohvalnim to što su konačno preduzeti napori da se kazne brojni teški zločini počinjeni tokom ratnih sukoba pre nešto više od dve decenije, ali i po dolasku međunarodnih snaga na Kosovo i Metohiju. Do danas, recimo, niko nije odgovarao za ubistva i otmice 17 novinara, što je u ovom trenutku najveći broj nerešenih slučajeva ubijenih i kidnapovanih novinara u Evropi. Takođe, nisu se pred licem pravde našli počinioci nijednog od masovnih zločina počinjenih nad srpskim civilima posle 1999. godine. Podsetiću vas na samo nekoliko njih: u selu Staro Gracko ubijeno je 14 srpskih žetelaca, u napadu na autobus „Niš ekspresa“ u Livadicama kod Podujeva poginulo je 12 i ranjeno 43 raseljenih Srba, a u Goraždevcu kod Peći nepoznate osobe su iz automatskog oružja pucale na decu koja su se kupala u reci Bistrici. Tada je ubijeno dvoje srpske dece, a četvoro je teško ranjeno.          
 
Očekujemo nastavak podrške misije Euleks Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu, kao i njeno dodatno angažovanje u oblasti vladavine prava. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti svedoka, kao i utvrđivanju sudbine nestalih lica. 
 
Međunarodne misije na Kosovu i Metohiji – UNMIK, Kfor, Euleks i OMIK, koje pod okriljem Ujedinjenih nacija i u skladu sa Rezolucijom 1244 (1999), čine sastavni deo međunarodnog civilnog i bezbednosnog prisustva u našoj južnoj pokrajini imaju ključnu ulogu i izuzetan doprinos očuvanju mira i zaštiti stanovništva. Podržavamo i uvažavamo njihovo angažovanje i napore koje ulažu u oviru svojih mandata, u zajedničkom cilju stvaranja uslova za miran i bezbedan suživot stanovnika Kosova i Metohije. Srpsko i drugo nealbansko stanovništvo na Kosovu i Metohiji ima najviše poverenje u međunarodno prisustvo i smatra ga garantom bezbednosti i branom od samovolje privremenih insitucija u Prištini. To dodatno potvrđuje da međunarodne misije moraju ostati angažovane u nesmanjenom obimu kako bi dosledno sprovodile Rezoluciju SBUN 1244.
 
Želim dodatno da istaknem važnost međunarodnih snaga Kfor i ukažem da svaki jednostrani pokušaj da se nekom drugom dodeli, ili da neko preuzme deo mandata i obaveza Kfora predstavlja kršenje Rezolucije SBUN 1244 i potencijalni je izvor nestabilnosti i tenzija. Podsetiću vas da Priština, protivno međunarodnom pravu, uz potpuno ignorisanje interesa i stavova srpske zajednice u Pokrajini, ne odustaje od planova da na prostoru Kosova i Metohije instalira novog bezbednosnog aktera. Neprihvatljivo je donošnje jednostranih odluka o formiranju „Ministarstva odbrane“ i otpočinjanju procesa transformacije, tzv. „Kosovskih bezbednosnih snaga“ (KBS) u tzv. „Vojsku Kosova“. Želim ponovo da istaknem da ovakvi jednostrani potezi Prištine predstavljaju grubo kršenje Rezolucije SBUN 1244 i Vojno-tehničkog sporazuma, po kojima isključivo Međunarodne bezbednosne snage, odnosno Kfor, imaju mandat za sve vojne aspekte bezbednosti na prostoru Kosova i Metohije.         
 
U tom smislu dodatni razlog za zabrinutost izaziva i najava izgradnje najveće baze „Kosovskih bezbednosnih snaga“ u južnom delu Kosovske Mitrovice, što Srbi na severu Kosova i Metohije doživljavaju kao najotvoreniju provokaciju i pretnju njihovoj fizičkoj bezbednosti.
 
Poštovane članice Saveta bezbednosti,
 
Za srpski narod na Kosovu i Metohiji je posebno zabrinjavajuće što je u proteklom periodu, a posebno tokom marta ove godine, došlo do učestalih fizičkih napada na objekte Srpske pravoslavne crkve. Samo u toku dve nedelje čak sedam pravoslavnih objekata u Pokrajini našlo se na meti vandala i to u trenutku kada se svi prisećamo martovskog pogroma iz 2004. godine nad Srbima i srpskim svetinjama na Kosovu i Metohiji. Ponižavajuće je stanje u kojem se nalazi srpska kulturna i duhovna baština na prostoru Kosova i Metohije, uključujući i četiri spomenika koji su uvršteni na Listu svetske baštine Uneska (Visoki Dečani, Bogorodica Ljeviška, Gračanica i Pećka Patrijaršija). Sveštenicima i monaškim zajednicama se nameću brojne administrativne i tehničke barijere, čime se otežava, pa čak i onemogućava njihov opstanak na crkvenim imanjima.
 
Upečatljiv primer odnosa nepoštovanja prema srpskim kulturnim i verskim spomenicima u Pokrajini, čiju je izuzetnu univerzalnu vrednost potvrdio Unesko stavljanjem na Listu svetske baštine, jeste i slučaj manastira Visoki Dečani.
 
Cenjene članice Saveta bezbednosti,      
 
Sasvim je jasna nervoza Prištine, jer projekat takozvane nezavisnosti danas ne priznaje više od polovine članica Ujedinjenih nacija, uključujući i pet članica Evropske unije. Međutim, krajnje je vreme da albanski lideri u Prištini pokažu odgovornost u ispunjavanju preuzetih obaveza, ali i iskrenu posvećenost postizanju kompromisnog rešenja i izgradnji međusobnog poverenja. Upravo je nedostatak poverenja jedan od osnovnih problema u dijalogu Beograda i Prištine. Dogovor se ne postiže zapaljivom retorikom i provokacijama, kao što su najave o ujedinjenju i stvaranju velike Albanije ili o planovima izgradnje najveće baze tzv. Kosovskih bezbednosnih snaga na severu Pokrajine.
 
Podsetiću da je sadašnji predsednik vlade privremenih institucija samouprave u Prištini u prošlosti više puta pretio ujedinjenjem samoproglašenog Kosova i Albanije. Član njegove stranke je prošlog vikenda javno poručio da će se samoproglašeno Kosovo i Albanija ujediniti, citiram, „puškom i barutom ili referendumskim kutijama“.
 
Ne moram da objašnjavam zašto ovakve opasne ideje predstavljaju direktnu pretnju miru i stabilnosti. Njima se krši Rezolucija 1244, kontinuirano destabilizuje ne samo naša južna pokrajina, već i čitav region, a ni u čemu ne doprinose procesu dijaloga, već ga iznova onemogućavaju.
 
Nebrojeno puta smo pokazali da smo opredeljeni za dijalog kao jedino sredstvo za mirno, političko rešavanje problema na Kosovu i Metohiji. I danas, nakon višegodišnjih pregovora, ali i neispunjavanja dogovorenog i stalnih jednostranih poteza i provokacija od strane privremenih institucija u Prištini, mi smo i dalje spremni da sednemo za sto i razgovaramo.
 
Spremni smo za dijalog, ali ne i za ucene i pretnje, a posebno ne za ultimatume koje je i nedavno izneo predsednik vlade privremenih institucija samouprave u Prištini. Podsetiću vas na njegove izjave da će dijalog biti nisko na listi prioriteta vlasti u Prištini. Zapanjujuće je kako Priština ultimatume, koji u potpunosti podrivaju svaku šansu za dijalog, na šta je ukazala i Evropska unija, naziva „principima“ i kako uporno insistira na tome da Beograd prizna jednostrano proglašenu nezavisnost „Kosova“, nakon čega bi, smatraju oni, sve ostalo bilo rešeno. U čemu je onda svrha dijaloga ako se samo očekuje da Beograd prizna tzv. Kosovo? Da li dijalog znači da jedna strana treba da odustane od svega, a druga da dobije sve? I da li dijalog, po mišljenju Prištine, pretpostavlja da se ne ispunjava ono što je dogovoreno?         
 
Podsetiću vas da Priština i dalje odbija da ispuni svoje obaveze iz do sada postignutih sporazuma i ne pristaje da se o njihovoj primeni razgovara u okviru dijaloga. A situacija je vrlo jednostavna - u aprilu 2013. godine potpisan je prvi sporazum u Briselu koji je predviđao četiri obaveze: jednu za Prištinu i tri za Beograd. Beograd je ispunio sve obaveze, dok je jedina obaveza koju su imale privremene institucije u Prištini - formiranje Zajednice srpskih opština - nije ispunjena već 2.917 dana. Zapravo, 19. aprila se navršava punih osam godina otkako je postignut dogovor u Briselu, a Priština odbija da ispuni obavezu formiranja Zajednice srpskih opština.
 
Poštovani gospodine predsedniče,
 
Bez obzira na obeshrabrujuće poruke iz Prištine i činjenicu da dijalog traje već dugi niz godina, Srbija je odlučna i neće odustati od iznalaženja kompromisnog rešenja, koje će biti održivo i za buduće generacije. Trajan mir i stabilnost mogu biti ostvareni samo ukoliko niko od učesnika u dijalogu ne bude nastupao sa maksimalističkim zahtevima i insistirao na potpunom poniženju onog drugog. Srpski i albanski narod, kao dva najbrojnija naroda na Zapadnom Balkanu, treba da pronađu način da dođu do pomirenja i osnova za saradnju, kako na planu ekonomije, tako i u ostvarivanju zajedničkih perspektiva za članstvo u Evropskoj uniji.   
 
Beograd je učinio iskrene iskorake u tom smeru, tako što je jedan od inicijatora ideje o relaksiranju protoka ljudi, robe, kapitala i usluga, popularno nazvane „mini šengen“.
 
Što se Srbije tiče, uvereni smo da je rad na izgradnji poverenja i insistiranje na pozitivnim političkim agendama jedini način za izgradnju trajnog mira i stabilnosti u našem regionu. Žitelji Kosova i Metohije, bilo koje nacionalnosti, bilo da su Srbi ili Albanci, ne zaslužuju ništa manje od toga.
 
Hvala na pažnji.
 


Selaković: Priština istrajava u kampanji mržnje prema srpskom narodu
 
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković večeras je konstatovao da Priština uporno istrajava u kampanji mržnje protiv srpskog naroda, što se najdrastičnije vidi u neargumentovanim optužbama za masovna silovanja i genocid.  
 
Selaković je, na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj je razmatran Izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a, istakao da su očigledni napori privremenih institucija na KiM da stvore narativ o masovnim silovanjima Albanki, te da se za tu svrhu koriste propagandni metodi i laži.
 
„Jasno je da je žrtava bilo na svim stranama u sukobu, kao i da naša strana raspolaže dokazima o brojnim srpskim žrtvama. Ali preduslov za ostvarivanje zaštite prava koje ima svaka pojedinačna žrtva jeste racionalan i argumentovan pristup“, kazao je Selaković, odgovarajući na klevete predstavnice Prištine.
 
Selaković je istakao da, naspram tvrdnji političara iz Prištine o 20.000 silovanih Albanki, stoje podaci Komisije za verifikaciju i priznavanje statusa žrtava seksualnog nasilja na Kosovu i Metohiji, koje imaju informacije o 912 silovanih osoba, među koje, međutim, nisu ubrojane Srpkinje žrtve nasilja.
 
„Dozvolite da istaknem da Srbija osuđuje svaki akt seksualnog nasilja u konfliktima i zalaže se za ostvarivanje pravde za sve žrtve. Broj žrtava svakako ne umanjuje stravičan efekat ovakvog vida nasilja na svaku žrtvu pojedinačno, ali isto tako, spekulisanje brojevima ne doprinosi ostvarivanju pravde i vodi politizaciji i usporavanju procesa pomirenja“, kazao je Selaković.
 
Kada je reč o optužbama za genocid, ministar Selaković je konstatovao da one samo dokazuju da Priština uporno istrajava u kampanji mržnje, propagandi i otvorenom neprijateljstvu prema srpskom narodu.
 
„Svakodnevnim izjavama žele da prikažu da je Srbija kriva za sve i da je nad Albancima izvršen genocid, a sve kako bi sakrili sopstvenu odgovornost za počinjene zločine“, rekao je šef srpske diplomatije.
 
Kako je istakao, svako ko zna šta definicija genocida podrazumeva, shvatiće da nije Srbija nešto učinila, već da je upravo srpski narod žrtva „državotvornog“ projekta kosovskih Albanaca, zasnovanog na opasnoj ideji etnički čistih teritorija, o čemu svedoči i više od 200.000 proteranih Srba sa KiM.
 
„Uvereni smo da civilizovan svet neće biti spreman da saučestvuje u prikrivanju i zataškavanju njihovih zločina i da će im biti upućena jasna poruka da moraju preuzeti odgovornost za svoja dela“, kazao je Selaković.
 
On je podsetio da je u Prištini do 1999. godine živelo oko 40.000 Srba, a da ih je danas samo dvadesetak, da je u Peći živelo oko 17.000 Srba, a da su danas tamo samo srpske monahinje u Pećkoj Patrijaršiji, da je u Prizrenu pre rata živelo oko 12.000 Srba a danas samo 17 porodica, a da je u Uroševcu od 10.000 Srba koji su tamo živeli pre rata ostala samo porodica srpskog sveštenika.
 


Srpski proizvodi u trgovinskom lancu Remarkt

Sa velikim zadovoljstvom obaveštavamo predstavnike srpske zajednice i sve zainteresovane da je uspostavljena saradnja između srpskih proizvođača i rumunskog prodajnog lanca Remarkt. Zahvaljujući navedenom, na rumunskom tržištu, u prodavnicama Remarkt-a dostupni su brojni srpski proizvodi, dok će asortiman robe u narednom periodu biti dodatno proširen. Reč je o konditorskim proizvodima, zimnici, začinima, vinima, suhomesnatim i konzerviranim proizvodima i drugoj robi.  



Susret ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednikom Revizorskog suda Rumunije Mihai Busujokom
 
Ambasador Stefan Tomašević danas se kurtoazno sastao sa predsednikom Revizorskog suda Rumunije Mihai Busujokom. Sagovornici su istakli izuzetno dobru i blisku saradnju između Državne revizorske institucije R. Srbije i Revizorskog suda Rumunije, kao i spremnost za dodatno produbljivanje  saradnje. 
 


Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednicom Senata rumunskog Parlamenta Ankom Danom Dragu

Ambasador Stefan Tomašević sastao se 1. aprila 2021. godine sa predsednicom Senata rumunskog Parlamenta Ankom Danom Dragu. Sagovornici su razmenili mišljenja o temama od obostranog interesa za R. Srbiju i Rumuniju.

Ambasador Tomašević, u skladu s tradicionalno prijateljskim odnosima R. Srbije i Rumunije, istakao je značaj jačanja trgovinsko-ekonomskih odnosa i razvoj sektorske saradnje. Takođe se zahvalio na principijelnom stavu Rumunije u pogledu suvereniteta i teritorijalnog integriteta R. Srbije, kao i na doslednoj podršci koju Rumunija pruža R. Srbiji na njenom evropskom putu.

Predsednica Senata rumunskog Parlamenta Anka Dana Dragu istakla je da Rumunija snažno podržava evropski put R. Srbije i da postoji značajan prostor za produbljivanje parlamentarne saradnje dve zemlje. U tom kontekstu pružila je podršku inicijativi za organizovanje zajedničke izložbe koja za cilj ima promovisanje tradicionalno dobrih odnosa između dve zemlje i intenziviranje parlamentarne saradnje. Posebno je naglasila zainteresovanost Rumunije za razmenu iskustava u borbi protiv nasilja nad ženama i u porodici (implementacija Istanbulske konvencije).



Susret sa poslanikom Donjeg doma rumunskog Parlamenta iz redova srpske manjine Ognjanom Krstićem Ambasador

 

Stefan Tomašević razgovarao je danas sa poslanikom Donjeg doma rumunskog Parlamenta iz redova srpske manjine Ognjanom Krstićem, kojom prilikom su razmatrane teme od značaja za srpsku zajednicu u Rumuniji. Poseban akcenat stavljen je na pitanja iz oblasti obrazovanja i dalje promocije trgovinske razmene.



Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednikom Donjeg doma rumunskog Parlamenta Ludovikom Orbanom

 

Ambasador Stefan Tomašević sastao se danas sa predsednikom Donjeg doma rumunskog Parlamenta Ludovikom Orbanom. U otvorenom i konstruktivnom razgovoru istaknut je značaj intenziviranja saradnje u svim oblastima od značaja za bilateralne odnose R. Srbije i Rumunije.

Ambasador Tomašević se zahvalio na principijelnom stavu Rumunije u pogledu suvereniteta i teritorijalnog integriteta R. Srbije, kao i na doslednoj podršci koju Rumunija pruža R. Srbiji na njenom evropskom putu.

Predsednik Donjeg doma rumunskog Parlamenta Ludovik Orban je pružio podršku inicijativi organizovanja zajedničke izložbe koja za cilj ima promovisanje tradicionalno dobrih odnosa između dve zemlje, kao i intenziviranje parlamentarne saradnje. Razgovarano je i o potencijalima u okviru sektorske saradnje, sa posebnim akcentom na oblasti energetike i infrastrukture. 

Sastanku je prisustvovao i poslanik Donjeg doma rumunskog Parlamenta iz redova srpske manjine Ognjan Krstić.



Susret ambasadora Stefana Tomaševića sa poslanikom i kvestorom u Donjem domu rumunskog Parlamenta Georgijem Tucom i rumunskim evroparlamentarcem Kristijanom Bušojiem

U Parlamentu Rumunije održan je radni sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa poslanikom i kvestorom u Donjem domu rumunskog Parlamenta Georgijem Tucom i rumunskim evroposlanikom  Kristijanom Bušojiem.

Pored informisanja o napretku po pitanju pripreme sadržaja zajedničke izložbe koja će predstaviti tradicionalne istorijske, kulturne i diplomatske veze Srbije i Rumunije, sastanak je iskorišćen i za razmenu informacija od značaja za unapređenje sektorske i parlamentarne saradnje naše dve zemlje.  Tom prilikom potvrđena je i podrška evropskom putu Srbije.



Polaganje venca na grob Alekse Karađorđevića

 

Ambasador Stefan Tomašević je, tokom radne posete Kišinjevu, obišao grob Alekse Karađorđevića, najstarijeg sina Đorđa Petrovića – Karađorđa i položio venac.



Predaja akreditivnih pisama predsednici R. Moldavije

Ambasador R. Srbije u R. Moldaviji na nerezidencijalnoj osnovi Stefan Tomašević predao je danas akreditive predsednici R. Moldavije Maji Sandu, na svečanoj ceremoniji koja je tim povodom održana u Kišinjevu.

Ambasador Tomašević preneo je pozdrav predsednika R. Srbije Aleksandra Vučića i izrazio želju da se bilateralni odnosi između dve prijateljske zemlje u narednom periodu intenziviraju kroz politički dijalog na visokom i najvišem nivou kao i u svim drugim oblastima sektorske saradnje. Posebno se zahvalio R. Moldaviji na principijelnoj podršci po pitanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta R. Srbije. Poželeo je stabilnost i prosperitet R. Moldaviji i istakao da se nada da će bilateralni odnosi dosegnuti željeni nivo.



Srbija opredeljena za intenzivniju saradnju sa Međunarodnom organizacijom Frankofonije
 
 
 
 
Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković sastao se danas sa Grupom frankofonih ambasadora (GAF) u Srbiji, sa kojima je razgovarao o unapređenju saradnje Srbije i Međunarodne organizacije Frankofonije.
 
Selaković je ukazao da je Srbija posvećena vrednostima Frankofonije - unapređenju mira, demokratije, ljudskih prava, međukulturne saradnje, dijaloga i solidarnosti, i izrazio očekivanje da će saradnja biti suštinski unapređena konkretnim predlozima za promociju francuskog jezika i frankofone kulture.  
 
Šef srpske diplomatije podsetio je da je Srbija pridruženi član Međunarodne organizacije Frankofonije (OIF) i poručio da naša zemlja nastavlja sa još intenzivnijom saradnjom kako bi ispunila uslove za punopravno članstvo. Ministar je uputio poziv generalnoj sekretarki Međunarodne organizacije Frankofonije Luizi Mušikivabo da poseti Srbiju i, s tim u vezi, napomenuo da bi poseta bila veoma značajna kako bi se zajednički razmotrila različita pitanja od interesa za OIF i Srbiju. Takođe, ministar je najavio da će učestvovati na Ministarskoj konferenciji OIF koja se krajem godine održava u Đerbi.
 
Selaković je pohvalio obeležavanje Meseca Frankofonije, programa koji je priredila ova grupa ambasadora, i naglasio da je Ministarstvo spoljnih poslova dalo svoj doprinos učešćem u prigodnim aktivnostima koje su tim povodom organizovane. 
 
Ambasadori članovi GAF podržali su nastojanja Srbije da intenzivira svoje aktivnosti u okviru Međunarodne organizacije Frankofonije, i izrazili se pohvalno o inicijativama koje se preduzimaju kako bi se unapredila i popularisala upotreba francuskog jezika u Srbiji. 
 
Današnjem sastanku prisustvovali su ambasadori Egipta, Maroka, Libana, Francuske, Tunisa, Švajcarske, Belgije, Albanije, Kipra, Poljske, Rumunije i Slovenije, kao i otpravnici poslova u ambasadama DR Konga i Gvineje. Takođe, na poziv ministra Selakovića, prisustvovao je predstavnik Frankofonije za Srednju i Istočnu Evropu, sa sedištem u Bukureštu, Erik Pop.
 
Beograd,
25. mart 2021. godine
 


Predaja kopija akreditivnih pisama u Ministarstvu inostranih poslova i evropskih integracija R. Moldavije

Ambasador Stefan Tomašević predao je danas kopije akreditivnih pisama prilikom susreta sa Danijelom Kužba, državnim sekretarom Ministarstva inostranih poslova i evropskih integracija R. Moldavije. 

U razgovoru koji je usledio obostrano je potvrđeno da su bilateralni odnosi dve zemlje dobri i prijateljski sa značajnim prostorom za unapređenje. Naglašena je spremnost za produbljivanje saradnje i pokretanje novih zajedničkih projekata. Ambasador Tomašević se zahvalio R. Moldaviji za njen principijelan stav po pitanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta R. Srbije. Informisao je sagovornicu o reformskim procesima u R. Srbiji u kontekstu EU integracija.

Takođe je obavestio o uspesima R. Srbije u borbi protiv pandemije izazvane virusom COVID-19 i procesu vakcinacije, kao i o ostvarenim ekonomskim uspesima.  Iskazao je spremnost naše strane da se intenzivira politički dijalog na visokom i najvišem nivou i pozdravio je rast ekonomskih aktivnosti i povećanje razmene između dve zemlje uprkos pandemiji u 2020.godini. Poželeo je stabilnost i prosperitet R. Moldaviji i istakao da se nada da će bilateralni odnosi dosegnuti željeni nivo.



Obeležavanje Dana sećanja na stradale u NATO agresiji
 
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratio se povodom obeležavanja Dana sećanja na stradale u NATO agresiji.
 
„Vaša svetosti, poštovani predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine, poštovani predsednici Narodnih skupština Republike Srbije i Republike Srpske, poštovani predsednici vlada Republike Srbije i Republike Srpske, uvaženi ministri obeju vlada, dragi gosti i prijatelji, predstavnici srpskog naroda iz Crne Gore, Severne Makedonije, Hrvatske, hvala vam što smo i večeras svi zajedno i što je srpski duh nesalomiv i nepobediv.
 
Jedno dete dnevno i malo više od toga. To je ona najteža, namučnija i najbolnija brojka NATO agresije iz 1999. godine. Ubijeno, zaustavljeno, bez ikakve svoje krivice, nikakav  greh nisu počinili, bez prava na odbranu, i bez prava na pravdu, bez prava na život.
 
Niko nikada nije odgovarao za ovaj zločin, zločin veći od zločina. Niko za 2500 ubijenih civila, ali i vojnika i policajaca koji su krivi samo zato što su čuvali, štitili sebe i svoja ognjišta. Niko nikada nije odgovarao za više od 6000 ranjenih.
 
Objasniti to, ni danas, 22 godine posle agresije, nije moguće, ne postoji, i pored sveg truda, univerzalno opravdanje, nema razloga, nema smisla, a ostala su samo, kao večni greh, imena.
 
Miljana Milić, petnaest godina,
Vladimir Milić, dvanaest godina,
Miomir Mladenović, četrnaest godina,
Dragan Dimić, tri godine,
Julijana Brudar, deset godina,
Olivera Maksimović, dvanaest godina,
Miroslav Knežević, trinaest godina,
Dajana Pavlović, pet godina,
Stevan Pavlović, osam godina,
Marko Simić, dve godine,
Milica Rakić, tri godine,
Ivan Ivančić, sedam godina,
Marko Ivanović, tri godine...
 
I tako, osamdeset devet imena, i to ne samo srpskih.
 
Besmisao pukog ubistva nije birao. Šesnaestoro dece, od dve do sedamnaest godina, iz porodica Ahmetaj i Hasani, ubijeno je u koloni koja se vraćala kući, u Prizren.
 
To je, u jednom naslovu, na Zapadu, jednostavno objašnjeno kao "tragična greška". Smrt koja je stigla Marka Roglića, Milana Ignjatovića, Gordanu Nikolić, Irenu Mitić, Milicu Stojanović, Bojanu Tošović, Branimira Stanijanovića, našu Sanju Milenković... nije mogla da računa, niti da dobije čak i takvo objašnjenje.
 
Te smrti nisu, za one koji su ih posejali, bile ni tragične, a još manje greška. To je bio samo izgovor, bedni izgovor.
 
Bile su namera, bile su jasna odluka, preki sud nad jednom zemljom, nad njenim ljudima, nad njenom decom.
 
I zato danas nećemo da licitiramo oko imenovanja svega što se, tokom proleća 1999. godine dogodilo. Jer dogodio se zločin, težak i strašan. I dogodila se agresija, ne ni bombardovanje, ni intervencija, ni kampanja, ni operacija. Dogodila se agresija. Napad na suverenu zemlju, bez odluke Ujedinjenih nacija, bez onog dovoljnog razloga koji bi predstavljao napad tadašnje Jugoslavije na neku susednu, ili NATO državu.
 
Nikoga Srbija odnosno Savezna Republika Jugoslavija tada nije napala. Napali su nas, sa jednim ciljem. Da nas poraze, da nas ubijaju, i na kraju da nam oduzmu deo teritorije.
 
I koliko god danas analizirali stvari, kako god i koliko god oštri i kritični bili prema sebi, našoj tadašnjoj politici, našem tadašnjem rukovodstvu, jasno je da su Savezna Republika Jugoslavija i Srbija tada ostavljene gotovo bez izbora. Izbor je bio jeziv, ili gubitak teritorije i ljudi sa jedne strane ili potpuni nestanak srpske države, morala, časti, srpskog duha, imena i prezimena. I nismo mogli da ne izgubimo. Devetnaest velikih napalo je jednu malu zemlju, Saveznu Republiku Jugoslaviju. Napali su Srbiju i Crnu Goru. I čak i kad ne govore danas, u jednoj od dve nezavisne zemlje o tome, to su činjenice. A ta mala zemlja, i taj mali narod, svima njima, njih devetnaest velikih i moćnih, održala je čas iz onog najvažnijeg, časti, morala i ljubavi prema slobodi koju jedan narod može da ima.
 
Da, pravdu, pravdu da ne zaboravimo. Svih tih devetnaest velikih i danas će nemušto govoriti o svom vojničkom uspehu, izbegavati odgovore na pitanja, a zamislite, jedan mali, samo brojčano mali srpski narod, taj mali ali veličanstveni narod, sa tugom, suzom u oku ponosno se priseća svog otpora i borbe protiv devetnaest okrutnih i bahatih.
 
Izgubili smo mnogo, izgubili smo očeve, braću, supružnike, decu, ali obraz i srpsko srce još su tu, da čuvaju Srbiju koja je večna i neuništiva.
 
Izgubili smo decu, izgubili smo ljude, izgubili smo kontrolu nad velikim delom teritorije, izgubili smo milijarde zbog uništene infrastrukture i privrede.
 
I sve što nam je ostalo bilo je telo jedne izmučene, uništene zemlje, zemlje u raspadanju, izmrcvarene, opljačkane, izranavljene, puste, i krive, osuđene za sve što se ne samo devedesetih, nego i tokom čitave istorije, događalo.
 
Zemlje, koja ni deset godina posle agresije nije imala snage da se uspravi, podigne, i radi bilo šta drugo nego da ćuti, ili da sagne glavu i pokorno se izvinjava, za sve, čak i za svoje mrtve, čak i za svoju ubijenu decu.
 
Danas, to više nije ta propala, izmučena, razorena, izmrcvarena Srbija.
 
Danas, to je Srbija, koja je ponovo pronašla i svoju snagu i svoj ponos.
 
Srbija koja stvari naziva pravim imenom.
 
Srbija koja je okrenula leđa ratu i porazima, i krenula da radi.
 
Srbija koja je ustala, stala na svoje noge i dobila svoj glas.
 
Srbija koju, čak i kad joj ne veruju, slušaju. Koja je sposobna, koja raste, i više nije deo problema. Srbija koja jeste i biće, bar ćemo mi dati sve od sebe, baš ono rešenje koje omogućava čitavom regionu život u miru i razumevanju.
 
I ta Srbija, danas, kada je u svetu i dalje mnogo više bombi, nego vakcina, u region šalje, ne bombe, već baš te vakcine. Danas je spremna i da ih proizvodi, i za samo nekoliko meseci to ćemo da učinimo, ali ne samo za sebe, već i za druge, za ceo Balkan.
 
Spremni smo, i hoćemo da pomognemo.
 
Nismo spremni, i nećemo da ćutimo, niti da budemo, ponovo poniženi.
 
Pravo na to ne crpimo samo iz žrtava koje smo imali, nego i iz činjenice da smo odavno prestali da gledamo samo druge i tražimo grešku i krivicu samo u njima, a ne ponekad i u sebi.
 
Pogledali smo se i priznali. I svaki gubitak, i svaki poraz, i svaki zločin koji je neko u naše ime počinio, svaki promašaj i svaku pogrešnu politiku.
 
I ne radimo više ništa što bi bilo koga moglo da ugrozi.
 
Radimo, radimo, radimo sve više i rastemo, jačamo sa samo jednim ciljem da budemo najbolji u ekonomiji i obrazovanju, zdravstvu, u kulturi, nauci, sportu...
 
I hoćemo da budemo bezbedni, na svom. Hoćemo da nam vojska bude mnogo jača nego što je bila te devedeset devete.  Da nikada više ne dođemo u situaciju da nam neko ubija decu, ruši zemlju, ili naš narod proteruje.
 
Hoćemo da ostanemo slobodni, da sami odlučujemo o svojoj sudbini, i da nam niko više ne oduzme sve, a da nam ne da ništa.
 
A ništa je danas, i to ću da ponavljam koliko god bude potrebno, ideja, nekih velikih, moćnih, ali i onih koji im služe, ideja da nas „Kosovo“ prizna, ne bismo li mi priznali „Kosovo“.
 
Nije nam potrebno to priznanje. I nećete od Srbije dobiti gaženje ni po našim žrtvama, gaženje po našoj istoriji, gaženje po našoj prošlosti, ali i gaženje po našoj budućnosti. Dobićete odgovor razumnih, i dobrih i odgovornih ljudi. Potreban nam je kompromis. Potrebno nam je ispunjavanje svih onih obaveza koje smo preuzeli i mi i Priština, a samo ih mi ispunili.
 
I nije to naš kapric. Nije to ni fantazmagorija o nekom srpskom svetu koji hoćemo da stvorimo.
 
I danas kada nam prete formiranjem Velike Albanije, kada kažu da nema ništa od Zajednice srpskih opština, naše je da budemo mirni, da brinemo o našem narodu na Kosovu i Metohiji, ali da svim tim velikim, moćnim jasno poručimo da nismo slabi kao što smo bili, da ćemo umeti da sačuvamo svoje, ne dirajući ni u šta tuđe. Uostalom, Srbija nije i neće biti šaka zobi za svaku belosvetsku vranu koja bi da je pozoba. I one koji su iskoristili snagu i silu devetnaest bahatih i okrutnih samo molim da nam ne prete. Molim, molim ih, da nam ne prete. Da ne misle da je Srbija slomljena i da neće imati snage da odgovori. Molimo vas, vas molimo, naše albanske komšije, da nam ne pretite. I molimo sve druge, koji su svoju okrutnost prema Srbiji pokazali, da vam u tome ne pomažu. Samo to molimo i ništa više.
 
A odgovaraćemo pozivima na mir, pozivima na kompromis, i uvek dobrom voljom, jer ne želimo da imamo ponovo decu ubijanu. I ne želimo da tuđa deca ponovo stradaju. Ali ne potcenjujte Srbiju, i ne gledajte Srbiju onakvim očima kao što ste to činili 99. godine.
 
Srbija danas je mnogo snažnija, mnogo jača. Srbija danas je jedinstvena i ujedinjena, a ne podeljena. Srbija danas ima sve neuporedivo snažnije i bolje nego 99. od ekonomije do naše vojske. I nikada nikome nećemo da pretimo, već samo vas molimo i tražimo da nas poštujete i ništa više.
 
Mi danas gradimo puteve, koji će da nas povežu, i sa sobom, i sa regionom i sa svetom. I do kraja godine radićemo na osam auto-puteva, na osam vena čitavog Balkana, ne samo Srbije, osam puteva mira i saradnje.
 
Samo lud čovek bi to menjao za rat, za mrtvu decu, za rušenje i novi gubitak. I da, hoćemo da imamo najbliže odnose sa svima koji su u agresiji na lepu Srbiju učestvovali, oprostili smo odavno, ali ne, i baš nikada nećemo zaboraviti. I ne tražite to od nas. Tog jednog dana, svake godine, podsećaćemo i sebe i vas. Vas devetnaest najmoćnijih, najsnažnijih, najvećih po sili i snazi, ne baš po časti i moralu. Podsećaćemo i vas i nas, baš zato da se nikada ne bi ponovilo. Ne nama, već ni jednom drugom slobodoljubivom narodu na svetu.
 
I ako imamo neku ponudu, ona danas glasi: spremni smo da od celog Balkana napravimo pobednika, da svako na njemu dobije, sve dok niko ne pokušava da samo Srbi budu gubitnici.
 
I uopšte nije težak put do toga.
 
Potrebno je samo da se poštujemo, razumemo i ne pokušavamo jedni druge da ponizimo.
 
Da ne diramo u ono što je svako najteže i najkrvavije platio. Slobodu. A mi, Srbi, znamo kolika je cena slobode.
 
U pravo da je imamo, da je čuvamo i da se setimo svih žrtava koje su u nju ugrađene.
 
A u našu su ugrađena i naši porazi, naši životi i naša deca. I životi naših herojskih pilota, i naših divova sa Košara i Paštrika, i naše dece, nevine, potpuno nevine, a krive samo zato što su živela u Srbiji.
 
Prevelika je to cena da bismo o njoj ćutali.
 
Zato što bi to značilo da smo spremni na još jedan poraz, na još jedno poniženje.
 
A nismo.
 
I kada svi budu ćutali, mi ćemo da ponavljamo.
 
Jedno dete dnevno, i malo više od toga. Toliko ste nam ubijali. Tokom agresije koju ni sami niste razumeli zašto ste je provodili.
 
I ponavljaćemo to, baš da nam se ne bi dogodilo ponovo.
 
Sa posebnim pijetetom ispunjavamo našu obavezu da odamo počast svim nevinim srpskim žrtvama koje su položile svoj život na oltar otadžbine, kako civilima, tako i našim junačnim vojnicima  i policajcima, herojima Košara, Prizrena, Mitrovice.
 
Danas za nas Srbe, život na Kosovu i Metohiji liči na Put suza (Via Dolorosa), na uspinjanje poslednjim snagama na Golgotu, ali mi ne bismo ni bili Srbi da nismo kadri, i „na strašnom mestu postojati“.
 
I danas, i večeras mogu da zaključim uz jednu važnu rečenicu. Na tlu Evrope postojala je, a danas snažnija nego ikada, postoji nesalomiva, nepokolobljiva, nepokoriva i nikada pokorena Srbija.
 
Neka je večna slava svim žrtvama NATO agresije i svi zajedno uskliknimo živela slobodna i ponosna Srbija“, rekao je predsednik Vučić.
 
 
Izvor: www.predsednik.rs
Foto: www.predsednik.rs
 


Bilateralne političke konsultacije Srbije i Rumunije

Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije i Ministarstvo inostranih poslova Rumunije održali su danas u Bukureštu bilateralne političke konsultacije.

Delegaciju Republike Srbije predvodio je v.d. PMSP za bilateralnu saradnju ambasador Vladimir Marić, dok je domaćin u ime rumunske strane bio Jon Glja, generalni direktor Ministarstva inostranih poslova Rumunije za evropska i regionalna pitanja. 

U rumunskom Ministarstvu inostranih poslova PMSP Marić je imao i odvojen susret sa državnom sekretarkom Julijom Matei. 

Na sastanku sa državnom sekretarom Ministarstva inostranih poslova Rumunije Julijom Matei razgovarano je o evrointegracijama Srbije, pitanju KiM,  a posebna pažnja posvećena je regionalnom povezivanju, inicijativi „mini šengen“, kao i saradnji Srbije i Rumunije u međunarodnim organizacijama. Takođe, sagovornici su razmenili mišljenja o položaju nacionalnih manjina u obe zemlje i njihovom unapređenju.

U susretu sa generalnim direktorom za evropska i regionalna pitanja Jon Gljom razgovarano je o unapređenju bilateralnog dijaloga, saradnji na infrastrukturnim i energetskim projektima, ekonomskoj saradnji, evropskom putu Srbije i položaju nacionalnih manjina.



Prijem povodom Dana Frankofonije

U rezidenciji ambasadora Švajcarske u Bukureštu, a u saradnji sa predsednicom GADIF u Rumuniji, ambasadorkom Libana Ranom Mokadem, 21. marta 2021. godine upriličen je prijem povodom proslave Dana Frankofonije.

Pored specijalnih gostiju ministra obrazovanja Rumunije Sorin Kmpeanua, predsednika Komisije za spoljne poslove rumunskog Senata Titus Korlaceana, ambasadora, šefova delegacija i frankofonih institucija u Rumuniji, prijemu je prisustvovao i ambasador Tomašević.



Republika Srbija u Mesecu Frankofonije

Republika Srbija, kao pridružena članica Frankofonije, zajedno sa celom frankofonom zajednicom u svetu obeležava „Mesec Frankofonije“. Za sve ljubitelje srpske kulture i francuskog jezika Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije je priredilo bogat program, a Ambasada Republike Srbije u Bukureštu vas poziva da otkrijete raznolikost i bogatstvo srpske kulture na francuskom jeziku. Kliknite na sliku ispod.

 



Učešće ambasadora Stefana Tomaševića na sastanku Grupe frankofonih ambasada, delegacija i institucija u Rumuniji
 
 
Ambasador Stefan Tomašević učestvovao je na video sastanku Grupe frankofonih ambasada, delegacija i institucija u Rumuniji povodom 51. godišnjice od osnivanja Međunarodne organizacije Frankofonije. Sastanku je, pored ambasadora, šefova delegacija i frankofonih institucija u Rumuniji, prisustvovao i ministar inostranih poslova Rumunije Bogdan Auresku.
 
Ambasador Tomašević je istakao da R. Srbija, kao pridružena članica  Frankofonije pridaje veliki značaj aktivnostima u okviru „Meseca Frankofonije“. Naglasio da je za sve ljubitelje srpske kulture i francuskog jezika Ministarstvo kulture i informisanja R. Srbije pripremilo bogat program koji sadrži tri segmenta film „Rekvijem za gospođu J“ reditelja Bojana Vuletića, digitalnu izložbu „Jovan Cvijić, jedan od velikih umova Srbije“ i pesmu „Nostalgija“, Milana Rakića. Pozvao je prisutne da posete veb stranicu Ambasade R. Srbije u Bukureštu i upoznaju se sa raznolikošću i bogatstvom srpske kulture na francuskom jeziku. 
 


Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa rumunskim ministrom energetike Virđil Danijel Popeskuom
 
 
 
Ambasador Stefan Tomašević sastao se 11. marta 2021. godine sa rumunskim ministrom energetike Virđil Danijel Popeskuom. Sagovornici su razmenili mišljenja o saradnji u oblasti energetike R. Srbije i Rumunije, energetskoj interkonekciji kao i saradnji na budućim projektima. 
Ambasador je ukazao na značaj saradnje R. Srbije i Rumunije na hidroenergetskom i polovidbenom Sistemu Đerdap 1 i  Sistemu Đerdap 2, koji predstavlja primer dobrosusedske saradnje u regionu. Naglasio je značaj izgradnje gasovoda Mokrin-Arad za R. Srbiju. Ukazao je na potencijale buduće saradnje u oblasti energetike, a posebno na nove pravce snabdevanja sirovom naftom, revitalizacije produktivnosti, skladištenja energije kao i na saradnju u okviru Projekta severnog koridora u regionu Centralne i Južne Evrope. 
Ministar Popesku se saglasio sa konstatacijom ambasadora Tomaševića vezanom za saradnju Rumunije i Srbije u okviru hidroenergetskog i polovidbenog Sistemu Đerdap 1 i  Sistemu Đerdap 2. Istakao otvorenost Rumunije za saradnju na novim projektima. Ukazao da je za Rumuniju u ovom trenutku prioritetna izgradnja gasovoda Mokrin-Arad. Izrazio zainteresovanost za skorašnji susret sa resornim ministrom R. Srbije.
 


Selaković: Borba protiv svih oblika kriminala prioritet Vlade Srbije
 
 
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković rekao je danas da je borba protiv svih oblika kriminala u vrhu prioriteta Vlade Srbije i neizostavan segment procesa pridruživanja EU. 
 
„To je i naša moralna obaveza, kako bi generacijama iza nas ostavili jedan bolji svet“, rekao je Selaković učestvujući video-linkom na 14. Kongresu UN o sprečavanju kriminala i krivičnom pravosuđu, koji se održava u Kjotu.
 
Ministar Selaković istakao je da je Srbija kao cilj postavila suzbijanje visokotehnološkog kriminala, trgovine ljudima, terorizma i ilegalne migracije u „Drugoj nacionalnoj proceni pretnji od teškog i organizovanog kriminala“ iz 2019. godine.
 
Šef srpske diplomatije ukazao je da je naša zemlja blagovremeno uspostavila normativni i institucionalni okvir kojim je uredila sprečavanje zloupotrebe u toj oblasti, kao i da je osnovano Posebno tužilaštvo za visokotehnološki kriminal, posebno odeljenje suda i posebna policijska jedinica. 
 
Srbija se, kako je naglasio ministar, na planu borbe protiv korupcije vodi postulatima Konvencije UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i Konvencije UN za borbu protiv korupcije. 
 
Selaković je izdvojio napore Agencije za sprečavanje korupcije, kao nezavisnog državnog organa, u zaštiti javnog interesa, izgradnji individualnog i institucionalnog integriteta, jačanju transparentnosti i odgovornosti javne uprave.
 
„Snažno osuđujemo sve forme terorizma, uključujući ekstremizam i radikalizam, i zalažemo se za njihovo potpuno iskorenjivanje, sprovodeći tu i relevantne rezolucije i konvencije UN i Globalne antiterorističke strategije UN“, istakao je šef srpske diplomatije.
 
Za efikasnu i uspešnu borbu protiv ovih kompleksnih fenomena, kaže Selaković, od presudne važnosti je izgradnja kapaciteta naših društava i država, uz razmenu iskustava na regionalnom i globalnom nivou.
 
Selaković je zahvalio japanskom ambasadoru Hikihari na veštini vođenja pregovora na usaglašavanju Kjoto deklaracije i njenom usvajanju, koja je, kako je istakao, važan pokazatelj posvećenosti kreiranju i očuvanju institucionalnog okvira za prevenciju kriminala kao jednog od glavnih preduslova u promociji ciljeva održivog razvoja.
 
„Davne 1970, kada je Japan prvi put bio domaćin ovog skupa, pokazali smo snažnu političku volju da na problem ukažemo. Danas moramo tu volju i rešenost da reafirmišemo i konkretizujemo opipljivim potezima“, rekao je šef srpske diplomatije.
 


Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa ministrom ekonomije, preduzetništva i turizma Rumunije Klaudiju-Julijus-Gavril Nasuiem

 

Ambasador Stefan Tomašević sastao se 5. marta 2021. godine sa ministrom ekonomije, preduzetništva i turizma Rumunije Klaudiju-Julijus-Gavril Nasuiem. Sagovornici su razmenili mišljenja o ekonomskoj saradnji R. Srbije i Rumunije, prostoru za njeno unapređenje i budućim zajedničkim projektima. Inicirano je i ponovno pokretanje rada Mešovite komisije za ekonomsku saradnju R. Srbije i Rumunije.

Ambasador je izrazio otvorenost R. Srbije za unapređenje i dalji razvoj ekonomske saradnje R. Srbije i Rumunije. Naglasio je da je Rumunija sedmi spoljnotrgovnski ekonomski partner R. Srbije. Izrazio nadu da će se u narednom periodu doći do povećanja obima trgovinske razmene pre svega robe široke potrošnje. Istakao je značaj prekogranične saradnje dve susedne zemlje kao i investicione i energetske saradnje. Ukazao je i na potencijal turizma za dalji razvoj odnosa između dve prijateljske susedne zemlje. 

Klaudiju-Julijus-Gavril Nasui ukazao i da je R. Srbija u prvih 10 spoljnotrgovinskih partnera Rumunije. Saglasio se sa konstatacijom ambasadora Tomaševića vezanom za značaj prekogranične investicione i energetske saradnje kao i saradnje u oblasti turizma. 



Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa ministrom inostranih poslova Rumunije Bogdanom Aureskuom
 
 
 
Ambasador Stefan Tomašević sastao se 3. marta 2021. godine sa ministrom inostranih poslova Rumunije Bogdanom Aureskuom. Sagovornici su razmenili mišljenja o aktuelnom stanju bilateralnih odnosa, pri čemu je obostrano potvrđena želja za jačanjem političkog dijaloga kako na  visokom tako i na radom nivou, podsticanjem projekata sektorske saradnje i unapređivanjem rešavanja bilateralnih pitanja od najvišeg interesa. Ukazano je na značaj ponovnog uspostavljanja rada Međuvladine mešovite komisije Srbije i Rumunije za nacionalne manjine. Takođe je razgovarano o evropskom putu R. Srbije, kao i saradnji u multilateralnim forumima. 
 
Ambasador je izrazio otvorenost Srbije za produbljivanje bilateralnih odnosa i preneo uverenje  da će oni biti ojačani i dodatno razgranati u narednom periodu. Naglasio je da prekogranična, trgovinska, investiciona i energetska saradnja, kao i saradnja u oblasti kulture i turizma, ima značajan potencijal za dalji razvoj odnosa između dve prijateljske susedne zemlje. Posebno se zahvalio Rumuniji na principijelnoj  podršci suverenitetu, teritorijalnom integritetu R. Srbije, kao i podršci u procesu EU integracija R. Srbije. Ambasador se zahvalio i na podršci koju je Rumunija dala tokom pandemije u cilju sigurnog tranzita naših građana preko njene teritorije. 
 
Ministar inostranih poslova Rumunije Bogdan Auresku je izrazio zadovoljstvo što će biti realizovana poseta ministra spoljnih poslova R. Srbije Nikole Selakovića Rumuniji u predstojećem periodu. Saglasio se sa potrebom daljeg razvoja ekonomske saradnje i u tom kontekstu osvrnuo se na mogućnost transportne i energetske povezanosti. Potvrdio je spremnost Rumunije da pruži ekspertsku podršku i svoja iskustava iz procesa EU integracija, kako bi pored političke bila data i ekspertska podrška Rumunije na putu EU integracija R. Srbija.


Susret ambasadora Stefana Tomaševića sa Njegovom svetošću patrijarhom Rumunske pravoslavne crkve Danielom

Njegova svetost patrijarh Rumunske pravoslavne crkve Daniel 2. marta 2021. godine primio je ambasadora Stefana Tomaševića. U veoma srdačnom razgovoru ukazano je na značaj istorijskih i verskih odnosa dva naroda i iskreno prijateljstvo dve države. Obostrano iskazana spremnost za doprinos daljem unapređenju i produbljivanju saradnje dve zemlje, posebno na kulturnom i obrazovnom planu.



Intervju ambasadora Stefana Tomaševića za Radio Romănia Cultural

Ambasador Stefan Tomašević dao je intervju za Radio Romănia Cultural koji je emitovan 27. februara 2021. godine. Intervju je obuhvatao pitanja o Danu državnosti R. Srbije, bilateralnim odnosima R. Srbije i Rumunije, borbi protiv virusa Covid – 19 u R. Srbiji, turističkoj ponudi R. Srbije i ciljevima mandata u Rumuniji.

Ambasador je istakao istorijski značaj 15. februara u političkom, kulturnom i istorijskom kalendaru Srbije. Kada su u pitanju bilateralni odnosi Srbije sa Rumunijom ukazao da su oni zasnovani na tradicionalno prijateljskim vezama i razumevanju, a Srbija i Rumunija, kao susedne zemlje, dugi vremenski period primer su dobrosusedstva u regionu, a koje najbolje reflektuje natpis sa sablje koju je Knez Mihajlo poklonio rumunskom Knezu Kuzi - „Pouzdanom prijatelju u nesigurnim vremenima“, koja se čuva u Muzeju u Bukureštu. Naglasio je da dve zemlje imaju odličnu i razgranatu bilateralnu saradnju. Posebno je istakao da je Rumunija na principijelnoj poziciji podrške međunarodnom pravu, suverenitetu, integritetu i celovitosti R. Srbije, te je u okviru međunarodnih i regionalnih organizacija aktivno zastupala ovakve svoje stavove po ovom pitanju. Takođe je ukazao na značaj podrške koju Rumunija pruža u evropskim integracijama R. Srbije. 

Ambasador je između ostalog istakao da se R. Srbija, poput drugih zemalja, u 2020. godini suočila sa velikim izazovima, pre svega zdravstvenim, kao i da su svi činioci u državi bili fokusirani na sprečavanje širenja virusa i očuvanja života i zdravlja građana. Naglasio je da se sa tim izazovima, Srbija suočila bolje nego mnoge bogatije i razvijenije države Evrope i sveta. Ukazao je da u regionu R. Srbija ima najmanju stopu smrtnosti. Kada je u pitanju vakcinacija protiv virusa COVID-19,  istakao je da je R. Srbija druga u Evropi po broju vakcinisanih na sto stanovnika, i da je premašen broj od milion datih doza vakcine. Naglasio je da građani R. Srbije mogu da biraju između Pfizer-BioNTech, AstraZeneca, Sputnjik V i kineske vakcine kompanije Sinofarm. Ambasador je donaciju vakcina Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori ocenio je svojevrsnim gestom solidarnosti kako bi se doprinelo imunizaciji najranjivijeg dela stanovništva uz navođenje da će se sa ovakvom praksom pomoći susedima nastaviti i u budućnosti. Naglasio je da je pored nabavke vakcine Srbija jedna od retkih država koja je među prvim u svetu, čak pre zemalja EU,  u rekordnom roku napravila i otvorila dve Kovid bolnice. Istakao je da je apsolutni prioritet srpskih vlasti uspešan završetak započetih projekata zdravstvene infrastrukture, ali se ogromna pažnja posvećuje i zdravstvenim radnicima.  Ukazao je da ovaj upeh, u borbi sa pandemijom izazvanom virusom COVID-19, ne bi bio moguć bez odgovorne ekonomske politike koju vodi Vlada R. Srbije zajedno sa predsednikom A. Vučićem. Ekonomski uspeh koji je R. Srbija ostvarila stavlja je na prvo mesto po ekonomskom rastu u Evropi. Naglasio je da je R. Srbija u prvom kvartalu 2020. godine imala  rast od 5,2 odsto, dok je evrozona bila na minus 3,2 odsto, u drugom kvartalu Srbija je imala rast od minus 6,3 odsto, dok je evrozona imala minus od 14,7 odsto, a u trećem kvartalu, kada je evrozona imala minus od 4,3 odsto, Srbija je imala samo minus 1,4 odsto. Dodao da je R. Srbija u 2020. godini imala pad od samo 1 odsto BDP, a plate i penzije su nastavile da rastu, dok je stopa javnog duga oko 56,8 odsto BDP.  Ukazao je i da je Vlada R. Srbija u februaru ove godine usvojila novi treći paket ekonomskih mera u vrednosti od 249 miliona dinara, a ukupna vrednost sva tri paketa ekonomskih mera je oko 8 milijardi evra. Treći paket za razliku od prethodna dva obuhvata velika preduzeća koja takođe trpe posledice pandemije, a on će pomoći da se smanje negativne posledice izazvane virusom Covid -19, da građani ne izgube radna mesta i da privreda nastavi nesmetano da funkcioniše. 

Ambasador je predstvio i turističku ponudu naše zemlje i pozvao je sve građane Rumunije da posete R. Srbiju i upoznaju se sa čarima planina, banja, gradova, festivala kao i sa istorijskim nasleđem i gastronomijom. 

Na kraju intervjua je zaključio da su unapređenje bilateralnih odnosa sa Rumunijom koji imaju potencijal da budu na nivou strateškog partnerstva, imajući u vidu istoriju dobrosusedstva dve zemlje i prijateljstva dva naroda, razvijanje ekonomskih odnosa, promovisanjem potencijala za dalja direktna ulaganja na obe strane i pružanjem pomoći radi plasmana gotovih proizvoda i sirovina kako bi se trgovinska razmena dodatno povećala u narednim godinama, saradnja u okviru prekograničnih projekata, podrška kulturnoj, prosvetnoj, naučnoj i sportskoj saradnji, te podrška srpskoj zajednici da nastavi da neguje duh dobrosusedstva, svoju tradiciju i kulturu na prostoru Rumunije, uz borbu, zalaganje i pomoć za ostvarivanje svih prava koja Srbima pripadaju kao građanima Rumunije, osnovni ali ne i jedini ciljevi tokom njegovog mandata u Rumuniji.



Održan prvi sastanak Radne grupe za saradnju sa Međunarodnom organizacijom Frankofonije
 
 
 
U Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije danas je održan prvi sastanak interresorne Radne grupe za saradnju sa Međunarodnom organizacijom Frankofonije, čiji je predsednik ministar spoljnih poslova Nikola Selaković.
 
Odluka o obrazovanju Radne grupe je usvojena na sednici Vlade Republike Srbije, 18. februara 2021. godine, a cilj njenog osnivanja je određivanje ciljeva Srbije u okviru saradnje sa Međunarodnom organizacijom Frankofonije, kao i njihovo efikasno i oročeno ispunjavanje.
 
Fokus Radne grupe je na unapređenju nastave i upotrebe francuskog jezika, posebno imajući u vidu da Republika Srbija ima nameru da postane punopravni član ove organizacije, kako je to rekao šef srpske diplomatije Nikola Selaković na Ministarskoj konferenciji Frankofonije, održanoj 25. novembra 2020. godine.
 
Ministar Selaković je, pozdravljajući učesnike današnjeg sastanka, istakao da je primarni cilj Radne grupe da dobra volja i spremnost Srbije za saradnju sa Međunarodnom organizacijom Frankofonije bude pretočena u konkretne aktivnosti, kako bi naša zemlja što efikasnije i uz merljive rezultate nastavila put ka punopravnom članstvu.
 
Na sastanku je, između ostalog, razmatran i predlog mera za unapređenje saradnje Srbije sa Međunarodnom organizacijom frankofonije koje je formulisala Grupa frankofonih ambasadora u Srbiji.
 
U radnoj grupi su predstavnici Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstva kulture i informisanja, Ministarstva omladine i sporta, Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, Ministarstva za evropske integracije i Nacionalne akademije za javnu upravu.
 
 
Beograd,
26. februar 2021. godine
 


Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije izabran za Patrijarha srpskog
 
 
Sveti Arhijerejski Sabor Srpske Pravoslavne Crkve na svom zasedanju 18. februara 2021. godine u Spomen hramu Svetog Save u Beogradu izabrao je Njegovo Visokopreosveštenstvo Mitropolita zagrebačko-ljubljanskog dr Porfirija za Patrijarha srpskog.
 
Odmah posle izbora služeno je blagodarenje i proizneseno mnogoletstvije Arhiepiskopu pećkom, Mitropolitu beogradsko-karlovačkom i Patrijarhu srpskom gospodinu Porfiriju. Zvona na hramu Svetog Save na Vračaru oglasila su se nekoliko minuta pre 16 časova označavajući da je izabran 46. Patrijarh srpski.
 
Novoizabrani Arhiepiskop pećki, Mitropolit beogradsko-karlovački i Patrijarh srpski gospodin Porfirije (Perić) rođen je 22. jula 1961. godine u Bečeju od oca Radivoja i majke Radojke. Na krštenju je dobio ime Prvoslav. Osnovnu školu je završio u Čurugu, a Zmaj-Jovinu gimnaziju u Novom Sadu. Zamonašen je po činu male shime od svog duhovnog oca, tada jeromonaha dr Irineja (Bulovića), u manastiru Visoki Dečani, na Tominu nedelju 1985. godine.
 
Diplomirao je na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu 1986. godine, kada ga je blažene uspomene Episkop raško-prizrenski, a potonji Patrijarh srpski Pavle, u manastiru Svete Trojice u Mušutištu rukopoložio u čin jerođakona.
 
Na poslediplomskim studijama u Atini boravi od 1986. do 1990. godine, kada po blagoslovu Episkopa bačkog dr Irineja dolazi u manastir Svetih arhangela u Kovilju, gde je rukopoložen u sveštenomonaški čin i postavljen za igumana.
 
Za njim u manastir dolazi mnoštvo mladih monaha i iskušenika. To su godine kada manastir Kovilj postaje duhovna matica mnogim mladim ljudima: intelektualcima, umetnicima, popularnim glumcima i rok muzičarima, pogotovo iz Novog Sada i Beograda. Od tada se iguman Porfirije, posebno angažuje i na lečenju obolelih od bolesti zavisnosti. U tom cilju on 2005. godine formira terapijsku zajednicu „Zemlja živih“, koja je priznata kao najuspešniji projekat za lečenje narkomanije, a danas, pod rukovodstvom vladike Porfirija, ima više od stotinu štićenika u kampovima širom Srbije.
 
Na redovnom zasedanju Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve u Beogradu 14. maja 1999. godine izabran je za Episkopa jegarskog, vikara Eparhije bačke.
 
Na temu Mogućnost poznanja Boga kod apostola Pavla po tumačenju svetog Jovana Zlatoustog, doktorirao je 2004. godine na Bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Atini.
 
Čuvenog psihijatra, akademika dr Vladetu Jerotića, na Bogoslovskom fakultetu je nasledio na katedri Pastirske psihologije. Njegova predavanja, posećena su ne samo od studenata matičnog, nego i drugih fakulteta u Beogradu.
 
Zajedno sa grupom stručnjaka: psihologa, lekara, kriminologa, sociologa, vladika Porfirije osniva građansko udruženje koje se bavi resocijalizacijom žrtava destruktivnih verskih sekti i kultova.
 
Episkop Porfirije je, već deceniju, ne samo predsednik Upravnog odbora, nego i pravi spiritus movens Humanitarnog fonda „Privrednik“, koji obezbeđuje stipendije za veliki broj nadarenih, a siromašnih učenika i studenata, bez obzira na versku i nacionalnu pripadnost.
 
Republička Skupština ga je, kao predstavnika svih Crkava i verskih zajednica, 2005. godine, izabrala za člana Saveta Republičke radiodifuzne agencije, a za svog predsednika Savet ga je izabrao 2008. godine. Kao predsednik Saveta Republičke radiodifuzne agencije, episkop Porfirije je zastupao dugoročne interese društva i građana, nezavisno od političkih uticaja.  
 
U radiodifuznom spektru Srbije od tada se čuju i crkvene radio stanice. Dao je ključni doprinos pokretanju niza radijskih i televizijskih emisija koje se bave religijskim temama.
 
Sveti Arhijerejski Sabor mu 2010. godine, poverava da utemelji svešteničku službu u Vojsci Srbije. Plodovi njegovog rada na tom polju, nisu samo odgovarajući zakonski propisi, već i odabir vojnih kapelana, organizacija i opremanje hramova u kasarnama i vršenje prvih bogosluženja.
 
Svoje stručne bogoslovske radove Episkop Porfirije je objavljivao u časopisima kod nas i u svetu. Učestvovao je u velikom broju naučnih konferencija i simposiona širom sveta.
 
Vladika Porfirije, kao jedan od najuglednijih savremenih srpskih duhovnika i intelektualaca, ima izuzetno širok krug prijatelja, na samo u Otadžbini, a odnose ličnog prijateljstva i bliske saradnje neguje i sa sveštenicima i predstavnicima drugih Crkava i verskih zajednica.
 
Govori grčki, engleski i nemački, i služi se ruskim jezikom, a njegov stil komunikacije uvek je prilagođen sagovornicima.
 
U tron Mitropolita zagrebačko-ljubljanskih ustoličen je 13. jula 2014. godine u Sabornoj crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu. Svečanu arhijerejsku Liturgiju služio je Patrijarh srpski Irinej uz sasluženje velikog broja arhijereja Srpske Crkve i drugih sestrinskih Crkava, kao i sveštenstva i monaštva, i blagočestivog naroda.
 
 
Izvor: SPC
 


Predsednik Vučić primio je akreditivna pisma novoimenovane ambasadorke Rumunije
 
 
Akreditivna pisma predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću predala je i novoimenovana ambasadorka Rumunije Silvija Davidoju.
 
Poželevši ambasadorki Davidoju mnogo uspeha u diplomatskom mandatu u Beogradu, predsednik Vučić je izrazio zahvalnost Rumuniji na principijelnom stavu da poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, a time i međunarodno pravo. On je takođe rekao da Srbija veoma ceni podršku Rumunije evropskom putu Srbije, kao i konkretnu pomoć kroz prenos rumunskih iskustava iz procesa pridruživanja.
 
Predsednik Vučić i ambasadorka Davidoju su se saglasili da su Srbija i Rumunija iskreni prijatelji i pouzdani partneri, izrazivši uverenje da će dobri politički odnosi da budu praćeni još boljim ekonomskim vezama i saradnjom u svim oblastima od zajedničkog interesa. Dvoje sagovornika su istakli da bi od najvećeg značaja bila izgradnja auto-puta ili brze saobraćajnice između Beograda i Temišvara. Predsednik Vučić je takođe naglasio da Srbija može mnogo da nauči od Rumunije kad je reč o korišćenju plovnosti Dunava.
 
Ambasadorka Davidoju je rekla da dolazi sa konkretnom agendom, kad je reč o infrastrukturnim i energetskim projektima. Osim pomenutog puta između Beograda i Temišvara, koji je izdvojen kao prioritetni projekat, ona je navela i izgradnju železničke pruge, kao i izgradnju gasnog interkonektora između dveju zemalja. Ambasadorka Davidoju je predložila i osnivanje zajedničke Privredne komore, koja treba da zbliži poslovne zajednice sa obe strane granice.
 
Ambasadorka Davidoju je izjavila da Srbija u Rumuniji ima iskrenog zagovornika proširenja Evropske unije na region Zapadnog Balkana, izrazivši uverenje da je i interes EU da Srbija što pre postane punopravna članica.
 
Predsednik Vučić je naglasio i značaj saradnje kroz format Kvadrilaterale, odnosno Visokog saveta za saradnju Srbije, Rumunije, Bugarske i Grčke, jer taj vid saradnje smatra veoma značajnim za razvoj dobrosusedskih odnosa i promociju politike mira i stabilnosti u regionu, kao i društveni i ekonomski razvoj Srbije. Zato je naglasio da bi, kada okolnosti dozvole, trebalo održati novi sastanak na vrhu.
 
Predsednik Vučić je uputio pozdrave predsedniku Johanisu i pozvao ga da poseti našu zemlju.
 
 
Beograd, 
17. februar 2021. godine
 


Sastanak sa predsednikom Unije bilateralnih privrednih komora Rumunije

Ambasador Stefan Tomašević je u konstruktivnom razgovoru sa Nasti Vladojuom, predsednikom Unije bilateralnih privrednih komora Rumunije, razmenio mišljenja o ambicioznim projektima u oblasti privredne saradnje koji su u interesu Srbije i Rumunije.



Srećan Dan državnosti Republike Srbije!

Poruka Ministarstva spoljnih poslova povodom Dana državnosti Republike Srbije!



Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa Erik Popom
 
 
Ambasador Stefan Tomašević održao 9. februara 2021. godine sastanak sa Erik Popom, predstavnikom Međunarodne organizacije Frankofonije za Centralnu i Istočnu Evropu. U prijatnom razgovoru je potvrđena odlična saradnja Republike Srbije sa OIF i tom prilikom su razmenjena mišljenja za njeno dodatno unapređenje.
 


Vučić: Srbija spremna za dijalog o KiM, ali neće biti ponižavana
 
 
Predsednik Republike i vrhovni komandant Vojske Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je prikazu sposobnosti dela jedinica Vojske Srbije u kasarni „Rastko Nemanjić“ u Pančevu i tom prilikom poručio da je Srbija uvek spremna za nastavak dijaloga sa Prištinom pod pokroviteljstvom EU, ali i poštujući stav SAD, kao i stavove Rusije i Kine.
 
Predsednik je rekao da će pre staviti „glavu na panj“, nego da potpiše bilo kakav papir sa priznanjem i podsetio da je to već jednom odbio u Vašingtonu, gde su postojale dve verzije sporazuma.
 
Naveo je da je odmah povukao svoju delegaciju, da je američkoj delegaciji rekao da Srbija takav sporazum neće potpisati i poručio da će Srbija uvek nastojati da vodi mirne razgovore kako bi sačuvala mir, ali da neće dozvoliti da je ponižavaju.
 
Predsednik Srbije zahvalio je na pismu-čestitki američkom predsedniku Džou Bajdenu povodom predstojećeg Dana državnosti, u kome se pored uobičajenog isticanja posvećenosti unapređenju ekonomske saradnje, regionalne stabilnosti i demokratskih vrednosti, nedvosmisleno poziva na međusobno priznanje Srbije i „Kosova“ kao posledice.
 
Međusobno priznanje Srbije i „Kosova“ ne stoji ni u jednom aktu nijedne svetske organizacije, ukazao je predsednik i ponovio da je Srbija uvek spremna za nastavak dijaloga sa Prištinom pod pokroviteljstvom Evropske unije, ali i poštujući stav SAD, kao i stavove Rusije i Kine.
 
Prema predsednikovim rečima, situacija jeste teška i biće sve teža.
„Kao što sam vam rekao pre tri dana, ja to vidim, ja to očekujem, vidim kako se to polako steže, zato što su njihovi međusobni sukobi u svetskim okvirima sve snažniji i sve veći, i onda mi tu plaćamo cenu“, rekao je predsednik.
 
Vučić je poručio da je do naše države da nastavi sa snaženjem zemlje u ekonomskom smislu.
 
Predsednik je dodao da je uloga vojske veoma značajna u veoma složenim bezbednosnim i političkim uslovima savremenog sveta i da zato Srbija mora da uradi sve što može da odvrati svakog potencijalnog agresora i napade na građane i zemlju.
 
„Politika snaženja vojske biće nastavljena ubrzano“, naglasio je predsednik dodajući da je cilj da srpska vojska može da bude stabilizator političkih prilika u regionu.
 
Prema njegovim rečima, svakome treba da bude jasno da Srbija nije džak za udaranje i da može svako da je napadne i da joj preti kao što je to bilo u prošlosti.
 
Vučić je rekao da je zadovoljan onim što je video i zato što je mnogo toga urađeno u prethodnom periodu i istakao da će od aprila meseca vojnim licima biti znatno uvećane plate.
 
Predsednik je rekao i da će se nastaviti ulaganja u Vojsku Srbije, kojoj je poručio da od nje očekuje da i dalje bude čuvar naše zemlje, njenog integriteta i slobode.
 
„Od vas očekujemo da budete čuvari naše zemlje, njenog integriteta, slobode, da budete branitelji naroda, čuvari otadžbine, zaštitnici interesa Srbije i da budete odvraćajući faktor svakog agresora i za svakog ko bi pomislio da napadne Srbiju“, rekao je Vučić.
 
Na vojnoj vežbi pod nazivom „Vrh koplja“ prikazana je osposobljenost 72. brigade za specijalne operacije, a prikazu sposobnosti, koje je predsednik Srbije i vrhovni komandant Vojske Srbije ocenio sa vrlo dobro, prisustvovali su i potpredsednik Vlade i ministar odbrane Nebojša Stefanović i načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Milan Mojsilović.
 
Foto: Predsedništvo Srbije / Dimitrije Goll
 
Beograd,
7. februar 2021. godine
 


Sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji
 
 
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji ambasadorom Semom Fabricijem, sa kojim je razgovarao o evropskom putu Srbije, nastavku borbe protiv pandemije Kovid-19, sprovođenju političkih i ekonomskih reformi, uz poseban akcenat na vladavinu prava i planove za nove investicije EU u našoj zemlji.
 
Predsednik Vučić zahvalio je na podršci koju EU pruža Srbiji u oblasti strukturnih reformi i ekonomskih mera, kao i na investicijama EU u našoj zemlji. Predsednik je posebno izrazio nadu da će uskoro stići i prvi kontingenti vakcina iz programa Kovaks koji promoviše Evropska unija.
 
„Srbija se među prvima priključila ovom programu čime je još jednom pokazala da je ozbiljan i pouzdan partner Evropske unije. Uveren sam da ćemo zajedno, uz solidarnost i međusobno razumevanje, uspeti da izađemo iz ove krize i da nastavimo rad na oporavku privrede“, istakao je predsednik Vučić i dodao da je EU najznačajniji spoljnotrgovinski i investicioni partner naše zemlje, budući da je dve trećine naše trgovinske razmene i investicija vezano za zemlje EU.
 
Šef Delegacije EU Sem Fabrici je pružio uverenje da će EU nastaviti sa solidarnošću u punoj meri i da će neprestano da radi na obezbeđivanju distribucije vakcina kako u Srbiji, tako i u zemljama Zapadnog Balkana. Fabrici je izrazio zadovoljstvo rezultatima koje je Vlada Srbije ostvarila, posebno istakavši da su pravovremene i odlučne mere koje su preduzete u borbi protiv korona virusa doprinele da se i tokom pandemije održi ekonomska stabilnost zemlje.
 
„Srbija je, zahvaljujući aktuelnim strukturnim reformama, u skladu sa procesom pristupanja, pokazala otpornost na krizu i sposobnost da ublaži efekte na privredu uz sjajne rezultate u zdravstvu“, poručio je Sem Fabrici i naglasio da pandemija nije uticala na nedvosmislenu posvećenost EU procesu proširenja na Zapadnom Balkanu.
 
Ambasador Fabrici je predsedniku Vučiću predstavio i novog šefa Kancelacije EIB za Zapadni Balkan, Alesandra Bragonzija, koji je istakao da mu je velika čast da preuzme aktivnosti za region u trenutku kada se suočava sa ovako teškom krizom.
 
Evropska investiciona banka je uložila 873 miliona evra u Zapadni Balkan tokom 2020. godine, što je oko 50 odsto više nego u prethodnoj godini. Većina novca, odnosno 531 milion evra, u skladu je sa prioritetima Evropske unije za povećanje povezanosti i plasirana je u izgradnju i modernizaciju transportne infrastrukture u regionu.
 
„Srbija će nastaviti izuzetnu saradnju sa EIB, budući da smo snažno opredeljeni da gradimo ekonomiju zasnovanu na zdravim i čvrstim osnovama, kao i na inovacijama i svim drugim projektima koje je do sada podržala EIB, a koji su nesumnjivo doprineli našim dobrim ekonomskim rezultatima u 2020. godini“, istakao je predsednik Vučić i dodao da dalje unapređenje zdravstvenog sistema u Srbiji, razvoj infrastrukturne mreže i realizacija zelene i digitalne agende, ostaju ključni prioriteti Srbije. Predsednik je takođe izrazio nadu da će uz podršku EIB, planirani projekti biti uspešno okončani.
 
„U skladu sa ovim opredeljenjem, Srbija je odlučna da napravi još povoljniju poslovnu klimu uz dodatne pakete subvencija za dolazak investitora iz EU u našu zemlju“, rekao je predsednik Vučić.
 
„Evropska unija i Evropska investiciona banka, uz pristup „Tima Evrope“, podržavaju strateške ciljeve Srbije, uključujući i u oblasti povezivanja, životne sredine i energetike i rade na prioritetnim projektima kao što su rekonstrukcija i izgradnja dodatne zgrade Kliničkog centra Srbije, rekonstrukcija Kliničkog centra Vojvodina, zatim modernizacija železničke infrastrukture, gasnog interkonektora iz Bugarske, autoput Mira i koridor 10“, istakao je ambasador Fabrici i izrazio spremnost EU da nastavi sa ulaganjima koja će podstaći dalji ekonomski rast Srbije, a koja su u centru novog ekonomsko-investicionog plana EU za Zapadni Balkan.
 
On je rekao da Srbija mora da nastavi svoj evropski put, te da je veoma važna dalja podrška Unije u jačanju, usvajanju i primeni reformi, zarad boljitka građana.
 
„Nastavićemo da radimo intenzivno na ispunjavanju evropske agende, sa ciljem otvaranja novih poglavlja i bržeg napretka na putu ka članstvu u EU“, zaključio je predsednik Vučić.
 
Predsednik Vučić i ambasador Fabrici su razmotrili proces usklađivanja zakonodavstva Srbije sa zakonodavstvom Evropske unije, i saglasili se da je potreban energičniji rad u oblasti vladavine prava.
 
Dvojica sagovornika razgovarali su i o reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije, slobodi medija i obnovi međustranačkog dijaloga.
 
Ambasador Fabrici i predsednik Vučić potvrdili su važnost nastavka dijaloga sa Prištinom, posredstvom EU.
 
Beograd,
04. februar 2021. godine


Sastanak sa predsednikom Evropske federacije bilateralnih privrednih komora
 
 
U cilju produbljivanja ekonomske saradnje Srbije i Rumunije Ambasador  S. Tomašević održao 2. februara 2021. godine sastanak sa  Marin Ovidiu Stanikom, predsednikom Evropske federacije bilateralnih privrednih komora. Sagovornik iskoristio priliku da uputi poziv na Svetski forum ekonomske diplomatije, koji će se održati 24. i 25. septembra 2021. godine u mestu Sučeava.
 


Selaković i Gujon čestitali Savindan
 
 
Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković i francuski humanitarac Arno Gujon čestitali su dan Svetog Save, ističući da je svetosavlje filozofija života i sistem vrednosti oko kojeg se okuplja čitav srpski narod, kao i da nam je Sveti Sava ostavio nauk da se država i kolektivna sreća ne mogu graditi bez duhovnosti i nacionalnih vrednosti.
 
U video snimku na Tviter profilu Ministarstva spoljnih poslova, Selaković je rekao da učenje i zaveštanje Svetog Save, svetosavlje, nije samo verski, politički ili nacionalni koncept već filozofija života.
 
Naveo je da je Sveti Sava, pored svega što je bio, bio i prvi veliki srpski diplomata zaslužan ne samo za učvršćivanje srpske pravoslavne duhovnosti već i za političku konsolidaciju srednjovekovne Srbije u 13. veku.
 
Zato je Sveti Sava, ističe Selaković, ostao nedostižni uzor svima koji žele da se bave javnim poslom na korist srpske države i naroda.
 
„Bio je najveći srpski duhovnik i veliki političar, a nauk koji nam je ostavio glasi da se država, kao i kolektivna sreća ne mogu graditi bez duhovnosti i nacionalnih vrednosti“, rekao je Selaković.
 
Istakao je da su to principi kojih i danas, posle više od osam vekova, treba da se pridržava svaki pripadnik našeg naroda.
 
„Draga braćo i sestre, draga deco, čuvajte srpsko ime, kulturu, tradiciju. Čuvajte naš prelepi srpski jezik i ćirilicu. Srećan nam Savindan", dodao je Selaković.
 
Francuski humanitarac Arno Gujon, vršilac dužnosti direktora Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu kaže da je svetosavlje sistem vrednosti oko kojeg se, kao oko duhovne vertikale, okuplja čitav srpski narod.
 
„Svetog Savu proslavljaju Srbi u matici, ali i svuda širom sveta, svuda gde je srpski identitet potrebno čuvati i pothranjivati“, rekao je on.
 
Istakao je da je važno da imamo svest o tome da je srpski narod jedinstven i nedeljiv i poručio da je važno da čuvamo i negujemo srpski identitet, jezik i kulturu, posebno tamo gde Srbi žive daleko od svoje otadžbine gde zbog gubitka fizičkih, a ponekad i duhovnih veza sa maticom postoji veći rizik od utapanja u tamošnja društva.
 
„Neka dan Svetog Save, koji je praznik svih nas, bude i nadalje ono što spaja i vezuje celokupno srpstvo“, rekao je Gujon.
 
 
Izvor: Tanjug
 


Selaković za Politiku: Godina podmlađivanja srpske diplomatije
 
 
Spoljnopolitičke pozicije Srbije se razumljivo prilagođavaju novonastalim okolnostima na međunarodnom planu, međutim naši spoljnopolitički prioriteti su već duže vreme nepromenjeni. Prvi i najvažniji interes nam je očuvanje dobrosusedskih odnosa i stabilnosti i mira u regionu, i sa tim u vezi iznalaženje mirnog i pravednog rešenja za probleme na Kosovu i Metohiji, kaže u intervjuu za „Politiku“ ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković.
 
Naš trajni interes je i punopravno članstvo u Evropskoj uniji, jer to je tip društva kojem težimo. Na bilateralnom planu, naš cilj je učvršćivanje veza sa tradicionalnim prijateljima, sa Ruskom Federacijom i NR Kinom, kao i gradnja novih partnerskih odnosa sa SAD. Jedan od najvažnijih zadataka naše spoljne politike je i unapređenje položaja i zaštita prava i identiteta našeg naroda u regionu, kao i pružanje raznih vidova podrške Srbima u dijaspori. Sve su to veoma važni i vrlo često komplementarni ciljevi, ističe Nikola Selaković.
 
Kakve odnose očekujete da Srbija ima sa novom američkom administracijom?
 
Bilo bi preuranjeno da u javnosti spekulišemo o tome. Nova predsednička administracija u Vašingtonu je u ovom času zaokupljena unutrašnjim pitanjima i tako će biti još neko vreme. U timu predsednika Džozefa Bajdena ima ljudi koji su se bavili našim regionom, i verovatno je da će Balkan i Srbija u jednom trenutku biti u žiži američke spoljne politike. Podsetiću vas da su predsednik Vučić i predsednik Bajden ne tako davno imali veoma sadržajne razgovore u Beogradu, nakon kojih je naš predsednik konstatovao da je imao priliku da razgovara sa vrsnim poznavaocem prilika u ovom delu sveta i izvanredno pripremljenim sagovornikom. S obzirom na njihov lični odnos, ali i važnost unapređenja veza Srbije i SAD, sa razlogom možemo očekivati da u dogledno vreme bude organizovan i susret dvojice predsednika. Siguran sam da će na prirodu i dinamiku odnosa Srbije i SAD uticati i činjenica da nas u Vašingtonu predstavlja ambasador Marko Đurić, čije je prisustvo inauguraciji predsednika Bajdena važan signal i, verujem, vesnik pozitivnih pomaka u bilateralnim odnosima naših zemalja.
 
Kakvi su odnosi naše zemlje sa Moskvom, Briselom i Pekingom?
 
Rusija je naš tradicionalni prijatelj i to prijateljstvo nadilazi puke političke veze. Reč je o dubokim duhovnim, kulturnim i civilizacijskim sponama i prirodno je što imamo obostrani interes da te veze unapređujemo, iako su one na veoma visokom nivou. Sa NR Kinom imamo odnos koji se, osim na iskrenom čeličnom prijateljstvu naših naroda i visokih političkih predstavnika, zasniva na dubokom poverenju i uzajamnoj podršci. Srbija je strateški opredeljena za punopravno članstvo u Evropskoj uniji i to je poznato svim našim prijateljima, ali svoja prijateljstva ne zaboravlja, već ih jača i unapređuje, i prema svakome nastupa iskreno, ne skrivajući svoje namere. U tom smislu, ne tražimo za sebe nikakav ekskluzivan status, već samo pravo da slobodno i suvereno donosimo odluke o svojoj budućnosti i odnosima sa svima koji nas poštuju.
 
Da li Srbija može da vodi drugačiju spoljnu politiku od one koju sada vodi?
 
Uvek je moguće imati drugačiju politiku, uostalom osvrnite se na spoljnu politiku Srbije pre deset, dvadeset ili trideset godina, sagledajte tadašnje rezultate i videćete koliko je nenadoknadivo skupa bila ta politika. Mera ispravnosti jedne politike, bila ona spoljna ili unutrašnja, jesu njeni rezultati i efekat na život građana i sudbinu čitave države.
Naši spoljnopolitički prioriteti nisu definisani u afektu, već su plod ozbiljnog i dubokog sagledavanja naše složene pozicije i strateškog promišljanja o načinima za njeno poboljšanje. Srbija danas ima i bolju međunarodnu reputaciju i kredibilitet nego pre dve decenije, a glavni razlog je to što smo rezultatima pokazali koliko smo ozbiljna i odgovorna država. Ta vrsta kredibiliteta se ne postiže trikovima, već samo vrednim i promišljenim radom na sebi. I moram da i ovom prilikom naglasim da je glavni inspirator takvog odnosa prema politici, državi i njenoj budućnosti upravo predsednik Aleksandar Vučić. Na funkciji ministra spoljnih poslova u prilici sam svakog dana da vidim koliko je van granica naše zemlje predsesnik Vučić cenjen i poštovan.
 
Kada se može očekivati da budu popunjena upražnjena mesta ambasadora i konzula Srbije u svetu?
 
To je jedan od glavnih zadataka tokom 2021. godine. Ovo će biti godina osvežavanja, a verujem i podmlađivanja srpske diplomatije. Naša država, s obzirom na svoju veličinu, ima prilično razgranatu diplomatsku mrežu, što joj pruža velike mogućnosti za produbljivanje političkih i ekonomskih odnosa sa državama na svim stranama sveta. Ali potrebni su nam više svežih i energičnih kadrova, ljudi koji će biti najdostojniji predstavnici jedne moderne i dinamične Srbije. Srbija takve ljude ima, a ozbiljno podmađivanje nam je potrebno, kako da bismo izbegli stvaranje velikih generacijskih kadrovskih praznina, i postavili temelje moderne karijerne diplomatije.
 
Kakvi su Vaši odnosi sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem?
 
Predsednik Vučić i ja smo, osim što imamo bliske i prijateljske odnose, po prirodi posla i naših ustavnih nadležnosti, najbliži saradnici u realizaciji spoljnopolitičkih ciljeva Srbije. To mi omogućuje da sa njim često razgovaram, i u mnogim prilikama dosta novog i važnog naučim. Predsednik Vučić je čovek koji svojim strateškim i vizionarskim pristupom politici inspiriše ljude oko sebe, i ponosan sam na to što sam godinama imao priliku da budem deo njegovog najužeg tima saradnika, i što sam ga imao za svojevrsnog političkog mentora. U svakom slučaju, njegova vizija Srbije kao moderne, napredne i prosperitetne države, koja nezavisno i suvereno odlučuje o svojoj sudbini, je i moja želja i smisao političkog delovanja. Samo takva Srbija može da bude pouzdan oslonac sopstvenim građanima, kao i Srbima van naših granica, ali i inspiracija čitavom regionu.
 
 
 Izvor: Politika
 


Кonkurs za sufinansiranje projekata prevođenja reprezentativnih dela srpske književnost
Ministarstvo kulture i informisanja R. Srbije raspisalo je konkurs za sufinansiranje projekata prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2021.godini. Konkurs će biti otvoren od 19. januara do 9. marta 2021.
 
Tekst konkursa i prateći prijavni obrasci nalaze se na internet stranici Ministarstva kulture i informisanja www.kultura.gov.rs a mogu se preuzeti ovde.
 
Za dodatne informacije o konkursu zainteresovani mogu da kontaktiraju Mladena Veskovića u Ministarstvu kulture i informisanja, putem elektronske pošte mladen.veskovic@kultura.gov.rs ili na broj telefona +381 11 3398-026.


Selaković: Ove godine novi ambasadori, ali ciljevi isti
 
 
Srbija bi ove godine konačno mogla da dobije ambasadore i generalne konzule u oko trećini trenutno upražnjenih mesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima zemlje u svetu, a ministar spoljnih poslova Nikola Selaković uveren je da će najveći broj tih mesta biti popunjen i to, kako ističe, najboljim mogućim ljudima.
 
„U narednoj godini, uveren sam da će doći do popunjavanja najvećeg broja tih upražnjenih mesta", rekao je Selaković za Tanjug, i istakao da se taj posao obavlja postupno, jer država želi da pokaže da ima kvalitetan kadar, koji će interese Srbije zastupati na najbolji mogući način.
 
Šef srpske diplomatije podseća da je u jednom broju predstavništava već istekao četvorogodišnji mandat ambasadorima i generalnim konzulima, tako da će se ući i u postupak imenovanja novih, nakon njihovog opoziva.
 
Među „upražnjenim" mestima je i ambasador Srbije u Kini.
 
„Vredno radimo na iznalaženju najboljeg mogućeg rešenja za našeg novog ambasadora u Kini i kao što smo jednog od najboljih ljudi u državnom sistemu poslali za ambasadora u SAD, koji će, siguran sam obavljati funkciju na najbolji mogući način, uveren sam da će tako biti i za ambasadora u Pekingu", rekao je Selaković.
 
Ministar, koji je spoljnopolitički resor u vladi preuzeo pre nešto više od dva meseca, ističe da su se okolnosti u svetu, kao i pozicija Srbije u njemu promenili, ali se spoljnopolitički ciljevi Srbije ne menjaju: zemlja ostaje strateški posvećena evropskim integracijama, a, zajedno sa putem u EU, jačaće i tradicionalna prijateljstva sa Rusijom i Kinom, uz uzdizanje na viši nivo i jačanje novih partnerskih odnosa sa SAD.
 
„Na važnom mestu za Srbiju su i odnosi u regionu, dobrosusedski odnosi, regionalna saradnja, jer se to uklapa u set naših uslova evropskog puta. Ali, i bez evropskog puta, uvek je važno kraj koga živite, sa kim živite, kakve su vam komšije i kakvi su odnosi u komšiluku", kaže Selaković.
 
Ističe i da je od neprocenjivog značaja pitanje Kosova i Metohije, kao glavnog nacionalnog i državnog pitanja Srbije i sprskog naroda.
 
„Kada kažem da se okolnosti menjaju, ali ne i ciljevi - naš cilj je i pre sedam godina bila EU, evrointegracije, ali pogledajte koji nam je tada bio prostor za delovanje, kada govorimo o ekonomskom aspektu, a koji je danas. Promenile su se okolnosti, a onda prilagođavate svoje delovanje tim promenjenim okolnostima, što je moguće više", kaže Selaković.
 
Podseća da je spoljnopolitičke prioritete u 2021. godini naveo i predsednik Republike, a da su očuvanje mira i stabilnosti u regionu apsolutni prioritet.
 
„Samo u mirnom i stabilnom regionu Zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope, Srbija može da se razvija i ekonomski, i kulturno, naučno, u svakom pogledu. Mir i stabilnost u regionu su 'sine qua non', bez koga nema razvoja i napretka. Srbija se ponašala, ponaša se i ponašaće se kao faktor koji stabilizuje čitav region, koji region drži u miru, pokazujući da je to onaj region koji svima najviše doprinosi", rekao je Selaković.
 
Odnosi u regionu su uvek kompleksni, a region je, primećuje ministar Selaković, na našu veliku žalost, opterećen pitanjima na koja ne možemo da utičemo, a koja se tiču prošlosti.
 
Pristup Srbije je da se traži prostor da se utiče na ono što se dešava danas i što će se dešavati u budućnosti.
 
U tom smislu, navodi i da je inicijativa tzv. „mini šengena", za tržišno objedinjavanje regiona, koja je potekla od Aleksandra Vučića i naišla na pozitivan odgovor premijera Albanije i Severne Makedonije, jedna od mogućnosti da se za region učini mnogo više.
 
„Da pokažemo koliko možemo da učinimo više ako nastupamo zajednički i ako tražimo zajedničke imenioce, a ne ono što nas razdvaja i deli", ukazuje Selaković.
 
Kad je reč o odnosima sa SAD, Selaković navodi da ne bi trebalo očekivati da velike države menjaju stavove onako kako bismo mi voleli, želeli ili kako mi zamišljamo, ali da je važno što je i sam ambasador u Vašingtonu, Marko Đurić, naglasio da kao svoj zadatak, između ostalog, vidi i uticaj na promenu klime u bilateralnim odnosima sa SAD, kao najvažnijom državom u svetu sa kojom je naša loša komunikacija u prošlosti ozbiljno uticala na položaj srpskog naroda i Srbije.
 
„Uveren sam da će Đurić ozbiljno raditi na tome, sa predsednikom Vučićem, premijerkom Brnabić, Ministarstvom spoljnih poslova, i da će u značajnoj meri doprineti promeni te klime", rekao je Selaković.
 
Ističe da je za Srbiju od izuzetne važnosti da partnerske odnose sa SAD uzdigne na viši nivo.
 
„To je država sa kojom u mnogim oblastima tesno sarađujemo i država sa kojom moramo da se trudimo, i da ne odustajemo od toga, da nalazimo ono što su nam zajedničke, dodirne tačke, ono što je i dobar primer naše saradnje u prošlosti i da stvaramo prostor za takvu saradnju i u budućnosti", zaključio je Selaković.
 
 
Izvor: Tanjug
 

 



Svaki Srbin u dijaspori potencijalni lobista
 
 
Naši sunarodnici van Srbije su jedan od velikih potencijala koji država do sada nije prepoznala na pravi način i zato je potreban drugačiji pristup pitanju - kako da ojačamo našu dijasporu i iskoristimo dobru volju ljudi koji su potencijalni lobisti za interese Srbije i srpskog naroda, kaže ministar spoljnih poslova Nikola Selaković.
 
„Kada pričamo o Srbima u dijaspori, i posebno u regionu, to je jedna prilično zaparložena poljana, na kojoj je potrebno raditi mnogo i u kojoj ne može mnogo toga odjednom učinjenog i da se vidi", konstatuje Selaković u intervjuu za Tanjug.
 
On ističe da i imenovanje direktora Uprave za saradnju sa Srbima u dijaspori i regionu prvi put posle gotovo sedam godina otkako je uprava formirana u okviru Ministarstva spoljnih poslova, govori da je to jedan od prioriteta delovanja ministarstva na čijem je čelu.
 
Selaković napominje da se trenutno uveliko radi na formiranju plana kako da dijaspora postane vidljivija i van granica Srbije i u samoj matici.
 
„Svaki čovek u dijaspori je potrencijalni lobista za interese naše zemlje i naroda i treba da nađemo pravi način da to iskoristimo", naveo je on.
 
Da može mnogo da se uradi na tom planu, Selaković ilustruje podatkom da samo u Švajcarskoj, u 24 grada postoje srpska kulturno-umetnička društva, što je više od 3.000 mladih ljudi koji se okupljaju zarad očuvanja naše tradicije, kulture, srpskog jezika i istorije.
 
„Ako su u 24 grada bili u stanju da organizuju takva društva, to govori o entuzijazmu ljudi. Koliki entuzijazam, energija, ljubav postoji kod tih ljudi. Dajte da vidimo kako da pomognemo i da iskoristimo tu dobru volju i potencijal kod tih ljudi", ukazuje ministar.
 
Navodi i primer jedne iseljeničke porodice u Kanadi, Varaklić iz jugozapadne Srbije, koja svake godine za decu u Raškoj oblasti pošalje božićne paketiće. Oni su, dodaje, do sada samo za te potrebe dali stotine hiljada dolara nevladinim organizacijama, ali ih mi ovde, kaže, ne vidimo.
 
„Ne vidi država, a to su ljudi koji su uspeli radom u jednoj dalekoj zemlji, kao uspešni privrednici, koji mogu da budu ozbiljni lobisti za Srbiju, za srpske interese, neko ko nas predstavlja na najbolji mogući način", rekao je Selaković.
 
Selaković skreće pažnju i na to da je na čelu Uprave za saradnju sa Srbima u dijaspori i regionu Arno Gujon, kako kaže, čovek izvanredne energije, velike ljubavi prema srpskom narodu, koju je pokazivao u delovanju prema Srbima na KiM, tamo gde su bili ozbiljno ugroženi.
 
„Time je pokazao i dao primer mnogim našim sunarodnicima šta može pojedinac da uradi. A, kada taj pojedinac energiju, entuzijazam, ljubav prema ljudima, prenese na delovanje u okviru državnog sistema, mislim da su se stvorili preduslovi da se u takvom delovanju rađaju dobri rezultati", rekao je Selaković.
 
 
Izvor: Tanjug
 


Vučić: Srbija ostaje na kursu pobedničke politike stabilnosti
 
 
 
Očuvanje mira, briga o zdravlju i bolji standard najvažniji su za Srbiju u 2021. godini, istakao je predsednik Republike Aleksandar Vučić, uveren da ostvarenje tog ambicioznog i nimalo lakog zadatka neće biti jednostavno, ali da je zajedničkim radom sa Vladom moguće ostvariti najbolje rezultate, sigurnost i izvesnu budućnost za građane. 
 
Predsednik je poručio da je Srbija zacrtala velike i ambiciozne ciljeve za narednu godinu, uprkos teškim i složenim međunarodnim i regionalnim prilikama, te da će nastojati da u potpunosti sačuva mir i stabilnost u regionu i zemlji, uz očuvanje vitalnih nacionalnih i državnih interesa.
 
„Srbija ostaje na kursu pobedničke politike – politike stabilnosti“, rekao je predsednik Vučić i naglasio da naša zemlja ostaje na putu evropskih integracija i da će brižljivo čuvati prijateljstvo sa Rusijom i Kinom, kao i da će graditi prijateljstvo sa SAD. 
 
Prema rečima predsednika, Srbija nastavlja sa pobedničkom politikom, u kojoj je ona na prvom mestu, odnosno politikom zbog koje će naša zemlja i u naredne dve godine biti u prve tri zemlje u Evropi po stopi rasta.
 
Preduslov toga, napomenuo je predsednik, jeste obračun sa kriminalnim grupama, ali i još veća ulaganja u policiju i vojsku. 
 
„Srbija je u 2020. godini zemlja sa najvećim rastom u Evropi“, ukazao je predsednik Republike na godišnjoj konferenciji za medije i dodao da očekuje sklapanje novog aranžmana sa MMF-om, kao i da se Srbiji do kraja sledeće ili do početka 2022. godine podigne kreditni rejting na „investicioni“, čime bi se naša zemlja izjednačila po rejtingu sa najrazvijenijim zemljama EU.
 
Kao najveći uspeh 2020. godine, Vučić je naveo to što će Srbija završiti sa najvišom stopom rasta u Evropi, koja se, kako je rekao, očekuje da će biti od minus 0,75 odsto do minus jedan. 
 
„Ponosan sam što sam predsednik zemlje koja je šampion u Evropi po BDP-u“, istakao je Vučić i dodao da je tim uspehom Srbije bila zadovoljna i nemačka kancelarka Angela Merkel. 
 
Taj rezultat, smatra predsednik Vučić, ohrabriće Srbiju da ubrza svoj evropski put, ali čuvajući prijatelje koji Srbiji nisu okrenuli leđa kada joj je bilo najteže, a to su Rusija i Kina.
 
Predsednik je istakao da će biti nastavljeno privlačenje stranih investitora, zatim da će se raditi na ulaganju u poljoprivredu, pre svega prehrambenu industriju, obnovu mehanizacije, te digitalizaciju poljoprivrede.
 
Predsednik Republike takođe je ukazao da je cilj da plate u javnom sektoru pre kraja godine dostignu 560 ili 570 evra, pri čemu bi u Beogradu iznosile skoro 700 evra. 
 
Vučić je podsetio da će plate zdravstvenih radnika od 1. januara biti povećane za pet odsto, dok će ostalima u javnom sektoru zarade biti povećane za 3,5 odsto i dodatno od 1. aprila još 1,5 odsto, dok će desetari, razvodnici i podoficiri dobiti povećanje za dodatnih 10 odsto. Napomenuo je da će minimalna zarada biti povećana za 6,6 odsto, a penzije od 1. januara za 5,9 odsto, uz plan da do kraja 2021. prosečna penzija bude 270 evra.
Predsednik je posebno istakao ulaganja u zdravstvo, podsetivši da su otvorene dve nove kovid bolnice i da se nastavlja sa obnavljanjem i gradnjom zdravstvenih objekata u celoj Srbiji i naglasio da je Srbija ubedljivo prva u regionu po broju hospitalizovanih na 100.000 stanovnika i da baš zbog toga ima malu smrtnost, kao i da je Srbija ove godine bila među prve tri zemlje u regionu po broju urađenih PCR testova.
 
Govoreći o turizmu, predsednik je rekao da će se naredne godine raditi na razvoju Podunavlja, od Apatina do Kladova, da će se razvijati Ovčarsko-kablarska klisura, kao i naši planinski centri. 
 
U oblasti kulture i informisanja, Vučić je rekao da je za sledeću godinu važna implementacija medijske strategije, završetak rekonstrukcije Narodnog pozorišta u Subotici, a najavio je ulaganja u muzeje, a posebno je istakao premeštanje Muzeja istorije u zgradu železničke stanice. Naveo je i da će sledeće godine biti završeno podno grejanje u Hramu Svetog Save.  
 
Istakao je da će država nastaviti da brine i o našim građanima na KiM, da niko ne može da zabrani Srbiji da pomaže svom narodu, niti da će Srbija odustati od pomoći našem narodu.
 
Srbija je, kako je naglasio, spremna da šalje lekove i vakcine i albanskom stanovništvu i istakao da će u i narednom periodu naša zemlja voditi politku mira u regionu i da će se truditi da sarađuje i sa Zagrebom, Sarajevom, Podgoricom i ostalima.
 


Predsednica Vlade Srbije prva evropska premijerka koja je primila antikovid vakcinu
 
 
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić primila je danas prvu vakcinu protiv koronavirusa kompanije „Fajzer“ na Institutu za virusologiju, vakcine i serume "Torlak".
 
Brnabić, koja je prva evropska premijerka koja je primila vakcinu, istakla je da je danas možda prvi dan od 6. marta da imamo razlog za osmeh jer se obeležava početak kraja pandemije u Srbiji, ali i u Evropi i svetu.
 
Kao premijerka i neko ko vodi Krizni štab za zaštitu zdravlja stanovništva od zarazne bolesti COVID-19, osećala sam obavezu da prva primim vakcinu kako bih pokazala da verujemo u nju, ali i u naše institucije – Agenciju za lekove i medicinska sredstva Srbije i stručna lica koja su danonoćno radila na proveri vakcine, rekla je ona.
 
Predsednica Vlade je, ističući da joj je čast da uradi ovako nešto za zemlju i bude prva koja će otvoriti put za sve građane, prenela da je sa predsednikom Republike Aleksandrom Vučićem postigla dogovor o tome da njih dvoje prime različite vakcine, te će on najverovatnije primiti sledeću koja bude stigla, najverovatnije kinesku.
 
Prema njenim rečima, u ovom trenutku imamo vakcinu konzorcijuma "Fajzer-Biontek", a u najskorije vreme se očekuju i one od kineskog "Sinofarma", kao i određene količine ruske "Sputnjik V".
 
Ona je izrazila uverenje da ćemo krajem prvog kvartala ili početkom drugog imati i vakcinu kompanije "Astra-Zeneka", a nakon toga i "Moderninu".
 
Kao što smo i obećali, građani će imati na raspolaganju sve vakcine koje imaju dozvole u svojim zemljama i odobrenja relevantnih međunarodnih agencija, a naravno proći će i sve naše agencije i institute, ukazala je premijerka.
 
Prema njenim rečima, pred početak vakcinacije zdravstvenih radnika vakcinu će primiti i ministar zdravlja Zlatibor Lončar jer se trudimo da budemo primer i pokažemo da smo sigurni u vakcine i institucije.
 
Brnabić je istakla da je Srbija, ne računajući Veliku Britaniju, prva zemlja u Evropi koja je dobila vakcinu "Fajzer–Biontek", a treća koja je počela masovnu imunizaciju i kampanju za davanje vakcine – posle Velike Britanije i Švajcarske.
 
Uradili smo veliku stvar i ni u jednom trenutku se nećemo zaustavljati dok se ne završi imunizacija stanovništva, poručila je predsednica Vlade.
 
Ona je precizirala da će naša zemlja u januaru dobiti još 16.000 doza vakcine konzorcijuma „Fajzer-Biontek“, kao i da ćemo zajedno sa drugim vakcinama imati u januaru ukupno milion doza, a tokom prvog kvartala ukupno približno dva miliona doza.
 
Imamo dinamiku isporuka „Fajzerovih“ vakcina i kako varira njihova prozvodnja, tako varira i isporuka ne samo Srbiji, već i svim zemljama sveta. Očekivali smo 10.000 doza od „Fajzer–Bionteka“ u decembru, a stiglo je 4.870 doza, objasnila je premijerka.
 
Srbija je pokazala da može da se bori i da uspe u tome ako svi rade timski, poručila je Brnabić i ipak apelovala na sve da početak vakcinacije ne shvataju kao da je borba odmah i gotova, već da nastave da poštuju sve mere.
 
Da budemo sigurni i pomognemo zdravstvenim radnicima, pa ćemo 2021. godine polako skidati maske kada se stekne imunitet, a do tada ovo da gledamo ne kao pobedu, već kao početak kraja, zaključila je predsednica Vlade.
 
Nakon premijerke, vakcinu je primila i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i članica Kriznog štaba za zaštitu zdravlja stanovništva od zarazne bolesti COVID-19 Darija Kisić Tepavčević, kao i član Kriznog štaba Predrag Kon.
 
Vakcinu su primili i epidemiolog i načelnica Odeljenja za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija VMA prof. dr Vesna Šuljagić, kao i akademik Predrag Peško, profesor univerziteta u Beogradu i Hajdelbergu i redovni član SANU.
 
Prve količine vakcine stigle su u Srbiju 22. decembra, a danas će ih primiti korisnici domova za stare u Beogradu i Novom Sadu.
 
Srbija je prva zemlja u regionu u koju je stigla vakcina „Fajzer-Biontek“.
 
Pored nabavke vakcine među prvim državama u svetu, čak pre zemalja EU, Srbija je jedna od retkih država koje su u rekordnom roku napravile i otvorile dve Kovid bolnice. Bolnice kapaciteta 930 mesta u Batajnici, odnosno 500 mesta u Kruševcu, umnogome doprinose povećanju kapaciteta i jačanju zdravstvenog sistema u borbi protiv virusa korona i praktično, prema rečima predsednika Vučića, predstavljaju spomenik budućnosti i govore o delima koja je država preduzela za kratko vreme.
 
Takođe, podsećanja radi, u Srbiji su ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu bila velika, te je od 2016. godine obnovljeno 80 domova zdravlja i ambulanti, a u toku su radovi na šest velikih domova zdravlja. Tako, više od 200 miliona evra uloženo je u obnovu, izgradnju i opremanje bolnica i više od 300 miliona u obnovu klinika i specijalizovanih bolnica, a na mnogima su radovi već završeni, poput Univerzitetske dečje klinike Tiršova, KBC Zemun, KBC „Dragiša Mišović“.
 
Apsolutni prioritet Vlade Srbije jeste uspešan završetak započetih projekata zdravstvene infrastrukture, ali se ogromna pažnja posvećuje i zdravstvenim radnicima, kojima su do 2020. godine povećane plate i to za 56,8% lekarima specijalistima, 66,9% medicinskim sestrama, a značajna sredstva ulažu se i u edukaciju zdravstvenih kadrova, kao i u opremu i uslove u kojima rade.
 
Poput drugih zemalja, i Srbija se ove godine suočila sa velikim izazovima, pre svega zdravstvenim, a svi činioci u državi bili su fokusirani na sprečavanje širenja virusa i očuvanja života i zdravlja građana. Sa tim izazovima, Srbija se bolje suočila, nego mnoge bogatije i razvijenije države Evrope i sveta.
 
 
Beograd,
24. decembar 2020. godine
 


SAOPŠTENjE MINISTARSTVA SPOLjNIH POSLOVA REPUBLIKE SRBIJE
 
 
Ministarstvo spoljnih poslova demantuje navode pojedinih domaćih medija o tome da će državljani Srbije na privremenom radu u inostranstvu biti dužni da plaćaju porez na prihode ostvarene kod inostranih poslodavaca, ne samo u zemlji privremenog boravka, već i u Srbiji. 
 
Smatramo da katastrofično intonirani tekstovi, zasnovani na nedovoljno istraženim činjenicama, o jednoj temi koja se najdirektnije tiče velikog broja državljana Republike Srbije u inostranstvu, bezrazložno stvaraju zabrinutost kod dela naših državljana, što se može zaključiti i po povećanom broju njihovih upita upućenih diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije. 
 
Apelujemo na rezidente Srbije koji se privremeno nalaze u inostranstvu da se ne obaziru na netačne senzacionalistički intonirane tekstove na ovu temu, jer se, kada je reč o procedurama oporezivanja te kategorije naših državljana, ništa suštinski neće promeniti u odnosu na dosadašnju praksu.  
 
U nadi da se iza neodgovornih i netačnih medijskih napisa o ovoj temi ne krije zla namera, već nerazumevanje, naglašavamo da Srbija čini i da će nastaviti da čini sve kako bi na svaki način pomogla svojoj dijaspori.
 
Beograd,
23. decembar 2020.
 


Prijem srpskih privrednika u Ambasadi R. Srbije u Bukureštu
               
Ambasador S. Tomašević priredio je u Ambasadi R. Srbije  u Bukureštu prijem u čast srpskih privrednika. Ovaj skup, drugi po redu ove godine, omogućio je razmenu informacija i iskustava između srpskih privrednika i predstavnika Ambasade R. Srbije u Bukureštu, sa ciljem sagledavanja potencijala radi daljeg unapređenja ekonomske saradnje između Srbije i Rumunije. Prijem je organizovan uz poštovanje svih neophodnih epidemioloških mera.


Selaković sa rukovodstvom Dunavske komisije u Budimpešti
 
 
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković sastao se danas u Budimpešti sa rukovodstvom Dunavske komisije sa kojim je razgovarao o važnosti Dunava za unapređenje regionalne ekonomije i intenzivni protok ljudi i robe.
 
Na sastanku je ocenjeno da je važno iskoristiti ekonomske potencijale Dunava, ali i očuvati njegove prirodne lepote, odnosno zadovoljiti ekološke standarde.
 
Selaković je istakao da će Srbija, zahvaljujući uspešno sprovedenim ekonomskim reformama proteklih godina, biti u stanju da više ulaže u infrastrukturu na Dunavu i da učestvuje u realizaciji strateških projekata Dunavske komisije.
 
Ministar Selaković je u knjigu utisaka napisao da je Dunavska komisija, od svog nastanka u Beogradu 1948. godine, nit saradnje i prijateljstava među zemljama članicama.
 
"Dunav je bio reka mira kroz sve teške periode turbulentne istorije našeg regiona", napisao je Selaković.
 
Izvor: Tanjug
 


Brnabić i Borelj: Politički i ekonomski aspekti pregovora
 
 
Vlada Republike Srbije je saopštila da je, na danas održanom Savetu za stabilizaciju i pridruživanje Srbije i EU, pozdravljen ukupan napredak postignut u dosadašnjim pristupnim pregovorima Srbije, prihvatanje unapređene metodologije proširenja koja bi trebalo da ubrza proces ulaska Srbije u EU i ponovljena podrška EU putu Srbije ka članstvu. 
 
Tom prilikom su razmenjena mišljenja o aktuelnoj političkoj i društveno-ekonomskoj situaciji u Srbiji, a pre svega o daljoj dinamici pregovora o pristupanju EU, saradnji u okviru Zajedničke spoljne i bezbednosne politike, kao i o regionalnoj saradnji na Zapadnom Balkanu.
 
U skladu sa tim, pozdravljena je činjenica da je nova vlada postavila kao prioritet integraciju u EU, očuvanje javnog zdravlja i ekonomskog rasta, kao i normalizaciju odnosa sa Prištinom.
 
Na sastanku Saveta za stabilizaciju i pridruživanje, koji se zbog pandemije održao video-putem, delegaciju Srbije predvodile su predsednica Vlade Ana Brnabić i ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović.
 
Na čelu delegacije EU bili su šef diplomatije Žosep Borelj i komesar za proširenje Oliver Varheji.
 
Borelj je ovom prilikom posebno iskazao zahvalnost na učešću premijerki Brnabić, što nije uobičajeni format, ali što nedvosmisleno pokazuje koliko Vlada pridaje značaj Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i evropskom putu Srbije.  
 
Sastanak je iskorišćen kako bi se razmotrili trenutni odnosi Srbije i Evropske unije, pre svega proces pristupanja Srbije EU, a razgovaralo se i o političkim i ekonomskim kriterijumima, usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, kao i o realizaciji pretpristupne pomoći EU.
 
Sastanak je pružio pravovremenu priliku za pregled napretka Srbije u pristupnim pregovorima i razmatranje prioriteta za dalji rad u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i evropskim integracijama.
 
Predstavnici EU su ponovili posvećenost EU evropskoj budućnosti Srbije i založili se za proaktivnu i stratešku komunikaciju Srbije i EU.
 
Tokom sastanka bilo je i reči o načinu na koji se Srbija suočava sa posledicama pandemije COVID-19, kako u pogledu rešavanja zdravstvene krize, tako i u prevazilaženju posledica po privredu i ekonomiju uopšte i na sprovođenje reformi.
 
Učesnici su se saglasili da su dobrosusedski odnosi i regionalna saradnja ključni elementi procesa proširenja, i u skladu sa tim pozdravili nastavak dijaloga Beograda i Prištine i doslednu posvećenost Srbije tom procesu. 
 
Predstavnici EU su pozdravili značajan doprinos Srbije vojnim misijama i operacijama, kao i učešće Srbije u borbenim grupama EU, naglasivši značaj daljeg produbljivanja saradnje po pitanjima spoljne politike.
 
Učesnici su takođe podržali Zajedničko regionalno tržište, koje su lideri Zapadnog Balkana pokrenuli 10. novembra na samitu u Sofiji i podsetili na to da Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, koji je Evropska komisija usvojila 6. oktobra 2020, daje sveobuhvatan okvir za podršku ekonomskoj konvergenciji Srbije i regiona EU.
 
Beograd, 17. decembar 2020.
 


Selaković: Punopravno članstvo u EU ostaje prioritet nove Vlade
 
Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković razgovarao je danas putem video veze sa šefom Delegacije EU u Srbiji Semom Fabricijem i ambasadorima zemalja članica EU.
 
Tom prilikom, šef srpske diplomatije istakao je da punopravno članstvo u EU ostaje jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta Vlade Srbije, kao i da je proces integracije u EU strateški cilj, koji se istovremeno želi iskoristiti za poboljšanje kvaliteta društva.
 
Selaković je ukazao da je Srbija spremna na ubrzanje dinamike pristupnog procesa i da je prvenstveno iz tog razloga prihvatila i novu metodologiju, te se nada da će u narednom periodu dobiti i jasnije smernice o tome kako će se ona primeniti u pregovaračkom procesu. 
 
Prema njegovim rečima, Srbija je ostvarila brojne značajne korake u reformskom procesu, što Godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku ne reflektuje u potpunosti. 
 
Ministar je podsetio da je naša zemlja od 2014. otvorila 18 od 35 pregovaračkih poglavlja sa EU i privremeno zatvorila dva poglavlja, i da je u ovom trenutku spremna za otvaranje pet novih pregovaračkih poglavlja.
 
Govoreći o razgovorima Beograda i Prištine, Selaković je napomenuo da je jedini pravi put za postizanje održivog dogovora dijalog i kompromis. 
 
Kako je objasnio, neophodno je da teme razgovora budu pitanja koja Priština već godinama ignoriše, a na koja se Briselskim sporazumom obavezala, kao što je uspostavljanje Zajednice srpskih opština.
 
Sem toga, kako je dodao, Srbija je veoma posvećena regionalnoj saradnji, i imajući u vidu da je važna zemlja regiona, koja želi da doprinese opštoj stabilnosti, naša strana je, između ostalog, svojim potezima značajno doprinela snižavanju tenzija sa Crnom Gorom.
 
Selaković je rekao i da je Srbija veoma zahvalna EU i državama članicama na finansijskoj pomoći, posebno u uslovima pandemije virusa korona.
 
 
Beograd, 16. decembar 2020. godine
 


Joksimović i Rot o pregovorima Srbije i novoj metodologiji
 
 
Ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović održala je danas video sastanak sa državnim ministrom za evropske poslove u Ministarstvu inostranih poslova Nemačke Mihaelom Rotom, sa kojim je razgovarala o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji u dve zemlje i EU, kao i procesu evrointegracija Srbije.   
 
Joksimović i Rot su razgovarali o pitanjima koja se tiču unutrašnjih prilika EU, posebno novom sedmogodišnjem budžetu, o mestu i budućnosti politike proširenja i Zapadnog Balkana, posebno o svim aspektima pristupnog procesa Srbije i izazovima i očekivanjima od nove metodologije, koja bi trebalo da donese brži, snažnije politički vođen i usmeravan i nadgledan proces pregovora.   
 
Joksimović je posebno informisala Rota o tome da je Vlada Srbije pripremila konkretan implementacioni plan za prvi pregovarački klaster vladavine prava, koji obuhvata pet već otvorenih poglavlja iz oblasti vladavine prava, a čija je realizacija već otpočela.   
 
„Ozbiljan implementacioni plan podrazumeva ponovo poslatu inicijativu Skupštini za usvajanje ustavnih amandmana, usvajanje Akcionog plana za primenu medijske strategije, kao i Radnu grupu za praćenje primene Akcionog plana, i Radnu grupu za bezbednost i zaštitu novinara", rekla je Joksimović, a saopštilo Ministarstvo za evropske integracije   
 
Takođe, naglasila je da su tzv. Greko preporuke za borbu protiv korupcije na transparentan način objavljene i da će se nastaviti postupanje u skladu sa njima.    Dodatno je predstavila i sve druge značajne segmente reformske politike Srbije u svih šest klastera poglavlja, od Zelene agende, digitalizacije, ekonomsko investicionog plana za ZB, stabilnih i dobrih makroekonomskih pokazatelja, čime je Srbija nesporno i tokom ove godine pokazala da duboko i suštinski učestvuje u najvažnijim politikama EU, i da je zemlja koja je kredibilno evropska zemlja.   
 
Joksimović je naglasila da Srbija razume da će EK i zemljama trebati još neko vreme da uobliče primenu nove metodologije na pregovarački proces Srbije, i da je otuda važno da imamo stalan otvoren dijalog kako bismo usmeravali proces u skladu sa novom metodologijom.   
 
Ona je izrazila žaljenje što ove godine nisu usvojeni zaključci o proširenju, i da samim tim nije održana politička međuvladina konferencija sa Srbijom tokom nemačkog predsedavanja.   
 
Izrazila je uverenje da će na predstojećem Savetu za stabilizaciju i pridruživanje biti prilike da se o svim političkim i ekonomskim aspektima našeg procesa prodiskutuje na najvišem nivou.   
 
Rot se zahvalio ministarki Joksimović na iznetim informacijama i pitanjima, i proaktivnom pristupu Srbije u pogledu reformi i aktivnog prihvatanja nove metodologije.   
 
On je podvukao da Nemačka podržava Srbiju i politiku proširenja, i posebno pozdravio sve značajne već preduzete korake nove Vlade Srbije posebno u oblasti klastera 1 - vladavine prava, za koje je istakao da su veoma važan pozitivan signal na evropskom putu Srbije.   
 
Složio se sa ministarkom Joksimović oko neophodnosti da se što pre uobliči način primene nove metodologije na zemlje koje su već u pristupnom procesu, gde klasteri evropskih politika i učešće Srbije u njima postaju instrument merenja napretka u pristupnom procesu.   
 
Preneo je da će Nemačka biti zagovornik održavanja političke međuvladine konferencije sa Srbijom već tokom prve polovine iduće godine.     
 
Posebno je bilo reči o Ekonomskom i investicionom planu za Zapadni Balkan, o kojem su se sagovornici saglasili da predstavlja još jednu potvrdu da Evropska unija pridaje strateški značaj stabilnom i održivom razvoju regiona, posebno u teškim okolnostima borbe sa posledicama pandemije Kovid-19.   
 
Joksimović je ministru Rotu zahvalila na dugoročnoj i konkretnoj pomoći Nemačke evropskim integracijama Srbije - kako na političkom nivou, tako i putem razvojne pomoći za finansiranje reformskih projekata, kao i strateškim uspešnim investicijama koje su donele značajan broj radnih mesta.   
 
Takođe, sagovornici su se saglasili da je od velike važnosti činjenica da je Srbija pristupom Kovaks mehanizmu obezbedila da ima pristup vakcinama koje bude nabavila EU u gotovo isto vreme kada i ostale EU zemlje.
 
Izvor: Tanjug


SAOPŠTENJE MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA
 
 
Povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije izražava još jednom privrženost tekovinama i vrednostima Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, koja je usvojena na današnji dan 1948. godine.
 
Načela iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima predstavljala su temelj za izgradnju međunarodnog prava u ovoj oblasti, kao i međunarodnog sistema promocije i zaštite ljudskih prava, kao jedinstvene civilizacijske tekovine savremenog doba. Naša obaveza danas jeste očuvanje i jačanje međunarodnog sistema za poštovanje ljudskih prava, razvoj standarda ljudskih prava, kontrola nad ispunjavanjem preuzetih obaveza, kao i nastavak saradnje sa međunarodnim i regionalnim institucijama na zaštiti ljudskih prava. 
 
Srbija je u punoj meri posvećena univerzalnim vrednostima ljudskih prava i sprovođenju u praksi međunarodnih pravnih instrumenata o ljudskim pravima. Naša kontinuirana saradnja sa instrumentima Saveta za ljudska prava u okviru Ujedinjenih nacija, kao i sa Savetom Evrope i mehanizmima ljudske dimenzije OEBS-a, predstavlja važan deo aktivnosti svih državnih organa i ilustruje našu doslednu opredeljenost za ispunjavanje međunarodnih standarda ljudskih prava.                       
 
Međunarodni dan ljudskih prava je povod da se još jednom ukaže na obespravljenost srpskog i drugog nealbanskog stanovništva na Kosovu i Metohiji i ponovi poziv međunarodnoj zajednici da omogući poštovanje garantovanih međunarodnih normi ljudskih prava i doprinese stvaranju uslova za povratak interno raseljenih lica, kao i vraćanje njihove uzurpirane imovine.
 


Deseta medijska konferencija dijaspore i Srba u regionu
Udruženje novinara Srbije, pod podrškom Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u Regionu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, organizovaće, 29. decembra 2020. godine, Desetu medijsku konferenciju dijaspore i Srba u regionu. Ovogodišnje izdanje Konferencije biće, zbog pandemije COVID – 19, održano preko ZOOM aplikacije. Teme Konferencije će biti rad medija, organizacija i rad udruženja Srba iz regiona i dijaspore tokom pandemije izazvane virusom COVID – 19, kao i da li je i na koji način pandemija uticala na kvalitet rada i ekonomsku održivost medijske delatnosti Srba i dijaspore u regionu. U drugom delu Konferencije biće predstavljen i novi sajt Udruženje novinara Srbije, sa idejom da predstavlja platformu za umrežavanje medije i organizacija Srba iz regiona i dijaspore sa matičnom državom.
 
Prijave za učešće na konferenciji zainteresovani predstavnici medija, udruženja i organizacija mogu da pošalju na elektronsku adresu ana.petronijevic@uns.rs do 17. decembra 2020. godine. 


Sastanak sa ambasadorima zemalja članica EU akreditovanih u Srbiji i šefom Delegacije EU
 
 
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas u Palati Srbija sa ambasadorima zemalja članica Evropske unije akreditovanih u Srbiji i šefom Delegacije Evropske unije Semom Fabricijem, sa kojima je razgovarao o temama poput dinamike pristupnih pregovora između Srbije i EU, stabilnosti u regionu, regionalnim projektima, kao i o Evropskom investicionom planu koji je Evropska komisija predstavila zajedno sa Paketom o proširenju. 
 
Predsednik Vučić je i ovom prilikom potvrdio da saradnja sa Evropskom unijom i punopravno članstvo Srbije ostaju jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta naše zemlje. On je posebno naglasio da je Srbija u tom smislu iskreno posvećena daljim i dubljim reformama kojima pristupa sa odgovornošću i ozbiljnošću, te da kroz saradnju sa institucijama Unije i njenih članica nastoji da usvoji i primeni najbolje prakse.
 
„Srbija će nastaviti da se predano zalaže za mir i stabilnost u regionu kroz unapređenje bilateralnih odnosa sa susedima, kao i kroz jačanje regionalne saradnje uz poštovanje svih zaključenih sporazuma“, istakao je predsednik Vučić i dodao da je evropska budućnost Zapadnog Balkana od izuzetnog značaja, kako za stabilnost celog regiona, tako i za bezbednost i dalji prosperitet EU.
 
Ambasadori su istakli da su deklaracije o zajedničkom regionalnom tržištu i zelenoj agendi Zapadnog Balkana, koje su potpisale Srbija i svi lideri regiona, toplo pozdravljene u Briselu i u zemljama EU, te da dobra i čvrsta povezanost i integracija regiona umnogome olakšava saradnju same Unije sa Zapadnim Balkanom u svim oblastima od zajedničkog interesa.
 
„Čak 70 odsto stranih investicija dolazi iz zemalja čiji predstavnici danas sede ovde“, rekao je šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici i dodao da Srbija može da bude sigurna da će EU nastaviti da pomaže, podržava i ulaže u srpsku ekonomiju. „Iako je Kovid-19 izložio sve ekonomije velikom opterećenju, srpska ekonomija odoleva i dokazala je svoju otpornost. Sa Ekonomsko-investicionim planom za Zapadni Balkan, EU će ostati najsnažniji partner Srbije za privredni oporavak, koji će podržati infrastrukturu, i zelenu i digitalnu tranziciju. Raduju nas najavljene reforme u oblasti vladavine prava, uključujući reforme pravosuđa i slobode medija. Upravo to predstavlja osnovu za ubrzanje procesa pridruživanja i mi ohrabrujemo novu Vladu da nastavi sa radom i realizacijom u ovom pravcu", istakao je Fabrici.
 
Predsednik Vučić je naglasio da Srbija visoko ceni to što je, uprkos brojnim izazovima sa kojima se suočava, EU uspela da održi pitanje proširenja na svojoj agendi, pogotovo kroz nedavno usvajanje nove, izmenjene metodologije pregovaračkog procesa.
 
„U tom smislu, očekujemo od Evropske unije da dinamika pristupnih pregovora Srbije prati i vrednuje naše reformske napore“, rekao je predsednik Vučić istakavši da je Srbija spremna da sa svojim evropskim partnerima nastavi da radi na sprovođenju reformi i brojnih zajedničkih projekata.
 
Predsednik Vučić je posebno naglasio da Srbija pozdravlja Ekonomski i investicioni plan koji je EK predstavila zajedno sa Paketom o proširenju i izrazio spremnost naše zemlje da sa partnerima u regionu nastavi da radi na primeni ovog Plana kako bi se unapredio ekonomski potencijal regiona i postigla bolja infrastrukturna povezanost, što bi dovelo do približavanja jedinstvenom evropskom tržištu.
 
„U tom kontekstu, nadamo se i skorom usvajanju Višegodišnjeg finansijskog okvira 2021-2027. godine, jer to znači i mogućnost korišćenja finansijskih sredstava namenjenih sprovođenju reformi, kako u Srbiji, tako i u regionu“, rekao je predsednik Vučić i još jednom istakao da Srbija ostaje na evropskom putu iskreno verujući u saradnju sa evropskim partnerima.
 
„2020. je bila izuzetno teška godina za sve, posebno zbog posledica Kovida 19. Kada pogledam posvećenost nove Vlade da sprovodi reforme, Ekonomsko-investicioni plan EU, novu metodologiju i povećanu saradnju u borbi protiv Kovida 19, vidim 2021. godinu sa mnogo povoljnijim izgledima za napredak u proširenju“, zaključio je Fabrici.
 
Predsednik Vučić je, takođe, naglasio da je Srbija spremna da intenzivno radi sa zemljama članicama EU na iznalaženju adekvatnih odgovora za nove izazove, kao što je pandemija Kovid 19. 
 
Beograd, 
08. decembar 2020. godine
 


Intervju ambasadora za Komercijalni diplomatski žurnal

 

 

Ambasador Stefan Tomašević dao je intervju za decembarsko izdanju Komercijalnog diplomatskog žurnala, koji objavljuje Unija bilateralnih privrednih komora Rumunije. Ambasador je u intervjuu govorio o visokom nivou bilateralnih političkih i ekonomskih odnosa između Srbije i Rumunije. Ukazao na podršku koju Rumunija konstantno pruža Republici Srbiji na putu evropskih integracija. Istakao i značaj saradnje sa Rumunijom u regionalnim formatima.

Kada je u pitanju ekonomska saradnja naglasio da je robna razmena sa Rumunija u 2019. godini iznosila 1,7 milijardi evra i da je Rumunija zauzela osmo mesto na listi spoljnotrgovniskih partnera Srbije. Predstavio je oblasti saradnje dve zemlje, ukazujući da postoji značajan prostor za produbljivanje ekonomske saradnje, posebno u oblastima trgovine, energetike, transporta, turizama i prekogranične saradnje.

Ambasador na kraju istakao da je jedan od glavnih ciljeva njegovog mandata u Rumuniji unapređenje ekonomske saradnje kroz uvećanje robne razmene i poboljšanje uslova za obostrana ulaganja.



Režim ulaska u uslovima pandemije u Rumuniju i Republiku Moldaviju
 
 
Režim ulaska u Rumuniju u uslovima pandemije
 
 
 
Počev od 09. marta 2022. godine za ulazak u Rumuniju nije potreban digitalni sertifikat o vakcinaciji protiv virusa KOVID-19, ni PSR test, niti potvrda o preležanoj bolesti. Takođe ranije obavezan PLF formular više nije potrebno popunjavati.
 
 
 
 
Režim ulaska u uslovima pandemije u R. Moldaviju
 
 
 
 
Za ulazak u Republiku Moldaviju nije potreban digitalni sertifikat o vakcinaciji protiv virusa KOVID-19, ni PSR test, niti potvrda o preležanoj bolesti. 

 



Ministar Selaković govorio na sastanku Saveta ministara spoljnih poslova BSEC

Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković danas je, obraćajući se učesnicima 42. sastanka Saveta ministara spoljnih poslova Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju (BSEC), poručio da Srbija nastoji da bude dobar i konstruktivan partner svima na globalnom i regionalnom nivou, i da BSEC vidi kao idealnu platformu za implementaciju ovakve saradnje.
 
Šef srpske diplomatije konstatovao je da BSEC treba da bude moderna, efikasna i ciljno orjentisana organizacija, i da je veću pažnju neophodno posvetiti razvoju i realizaciji projekata, umesto pitanjima unutrašnjeg funkcionisanja same organizacije.
 
U tom kontekstu, Srbija smatra da treba da težimo održavanju manjeg broja sastanaka, koji bi bili fokusirani više na suštinu a manje na tehnička pitanja, objasnio je Selaković.
 
Ministar Selaković potvrdio je posvećenost Srbije unapređenju regionalne saradnje i naglasio našu otvorenost za inicijative usmerene ka regionalnoj koheziji, dobrosusedskim odnosima i uzajamnom razumevanju.
 
Posebno smo, kako je objasnio, usredsređeni na saradnju sa regionalnim partnerima na unapređenju u oblastima trgovine, turizma, transporta i energetike, s obzirom da ove sektore vidimo kao glavnu pokretačku snagu ekonomije u regionu.
 
Ministar je naglasio i važnost uključivanja privatnog sektora u projekte BSEC.
 
Srbija, kako je dodao, ohrabruje sve inicijative usmerene ka oživljavanju trgovine, turizma i investicija u regionu u vreme pandemije virusa korona, i sama preduzima brojne mere usmerene ka stimulaciji privatnog sektora, naročito malih i srednjih preduzeća i sprečavanju rasta nezaposlenosti.
 
Ministar Selaković čestitao je Rumuniji na uspešnom predsedavanju u nesvakidašnjim okolnostima, i poželo dobrodošlicu Republici Severnoj Makedoniji u porodicu članica BSEC.


Otvaranje Dana srpske kulture u Temišvaru
 
Tribinom pod nazivom „230 godina od Temišvarskog sabora“ i predstavljanjem knjige „Arhijereji Temišvarske eparhije“, u sali Kulturnog centra Saveza Srba u Rumuniji, 19.11.2020. godine otvoreni su petnaesti Dani srpske kulture u Temišvaru. Manifestaciju je otvorio ambasador R. Srbije u Rumuniji S. Tomašević, koji je u svom obraćanju preneo pozdrave MSP Nikole Selakovića i istakao visok nivo interesovanja za Srbe u regionu od strane matice i svesrdnu pomoć u  zaštiti kulturnog i nacionalnog identiteta. On je podsetio na značaj Dana srpske kulture za očuvanje jezika i kulture našeg naroda u Rumuniji i pohvalio je rad Saveza Srba u Rumuniji kao jedne od najznačajnijih organizacija našeg naroda u dijaspori. U drugom delu izlaganja on se osvrnuo na istorijski značaj Temišvarskog sabora za Srbe u Austro-ugarskoj monarhiji ali i za srpski narod u celini.


Dani žalosti u Republici Srbiji i otvorena knjiga saučešća
 
Ambasada Republike Srbije u Bukureštu obaveštava da je zbog upokojenja Njegove Svetosti blaženopočivšeg, Arhiepiskopa pećkog, Mitropolita beogradsko-karlovačkog i Patrijarha srpskog Irineja, Vlada Republike Srbije donela odluku o trodnevnoj žalosti koja počinje 20. novembra 2020.
 
Knjiga saučešća biće otvorena u Ambasadi Republike Srbije u ulici Calea Dorobantilor 34, Sektor 1, Bukurešt u periodu:
- Nedelja 22. novembar 2020. godine od 10,00-12,00 i 13,00-16,00 časova
- Ponedeljak 23. novembar 2020. godine od 10,00-12,00 i 13,00-16,00 časova
- Utorak, 24. novembar 2020. godine od 10,00-12,00 i 13,00-16,00 časova
- Sreda, 25. novembar 2020. Godine od 10,00-12,00 i 13,00-16,00 časova
 
Zbog ograničenja koja propisuju mere usled pandemije COVID-19 saučešća se mogu poslati i na e-mail adresu Ambasade RS u Bukureštu -  mail@ambserbia.ro


Projekat ''Srbija za Srbe iz regiona'' za školsku 2020/2021.godinu
Obaveštavamo da je Zaključkom Vlade Republike Srbije povodom Projekta „Srbija za Srbe iz regiona“ u školskoj 2020/2021. godine odobreno stipendiranje studenata iz zemalja iz regiona.
Poziv je otvoren za pripadnike srpskog naroda koji žive u Republici Sloveniji, Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Republici Severnoj Makedoniji, Rumuniji, Republici Albaniji i Mađarskoj, prema uslovima kako je navedeno u pozivu.
Krajnji rok za dostavu kandidature je 30. decembar 2020. godine, a prijave se dostavljaju nadležnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. 
Konkurs za dodelu stipendija u okviru projekta Srbija za Srbe iz regiona za školsku 2020-2021 i prijavni formular možete preuzeti ovde.


Intervju ambasadora Stefna Tomaševića za TV Romania 1, 13. novembar 2020.g.

Intervju ambasadora Stefana Tomačevića emitovan je u sklopu emisije “Convietuiri” (Suživot) a tema intervjua je bila obeležavanje Dana primirja u Prvom svetskom ratu. Ambasador Tomašević je u intervjuu govorio o ulozi i žrtvama Kraljevine Srbije u Prvom svetskom ratu i značaju Prve srpske dobrovoljačke divizije na Dobrudžanskom frontu, i ukazao na zajedničku borbu sa rumunskim saborcima. On je iskoristio priliku da se zahvali državi Rumuniji što na dostojan način čuva uspomenu na heroje koji su pali u zajedničkoj borbi za slobodu.



Obeležavanje Dana primirja u Prvom svetskom ratu
 
 
 
 
 
Povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu, 11. novembra 2020.godine, ambasador Stefan Tomašević položio je lovorov venac na Spomen kosturnicu Prve srpske dobrovoljačke divizije u Međidiji. Vence na spomenik su položili i gradonačelnik Međidije V.Vrabie, ambasador Češke Republike u Rumuniji H.Kajzerova, predstavnica Ministarstva nacionalne odbrane Rumunije K.Prioteasa kao i predstavnici Saveza Srba u Rumuniji i Lige srpsko-rumunskog prijateljstva. Prethodno je održan pomen stradalima, nakon čega su se okupljenima obratili ambasador S. Tomašević, ambasador Češke Republike H. Kajzerova i predstavnica Ministarstva nacionalne odbrane Rumunije K. Prioteasa.
 
Ambasador S. Tomašević se u svom govoru osvrnuo na značaj koji je Prva srpska dobrovoljačka divizija imala na Dobrudžanskom frontu i na veličinu žrtve koju je podnela za oslobođenje Srbije. Takođe je naglasio da današnje vreme, prepuno izazova, ne sme pokolebati nove generacije da bezuslovno brane vrednosti, za koje su njihovi preci dali živote. Na kraju govora on je iskoristio priliku da se zahvali predstavnicima Rumunije što dostojno čuvaju sećanje na pale Srbe i na sve druge borce za slobodu i žrtve Prvog svetskog rata.


Koncert za novopristigle ambasadore u Bukurešt
 
Ambasador Stefan Tomašević 28. oktobra 2020. godine  prisustvovao je koncertu, koji tradicionalno organizuju Ministarstvo inostranih poslova Rumunije i Udruženje muzičara (Societatea Muzicala), u čast novopristiglih ambasadora u Bukurešt. Koncertu su prisustvovali i ambasadori Poljske, Brazila, Indije i Pakistana.
Nakon koncerta prisutni su posluženi srpskim vinima sa Kosova i Metohije.


Intervju аmbasadora Stefana Tomaševića za nedeljnik Naša reč

U intervjuu za nedeljnik Naša reč, čiji je izdavač Savez Srba u Rumuniji, ambasador Stefan Tomašević govorio je o odnosima Srbije i Rumunije, srpskoj zajednici u Rumuniji, doprinosu pripadnika srpskog naroda koji su radili i stvarali u Rumuniji na učvršćivanju veza dve zemlje i dva naroda, kao i ciljevima u okviru svog mandata.

Kompletan intervju možete pronaći ovde.



Sastanak sa predsednikom Privredne komore i industrije Rumunije

Ambasador Stefan Tomašević sastao se sa predsednikom Privredne komore i industrije Rumunije Mihajom Darabanom. Na sastanku razmatrani svi aspekti ekonomske saradnje dve zemlje, gde je ukazano da i pored konstantnog porasta robne razmene, postoji prostor za unapređenje saradnje. Tom prilikom predstavljeni prioriteti buduće saradnje i potvrđena spremnost obe strane za dodatnim angažovanjem.



SRBIJA KAO POVOLJNA DESTINACIJA ZA INVESTIRANJE I RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA

Na sledećem linkovima možete pronaći korisne informacije o Republici Srbiji kao povoljnoj destinaciji za poslovanje, kao i investiranje u istraživanje i razvoj novih tehnologija:  Brochure “SERBIA – Emerging tech developing hub” I Brošura “Vodič kroz mere podrške razvoju inovativne privrede



Obeležavanje 25. godišnjice od osnivanja Unije bilateralnih privrednih komora Rumunije

U muzeju Sela Dimitrije Gušti,  na otvorenom prostoru, upriličen je prijem povodom obeležavanja 25. godišnjice od osnivanja Unije bilateralnih privrednih komora Rumunije (Union of Bilateral Chambers of Commerce from Romania). Tom prilikom prisutnima se obratio ambasador Stefan Tomašević. Čestitajući godišnjicu Unije koja  svojim delovanjem doprinosi razvoju bilateralne ekonomske saradnje Srbije i Rumunije, istakao je njen značaj i poželeo mnogo uspeha u budućem radu.

Predsednik Unije prof. dr Nasti Vladoju uručio je ambasadoru Stefanu Tomaševiću priznanje za izuzetan doprinos promociji bilateralne privredne saradnje.



Poseta kompaniji ''OVERall'' - Bukurešt
 
 
Ambasador Republike Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević, posetio je kompaniju ''OVERall'' - Bukurešt, koja se bavi proizvodnjom čarapa i druge robe od tekstila, u vlasništvu srpskog državljanina Gorana Jenića, poreklom iz Negotina.
 
Kompanija zapošljava pedesetak radnika, među kojima ima i naših državljana.
 
Ambasador S. Tomašević, interesovao se za način poslovanja i mogućnost da Ambasada pomogne ovoj kompaniji da proširi saradnju sa drugim kompanijama iz naše zemlje. Takođe se interesovao i za mogućnost da ova kompanija deo proizvodnje preseli u Srbiju, odnosno da izgradi novi proizvodni pogon u našoj zemlji.
 
Vlasnik kompanije ''OVERall'' Goran Jenić, zahvalio se ambasadoru S. Tomaševiću na prvoj poseti njegovoj kompaniji ovakve vrste od strane predstavnika Ambasade, upoznao sa načinom poslovanja i planovima za budućnost i istakao spremnost za razvijanje poslovnih odnosa sa privrednim subjektima u Srbiji i ulaganje u proizvodne kapacitete u našoj zemlji.


Intervju za televiziju TRAVEL MIX

 

Ambasador Stefan Tomašević dao intervju za rumunsku nacionalnu turističku televiziju TRAVEL MIX. Tokom intervjua ambasador predstavio istoriju Srbije, turističke destinacije, srpsku hranu, festivale kao i najznačajnije ličnosti iz srpske istorije. Takođe je govorio o sličnosti između Srbije i Rumunije i u više navrata je ukazao na viševekovno prijateljstvo koje postoji između dva naroda. Ambasador pozvao građane Rumunije da posete Srbiju u što većem broju, označivši turizam kao bitnu tačku povezivanja dva naroda i razvojnu šansu za obe države.



Predaja akreditivnih pisama

Ambasador Republike Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević predao je 29. jula 2020. godine akreditivna pisma predsedniku Rumunije Klausu Johanisu. Prilikom predaje akreditivnih pisama ambasador Stefan Tomašević se predsedniku Rumunije obratio na rumunskom jeziku.

Ambasador u razgovoru preneo pozdrav predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i želju da se bilateralni odnosi između dve prijateljske zemlje u narednom periodu podignu na još viši nivo. Posebno se zahvalio Rumuniji na principijelnoj poziciji po pitanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Republike Srbije kao i na konstantnoj podršci Srbiji na njenom putu ka Evropskoj uniji. Istakao je odličnu saradnju sa rumunskim institucijama prilikom evakuacije srpskih državljana tokom čitavog perioda od izbijanja krize izazvane pandemijom virusa COVID 19 i izrazio nadu da će se Rumunija uspešno i u što kraćem roku izboriti sa pandemijom.  Na kraju razgovora ambasador predao predsedniku Rumunije Klausu Johanisu kopiju Sporazuma o saradnji između Kneževina Srbije i Kneževine Rumunije iz 1868. godine, što predstavlja najstariji sačuvani sporazum Republike Srbije.



Onlajn obuka predavača koji se bave očuvanjem srpskog jezika u dijaspori i regionu

U okviru projekta „Onlajn obuka predavača koji se bave očuvanjem srpskog jezika u dijaspori i regionu“ udruženje Akademska srpska asocijacija poziva sve predavače koji se bave očuvanjem srpskog jezika u dijaspori i regionu (bilo da su diplomirani filolozi ili predavači neke druge struke, a koji drže nastavu srpskog jezika u dijaspori i regionu) da se prijave na besplatnu jednomesečnu onlajn obuku srpskog kao zavičajnog jezika.Svi zainteresovani predavači mogu se prijaviti do 2. avgusta 2020. godine, a više informacija o obuci možete naći na sledećem linku.

Obrazac za prijavu možete preuzeti ovde.



Konkursi za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu

Na osnovu javnog poziva koji je bio otvoren od 18. maja do 1. juna 2020.godine, donete su odluke o sufinansiranju projekata koji doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu.

Uvid u donete odluke može se izvršiti na sledećim linkovima:

https://www.dijaspora.gov.rs/wp-content/uploads/2020/07/odluka-region-2020-postpisana.pdf

https://www.dijaspora.gov.rs/wp-content/uploads/2020/07/odluka-dijaspora-2020-postpisana.pdf

 



Konkurs za sufinansiranje projekata namenjenih dijaspori

Ministarstvo spoljnih poslova, Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, raspisuje Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore, koji će trajati od 18. maja do 01. juna 2020. godine.
Sve informacije o konkursima i proceduri prijavljivanja možete pronaći klikom ovde.

 



VAŽNO UPOZORENJE - LAŽAN SAJT ZA PRIJAVU ZA GLASANJE IZ INOSTRANSTVA

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave saopštava da nijedan državni organ Republike Srbije ne stoji iza sajta http://www.hocudaglasam.com, na kom se navodi da građani Republike Srbije koji žive u inostranstvu mogu da ostave svoje lične podatke, kao i kopije ličnih dokumenata, kako bi mogli da se prijave za glasanje za predstojeće izbore.

Zvanična procedura za prijavu građana za glasanje po mestu boravišta u inostranstvu propisana je Zakonom o jedinstvenom biračkom spisku i Uputstvom za sprovođenje Zakona o jedinstvenom biračkom spisku i podrazumeva isključivo podnošenje ličnog zahteva preko diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Srbije.

Ovim putem upozoravamo sve građane na oprez zbog pojave nezvaničnih načina prijavljivanja i ostavljanja ličnih podataka budući da postoji mogućnost zloupotrebe istih.



Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije - obaveštenje

Predsednik Republike Srbije je, 10. maja 2020. godine, doneo Odluku o izmeni  Odluke o raspisivanju izbora za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije, kojom je kao datum održavanja izbora određen 21. jun 2020. godine.

Ambasada Republike Srbije u Bukureštu obaveštava državljane R.Srbije, koji žele da ostvare svoje biračko pravo na predstojećim izborima za narodne poslanike, raspisanim za 21. jun 2020. godine, da najkasnije do 30. maja 2020. godine, mogu podneti zahtev da se u јedninstveni birački spisak upiše podatak da će na predstojećim izborima glasati u inostranstvu.

Zahtev za upis u JBS podataka da će birač glasati u inostranstvu može se preuzeti ovde.

Zahtev za upis u JBS u R. Srbiji (za lica koja nisu upisana u birački spisak), može se preuzeti ovde.

Čitko popunjen i svojeručno potpisan formular zahteva, zajedno sa kopijom identifikacionog dokumenta izdatog od nadležnog organa R. Srbije (pasoš i/ili lična karta), građani R.Srbije sa boravištem u Rumuniji, koji žele da ostvare svoje biračko pravo na izborima za  narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije na biračkom mestu u Ambasadi R. Srbije u Bukureštu, mogu podneti lično u prostorijama Ambasade (Calea Dorobantilor 34, Sector 1), poslati na mejl: ambrsbuk.konz@gmail.com ili poslati na faks +4021 210 0175.

Zahtevi se mogu podneti svakog dana (uključujući i vikend),  najkasnije do 30. maja 2020. godine (do ponoći, lokalno vreme u R.Srbiji).

Sve informacije o načinu prijavljivanja za glasanje u inostranstvu mogu se dobiti putem mejla:  ambrsbuk.konz@gmail.com ili na broj telefona Ambasade:  +4021 211 9871



Obaveštenje Odluke Vlade Republike Srbije o viznom režimu za strane državljane za vreme proglašenja bolesti COVID-19

U skladu sa Odlukom Vlade Republike Srbije o izmenama i dopunama Odluke o proglašenju bolesti COVID-19 i uvođenjem vanrednog stanja na teriotirji Republike Srbije, od 15. marta 2020.godine, obaveštavamo da Ambasada Republike Srbije u Bukureštu neće primati zahteve za vize stranaca koji nameravaju da udju na teritoriju Republike Srbije, van odredbi navedenih u Odluci.

Navedena Оdluka može se preuzeti ovde.



Odluka Vlade Republike Srbije o merama protiv bolesti COVID-19
VAŽNO OBAVEŠTENjE
 
Obaveštavamo da je Vlada Republike Srbije, na sednici održanoj 15. marta o.g, donela Odluku o izmenama Odluke o proglašenju bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 zaraznom bolešću, kojom se tačka 4. Odluke menja i glasi: ''Radi zaštite od unošenja zaraznih bolesti na teritoriju Republike Srbije, stranim državljanima nadležni državni organ privremeno će zabraniti ulazak u Republiku Srbiju''. 
 
Ova mera neće se primenjivati na:
 
1) posade teretnih motornih vozila prilikom obavljanja međunarodnog prevoza u drumskom saobraćaju. U slučaju međunarodnog tranzitnog prevoza tereta u drumskom saobraćaju, isti se ograničava na period ne duži od 12 časova od momenta ulaska na teritoriju Republike Srbije;
2) posade teretnih brodova koji prevoze robu u jednu od domaćih luka. U slučaju tranzitne plovidbe na međunarodnom vodnom putu na teritoriji Republike Srbije, isti se ograničava na period ne duži od 90 časova za brodske sastave i 60 časova za samohodne plovidbe od momenta ulaska na teritoriju Srbije u slučaju uzvodne plovidbe, odnosno na period ne duži od 72 časa za brodske sastave i 54 časa za samohodne plovidbe od momenta ulaska na teritoriju Srbije u slučaju nizvodne plovidbe;
3) vozopratno osoblje železničkih vozila koja ulaze u zonu graničnih stanica utvrđenih međudržavnim sporazumima;
4) posade i kabinsko osoblje vaduhoplova čije je krajnje odredište Republika Srbija ili su u tranzitu preko međunarodnih aerodroma Republike Srbije;
5) lica koja su dobila dozvolu za ulazak u Republiku Srbiju i boravak ili tranzit kroz Republiku Srbiju od Radnog tela Vlade koje čine predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Radno telo Vlade odrediće uslove i ograničenja tranzita, odnosno boravka lica kojima je data dozvola za ulazak u Republiku Srbiju.
6) humanitarne konvoje pod obaveznom pratnjom ugovorene diplomatskim putem;
 
7) Akreditovane članove osoblja stranih DKP i kancelarija međunarodnih organizacija, kao i članove njihovih porodica koji su nosioci posebenih ličnih karata, odnosno identifikacionih dokumenata izdatih od strane Ministarstva spoljnih poslova i Generalnog sekretarijat Vlade;
 
8) Strane državljane koji imaju odobren boravak ili stalno nastanjenje u Republici Srbiji''.
 
Tačka 4a menja se i glasi: 
 
''Državljani Republike Srbije i lica iz tačke 4. stav 2. podtačka 8) ove odluke, koji dolaze iz država, odnosno područja sa intenzivnom transmisijom bolesti COVID-19, odnosno žarišta epidemije, i to iz: Švajcarske Konfederacije, Republike Italije, Islamske Republike Iran, Rumunije, Kraljevine Španije, Savezne Republike Nemačke, Francuske Republike, Republike Austrije, Republike Slovenije i Republike Grčke, upućuju se u izolaciju u trajanju od 28 dana, a domaćim državljanima i licima iz tačke 4. stav. 2 podtačka 7 ove Odluke koji dolazi iz drugih država, određuje se mera stavljanja pod zdravstveni nadzor na akutno respiratorno oboljenje izazvano novim korona virusom SARS-Co-2 u trajanju od 14 dana (izolacija u kućnim uslovima).
 
Državljani Republike Srbije koji imaju dvojno državljanstvo, u Republiku Srbiju mogu da uđu samo ukoliko prezentuju pasoš Republike Srbije, a ne zemlje koja se nalazi na listi zemalja za koje važi zabrana (Italija, Nemačka, Francuska, Rumunija i dr).
 
Ova Odluka stupila je na snagu 15. marta 2020. godine, i ostaje na snazi do daljeg. 

 



Korona virus: Preporuke držvljanima Republike Srbije


Opširnije...
Poseta Manasiji

Ambasador Stefan Tomašević posetio je 4. marta o.g. Manasiju, mesto u kojem je Jevrem Obrenović posedovao veliko imanje, na kojem je podigao dvorac. Sa današnjim vlasnicima imanja razmotrena je mogućnost zajedničkog organizovanja događaja u rekonstruisanom dvorcu koji je zadržao uspomene na svog nekadašnjeg vlasnika, koji bi bili posvećeni promociji srpske kulture, kao i predstavljanju srpskih vina. Nedaleko od dvorca, nalazi se pravoslavna crkva čiji je ktitor bio Jevrem Obrenović.



Poseta Kležanima i Brnčenju

Ambasador Stefan Tomašević, savetnik u Ambasadi Jordan Đorđević i predsednik Lige rumunsko-srpskog prijateljstva Dragan Krstić posetili su mesto Kležani u županiji Đurđu, kojom prilikom su obišli crkvu ''Svetog arhangela Mihaila'', u kojoj počivaju kosti velikog dobročinitelja i zadužbinara kapetana Miše Anastasijevića. Kležani su jedno od mesta, nekadašnjih latifundija, na kojem je srpski zadužbinar, izmedju ostalog sazidao i prvu zanatsku školu. Usledila je poseta mestu Brnčenj, koje pripada opštini Aleksandrija, u županiji Teleorman, gde se nalazi crkva ''Setog Luke'', koja je prva crkva zadužbina koju je podigao Miša Anastasijević na teritoriji Rumunije.



Međunarodni sajam turizma u Bukureštu

Na Međunarodnom sajmu turizma u Bukureštu, 20.02. - 22.02.o.g., predstavljen je hotel ''Đerdap'' iz Kladova, u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije. Ambasador Stefan Tomašević i prvi savetnik Ljiljana Subić iskoristili su priliku da posete štand naših predstavnika i pruže podršku daljem nastupu na rumunskom tržištu.



Naša Karmen u Bukureštu

Naša mecosopranistkinja Ljubica Vraneš, nastupila je u ulozi Karmen, čuvenog dela Žorža Bizea, u Nacionaloj operi u Bukureštu.



Poseta ambasadora Stefana Tomaševića Temišvaru

U okviru posete Temišvaru povodom obeležavanja Dana državnosti 14. februara o.g, narednog dana, na praznik Sretenja Gospodnjeg, ambasador Stefan Tomašević prisustvovao je svetoj liturgiji u Sabornoj temišvarskoj crkvi, nakon čega je usledio razgovor sa arhijerejskim zamenikom protojerejem – stavroforom dr. Marinkom Markovim, koji se ticao položaja Temišvarske eparhije u Rumuniji, kao i istorijskog, duhovnog i kulturnog položaja srpske zajednice.  Prva poseta Temišvaru i srpskoj zajednici u ovom gradu od stupanja na dužnost ambasadora Tomaševića iskorišćena je za obilazak prostorija Saveza Srba u Rumuniji, kojom prilikom su predsednik Ognjan Krstić i predstavnici SSR detaljno informisali o organizacionim pitanjima, budućim ciljevima Saveza, te predstavili plan predstojećih aktivnosti. Prilikom obilaska Srpske teoretske gimnazije „Dositej Obradović“, ambasador Stefan Tomašević održao je kraći sastanak sa direktorom Jadranom Klanicom. Tokom boravka realizovana je i poseta Čakovu, te je iskorišćena prilika za obilazak rodne kuće Dositeja Obradovića i mesne crkve. Poseta je okončana obilaskom Dinjaša, mesta u kojem živi oko tri stotine Srba.



Proslava Dana državnosti Republike Srbije

Povodom Dana državnosti Republike Srbije Ambasada upriličila proslavu za predstavnike srpske dijaspore na jurisdikcionom području Ambasade. Ambasador Stefan Tomašević je u svom prvom obraćanju predstavnicima srpske dijaspore ukazao na značaj povezanosti dijaspore sa maticom, istakavši da se taj odnos reflektuje i na bilateralne odnose i predstavljanje Srbije u Rumuniji. Zaključio je da imajući u vidu da odnose Srbije i Rumunije karakteriše dobra bilateralna saradnja, deo zahvalnosti pripada i predstavnicima srpske zajednice. Izrazio je nadu da će se odnos između srpske dijaspore u Rumuniji i matice dodatno unaprediti u narednom periodu, uz napomenu da je u tom cilju Ambasada otvorena za sve konstruktivne predloge dijaspore. Obraćanje je završio rečima Srbija je večna dok su joj deca verna.



Konkurs za sufinansiranje projekata prevodjenja reprezentativnih dela srpske književnosti

Ministarstvo kulture i informisanja R. Srbije 31. januara 2020.godine raspisalo je:

1. Konkurs za sufinansiranje projekata prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2020.godini;

2. Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2020.godini.

Tekstovi konkursa i prateći prijavni obrasci nalaze se na internet stranici Ministarstva kulture i informisanja www.kultura.gov.rs a mogu se preuzeti ovde.

Za dodatne informacije o konkursu zainteresovani mogu da kontaktiraju Mladena Veskovića u Ministarstvu kulture i informisanja, putem elektronske pošte mladen.veskovic@kultura.gov.rs ili na broj telefona +381 11 3398-026.



Predaja kopije akreditivnih pisama

Ambasador Republike Srbije u Rumuniji Stefan Tomašević predao je danas kopiju akreditivnih pisama prilikom susreta sa državnim sekretarom Ministarstva inostranih poslova Rumunije Julijom Mateji. U razgovoru je obostrano potvrđen visok nivo političkih bilateralnih odnosa i naglašena spremnost za produbljivanje sektorske saradnje sa akcentom na ekonomsku saradnju. Ambasador Stefan Tomašević se zahvalio Rumuniji za njen principijelan stav po pitanju Kosova i Metohije, kao i za snažnu podršku evropskim integracijama Republike Srbije. 



Konkursi za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veze matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu

Ambasada Republike Srbije obaveštava da odlukama broj 20/30-2020/01 i broj 21/30-2020/01 od 16. januara 2020. godine, Ministarstvo spoljnih poslova, Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu je raspisalo konkurse za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veze matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore. Konkursi su otvoreni od 20. januara do 10. februara o.g. Sve informacije o konkursima i proceduri prijavljivanja mogu se pronaći овде.



Prijem za studente srpskog jezika Fakulteta za strane jezike i književnost Univerziteta u Bukureštu

U prostorijama Ambasade 18. decembra 2019. godine povodom proslave predstojećih novogodišnjih i božićnih praznika, upriličen prijem za studente srpskog jezika na Fakultetu za strane jezike i književnost Univerziteta u Bukureštu. Pored studenata svečanosti prisustvovale i prof. dr Oktavija Nedelku, direktor Departmana za rusku i slovensku filologiju Fakulteta za strane jezike i književnost Univerziteta u Bukureštu, Lidija Čolević, lektor za srpski jezik i Dušica Ristin, profesor na Fakultetu. Studenti su otpevali srpske i rumunske božićne pesme.



FINANSIJSKI VODIČ ZA POVRATNIKE NARODNE BANKE SRBIJE

Narodna banka Srbije je izradila Finansijski vodič za povratnike, kojim nastoji da unapredi informisanost naših građana koji žele da se vrate u R.Srbiju, sa aspekta deviznih propisa uz nasotjanje da se stvore uslovi za njihov lakši povratak i bržu integraciju, kao i za raspolaganje njihovim novcem.

Cilj Finansijskog vodiča je da se na jednom mestu, jednostavno i sveobuhvatno, pruže informacije u vezi s većinom pitanja iz oblasti deviznog poslovanja koje su značajne za povratak naših građana iz inostranstva, u skladu sa zakonom o deviznom poslovanju.

Finansijskom vidiču može se pristupiti putem sajta Narodne banke Srbije ovde.



Projekat „Srbija za Srbe iz regiona“

Obaveštavamo da je Zaključkom Vlade Republike Srbije povodom Projekta „Srbija za Srbe iz regiona“ u školskoj 2019/2020. godine odobreno stipendiranje 18 studenata iz zemalja iz regiona.
Poziv je otvoren za pripadnike srpskog naroda koji žive u Republici Sloveniji, Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Republici Severnoj Makedoniji, Rumuniji, Republici Albaniji i Mađarskoj, prema uslovima kako je navedeno u pozivu.

Krajnji rok za dostavu kandidature je 6. septembar 2019. godine, a prijave se dostavljaju nadležnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. 

Konkurs za dodelu stipendija u okvuru projekta Srbija za Srbe iz regiona za školsku 2019-2020 preuzmite ovde.

Prijavni formular stipendije za akademsku 2019-2020 preuzmite ovde



Kandidatura Republike Srbije za reizbor u Izvršni savet UNESCO,2019-2023.godine



Odluke o sufinasiranju projekata

Obaveštavamo da su 19.juna o.g. donete Odluke o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu. Odluke možete preuzeti na sledećim linkovima:

http://www.dijaspora.gov.rs/wp-content/uploads/2019/06/ODLUKA-DIJASPORA-2019.pdf

http://www.dijaspora.gov.rs/wp-content/uploads/2019/06/ODLUKA-REGION-2019-1.pdf



Konkursi za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu

MSP USDSR je raspisala konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu i matične države i dijspore. Konkursi su otvoreni od 13. marta o.g. do 01.aprila o.g.

Sve informacije o konkursu i proceduri prijavljivanja mogu se pronaći na linku.



Deseta konferencija srpske medicinske dijaspore, Beograd 20-22 juni 2019.godine

U Beogradu će se pod pokroviteljstvom Nj.K.V. Princa Aleksandra i Katarine Karađorđević od 20 do 22.juna 2019.godine  održati Deseta konferencija medicinske dijaspore. Cilj Konferencije je da se srpski lekari iz inostranstva i međunarodni stručnjaci okupe u misiji podrške srpskom  zdravstvenom sistemu, promovišući solidarnost, prijateljstvo i razmenu znanja.



Odluka o ukidanju viza za ulazak u R.Srbiju za državljane Federacije Sv.Kits i Republike Palau

Vlada R.Srbije, je na sednici održanoj 18.januara 2019.godine, donela odluku o ukidanju viza za državljane Federacije Sv.Kits i Nevis i Republike Palau, nosioce svih vrsta pasoša, prema kojoj ovi državljani mogu da ulaze, tranzitiraju i borave na teritoriji R.Srbije do 90 dana od datuma ulaska u R.Srbiju, u periodu od 180 dana.



Konkurs za sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2019. godini

Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije raspisalo je 10. januara 2019. godine Konkurs za sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu  u 2019. godini. Rok za podnošenje konkursnih prijava je 1. mart 2019. godine. Tekst Konkursa možete preuzeti ovde.



Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2019. godini

Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije raspisalo je 10. januara 2019. godine Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2019. godini. Rok za podnošenje konkursnih prijava je 1. mart 2019. godine. Tekst Konkursa možete preuzeti ovde.



Odluka o ukidanju viza za ulazak u R.Srbiju za državljane Antigva i Barbuda, Grenada, Komonvelt Dominika i Trinidad i Tobago

Vlada R. Srbije je, na sednici održanoj 25. oktobra 2018. godine, donela Odluku kojom se ukidaju vize za državljane Antigva i Barbuda, Grenada, Komonvelt Dominika i Trinidad i Tobago, nosioci svih pasoša, prema kojoj oni od 03. novembra 2018. mogu da ulaze, tranzitiraju i borave na teritoriji R. Srbije do 90 dana u periodu od stoosamdeset (180) dana, ukoliko ne postoje smetnje iz čl.15 Zakona o strancima.



Odluka o prestanku važenja Odluke o ukidanju viza za ulazak u R.Srbiju za državljane IR Iran, nosioce običnih pasoša

Vlada R. Srbije je, na sednici održanoj 08. oktobra 2018. godine, donela Odluku o prestanku važenja Odluke o ukidanju viza za ulazak u R.Srbiju za državljane Islamske Republike Iran, nosioce običnih pasoša. Odluka stupa na snagu 17.10.2018.godine.



Projekat „Srbija za Srbe iz regiona“

Obaveštavamo da je Zaključkom Vlade Republike Srbije povodom Projekta „Srbija za Srbe iz regiona“ u školskoj 2018/2019. godine odobreno stipendiranje 18 studenata iz zemalja iz regiona.
Poziv je otvoren za pripadnike srpskog naroda koji žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Rumuniji, Albaniji i Mađarskoj, prema uslovima kako je navedeno u pozivu.

Rok za dostavu kandidature je 30. septembar 2018. godine, a prijave se dostavljaju nadležnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. 

Obaveštavamo sve zainteresovane da je rok za prijavljivanje produžen do 25.10.2018.godine.

Više informacija kao i prijavu možete preuzeti ovde.



Prijavljivanje za dodelu stipendija u okviru Projekta "Srbija za Srbe iz regiona" za školsku 2017/2018 godinu

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije je, povodom Projekta "Srbija za Srbe iz regiona", a na osnovu zaključka Vlade Republike Srbije od 4. avgusta 2017. godine, odobrilo stipendiranje 18 studenata iz zemalja regiona za školsku 2016/2017 godinu.

Kandidati koji ispunjavaju uslove za dobijanje stipendije, prijavljuju se preko Ambasade Republike Srbije u Bukureštu.

Poziv za prijavljivanje za dodelu stipendija možete preuzeti ovde.

Popunjeni prijavni formular, zajedno sa potrebnom dokumentacijom, dostavlja se Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu, Calea Dorobantilor 34, Sector 1, Bukurešt.

Rok za dostavljanje prijava je 18. septembar 2017. godine



Osma Konferencija srpske medicinske dijaspore

Osma Konferencija srpske medicinske dijaspore biće održana u Beogradu u periodu od 21. do 23. juna 2017. godine uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Svetske zdravstvene organizacije. Više informacija o konferenciji možete pronaći ovde.



Odluka o ukidanju viza za državljane Republike Peru, nosioce običnih pasoša

Vlada Republike Srbije je, na svojoj sednici održanoj 11. maja 2017. godine, donela Odluku o ukidanju viza za državljane Republike Peru, nosioce običnih pasoša, za ulazak, tranzit i boravak na teritoriji Republike Srbije najduže do 90 dana u periodu od šest meseci, ukoliko ne postoje smetnje iz člana 11. Zakona o strancima. Odluka je objavljena u „ Službenom glasniku Republike Srbije ", br. 46/2017 od 12. 05. 2017. godine i stupa na snagu 20. 05. 2017. godine.



Međunarodni javni konkurs za izradu idejnog rešenja za spomen-obeležje Zoranu Đinđiću

Gradska uprava grada Beograda, Sekretarijat za kulturu, objavila je Javni međunarodni otvoreni dvostepeni konkurs za izradu idejnog rešenja za spomen-obeležje Zoranu Đinđiću na Studentskom trgu u Beogradu.

Tekst konkursa možete preuzeti ovde

Kratku biografiju Zorana Đinđića, koju je pripremila Gradska uprava grada Beograda, Sekretarijat za kulturu, možete preuzeti ovde



Obaveštenje o vremenu glasanja na predsedničkim izborima 2. aprila 2017. godine

Biračko mesto u Ambasadi u Bukureštu na izborima za predsednika Republike, 2. aprila 2017. godine, biće otvoreno tog dana od 7 do 20 časova po lokalnom vremenu. Na izborima će moći da glasaju birači koji su upisani u birački spisak i kojima je prihvaćena prijava za upis podatka da će glasati u Ambasadi u Bukureštu.

Na sajtu Republičke izborne komisije, na adresi http://www.rik.parlament.gov.rs postavljen je kraći video zapis sa obaveštenjem građanima o načinu glasanja na izborima za predsednika Republike.



Izbori za predsednika Republike Srbije, glasanje u inostranstvu – obaveštenje o načinu prijavljivanja

Izbori za predsednika Republike Srbije raspisani su za 2. april 2017. godine. Obaveštavaju se birači koji imaju boravište u inostranstvu da preko diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije, najkasnije pet dana pre dana zaključenja jedinstvenog biračkog spiska (11. marta 2017. godine), mogu podneti zahtev da se u jedinstveni birački spisak upiše podatak da će na predstojećim izborima za predsednika Republike glasati u inostranstvu.

Zahtev za upis u jedinstveni birački spisak podatka o tome da će birač glasati u inostranstvu obavezno mora da sadrži sledeće podatke: ime, prezime i ime jednog roditelja birača; jedinstveni matični broj birača; opštinu, odnosno grad i adresu prebivališta birača u zemlji, kao i podatke o opštini, odnosno gradu i adresi boravišta u inostranstvu prema kojoj će birač glasati na predstojećim izborima.

Podatak o tome da će birač glasati u inostranstvu može se upisati u jedinstveni birački spisak samo za lice koje je već upisano u jedinstveni birački spisak. U slučaju da lice koje ima biračko pravo nije upisano u jedinstveni birački spisak za odlučivanje po zahtevu za upis podatka o tome da će birač glasati u inostranstvu, neophodno je prethodno sprovesti postupak upisa u jedinstveni birački spisak. Zahtev za upis u jedinstveni birački spisak, istovremeno sa zahtevom za upis podatka da će birač glasati u inostranstvu, podnosi se diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije.

Uvid u jedinstveni birački spisak može se izvršiti i elektronskim putem na zvaničnoj internet stranici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, na adresi http://birackispisak.mduls.gov.rs/javniportal, unošenjem podatka o jedinstvenom matičnom broju građana.

Ovde možete preuzeti sledeća dokumenta:

Obaveštenje za upis u birački spisak podataka o tome da će birač glasati u inostranstvu

Zahtev za upis u birački spisak podataka da će birač glasati u inostranstvu

Zahtev za upis u jedinstveni birački spisak u Republici Srbiji (za lica koja još uvek nisu upisana u birački spisak)

Zahtev za upis u birački spisak podataka o tome da će birač glasati u inostranstvu i zahtev za upis u jedinstveni birački spisak u Republici Srbiji (ako je potrebno) građani Republike Srbije sa boravištem u Rumuniji (na konzularnom području Ambasade), koji žele da ostvare biračko pravo na izborima za predsednika Republike na biračkom mestu u Ambasadi u Bukureštu, mogu podneti lično u prostorijama Ambasade (Calea Dorobanților 34, Bukurešt), poslati na mejl Ambasade zajedno sa skeniranom kopijom pasoša ili poslati na faks +4021 210 0175. Zahtevi se mogu podneti svakog dana (uključujući vikend) od 8 do 22 časa, a poslednjeg dana roka (11. mart 2017) do 24 časa.

Za sva obaveštenja u vezi sa podnošenjem zahteva molimo da se obratite na telefon +40 724 592 646 (konzul Ljiljana Subić) ili na mejl: ambrsbuk.konz@gmail.com



Poziv za prijavu potraživanja po osnovu devizne štednje

Zakonom o regulisanju javnog duga Republike Srbije po osnovu neisplaćene devizne štednje građana položene kod banaka čije je sedište na teritoriji Republike Srbije i njihovim filijalama na teritorijama bivših republika SFRJ, koji je stupio na snagu 30.12.2016. godine, obezbeđen je pravni osnov za isplatu stare devizne štednje, bez obzira na državljanstvo štediše.

Poziv za prijavu potraživanja po osnovu devizne štednje, na osnovu pomenutog Zakona, podnosi se direktno Upravi za javni dug Republike Srbije (lično ili poštom), i može se podneti u roku od godinu dana od dana objavljivanja poziva za prijavu potraživanja. Poziv za prijavu potraživanja objavljen je 23.02.2017. godine. Tekst poziva za prijavu potraživanja možete preuzeti ovde.



Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2017. godini

Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije raspisalo je 13. januara 2017. godine Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2017. godini. Rok za podnošenje konkursnih prijava je 28. februar 2017. godine. Tekst Konkursa možete preuzeti ovde.



Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2017. godini

Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije raspisalo je 9. januara 2017. godine Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2017. godini. Rok za podnošenje konkursnih prijava je 28. februar 2017. godine. Tekst Konkursa možete preuzeti ovde.



Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine o međusobnom ukidanju viza za nosioce običnih pasoša

Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine o međusobnom ukidanju viza za nosioce običnih pasoša, koji je potpisan u Rigi, 5. novembra 2016. godine, stupa na snagu 15. januara 2017. godine.

Na osnovu ovog sporazuma, državljani Republike Srbije i državljani Narodne Republike Kine, nosioci običnih pasoša, mogu da ulaze, tranzitiraju i borave na teritoriji druge države bez vize do 30 (trideset) dana od datuma ulaska.



Susret premijera Srbije i Rumunije u Temišvaru

Predsednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se 10. novembra 2016. godine u Temišvaru sa predsednikom Vlade Rumunije Daćijanom Ćološem, sa kojim je razgovarao o bilateralnoj saradnji, jačanju trgovinske razmene, evropskom putu Srbije, migrantskoj krizi i situaciji u regionu.

Nakon susreta, dvojica premijera su prisustvovala potpisivanju:

- Protokola o formiranju i aktivnostima mešovitih patrola duž zajedničke državne granice (Protokol su potpisali potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Republike Srbije, Nebojša Stefanović, i ministar unutrašnjih poslova Rumunije, Dragoš Tudorake),

- Zajedničke izjave o podršci Rumunije Republici Srbiji u procesu integracija u EU (Izjavu su potpisali ministar bez portfelja zadužena za evropske integracije u Vladi Republike Srbije, Jadranka Joksimović, i ministar spoljnih poslova Rumunije, Lazar Komanesku), i

- Deklaracije o prekograničnoj saradnji u oblasti zapošljavanja i socijalne politike (Deklaraciju su potpisali ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Republike Srbije, Aleksandar Vulin, i ministar za rad, zapošljavanje, socijalnu zaštitu i starije osobe u Vladi Rumunije, Dragoš Pislaru).

Tokom posete Rumuniji premijer Vučić je obišao sedište Saveza Srba u Rumuniji, kao i Srpsku pravoslavnu crkvu u Temišvaru.



OGLAS ZA PRUŽANJE USLUGA U CILJU OTUDJENJA NEPOKRETNOSTI – OTUDJENJA DIPLOMATSKE NEPOKRETNE IMOVINE U NJUJORKU (SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE), TOKIJU (JAPAN), BONU (NEMAČKA) I BERNU (ŠVAJCARSKA)

Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Slovenija i Republika Srbija – kao jedine države sukcesori bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i kao suvlasnici diplomatsko-konzularne imovine SFRJ, kao prethodnog titulara, objavljuju poziv za učešće na konkursu za pružanje posredničkih usluga u cilju otuđivanja diplomatske nepokretne imovine u NJujorku (SAD), Tokiju (Japan), Bonu (Nemačka) i Bernu (Švajcarska).

Original oglasa na engleskom jeziku možete preuzeti ovde.

Prevod oglasa na srpski jezik možete preuzeti ovde.

Dokumentacija neophodna za prijavljivanje (na engleskom jeziku):

Formular za prijavu

Garancija formular B1

Garancija formular B2



Potpisan sporazum Srbije i Rumunije u oblasti socijalne sigurnosti

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Republike Srbije, Aleksandar Vulin, i ministar za rad, zapošljavanje, socijalnu zaštitu i starije osobe u Vladi Rumunije, Dragoš Pislaru, potpisali su 28. oktobar 2016. godine u Beogradu Sporazum o socijalnoj sigurnosti i Administrativni sporazum za njegovo sprovođenje.

Ministar Vulin je tom prilikom istakao da se ovim dokumentima našim radnicima u Rumuniji osiguravaju sva prava koja imaju i domaći zaposleni, a sa druge strane, Srbija pokazuje da je zemlja u koju vredi doći, raditi i biti u potpunosti zaštićen.

Sporazum o socijalnoj sigurnosti između Srbije i Rumunije odnosi se na osiguranje, penzijsko osiguranje, porodiljske nadoknade i dečji dodatak, predočio je ministar, napominjući da je novi sporazum zamenio sporazum iz 70-ih godina prošlog veka, koji ni izbliza nije imao ovu širinu. On je istovremeno izneo očekivanje da će između dve zemlje biti više zapošljavanja nego što je to bio slučaj do sada, podsetivši i na to da su otvoreni granični prelazi koji omogućavaju da ljudi brže i lakše komuniciraju.

Prema njegovim rečima, sporazum je potpisan uoči važnog susreta premijera dveju zemalja, koji bi trebalo da bude realizovan u Temišvaru 10. novembra 2016. godine.

Na ovaj način se, kako je ocenio ministar Vulin, pokazuje bliskost u odnosima dveju zemalja i u kojoj meri su one spremne da pomognu jedna drugoj, čuvajući prava građana kada rade u drugoj zemlji.

Ministar Vulin je istovremeno preneo zahvalnost rumunskom kolegi na ličnom naporu i entuzijazmu da do potpisivanja sporazuma dođe, ali takođe na principijelnoj poziciji Rumunije kada je u pitanju Kosovo i Metohija.

Ministar Pislaru je ocenio da će potpisani sporazum građanima Srbije i Rumunije pre svega pomoći da ostvare svoja prava na jednostavniji i lakši način, uz ocenu da je on odraz dugogodišnje dobre saradnje i velikog prijateljstva dveju zemalja.



Dan srpskog jezika u Rumuniji

Parlament Rumunije doneo je Zakon o ustanovljavanju Dana srpskog jezika u Rumuniji. Predlog za donošenje zakona podneo je krajem 2015. godine poslanik iz redova Saveza Srba u Rumuniji, Slavomir Gvozdenović. Predlog zakona je jednoglasno usvojen u Parlamentu 6. septembra 2016. godine, a stupio je na snagu 17. oktobra 2016. godine.

Zakon, koji nosi broj 177/2016, ustanovljava 21. novembar kao Dan srpskog jezika u Rumuniji. Navedeni datum izabran je jer simboliše prelazak Srba iz današnje Rumunije na upotrebu novog srpskog pisma koje je utemeljio veliki reformator, Vuk Stefanović Karadžić. Naime, na taj dan, 1826. godine, Dimitrije Pantić Tirol, temišvarski pisac i publicista, obavestio je Vuka Karadžića da je novim pismom štampao prvi broj „Banatskog almanaha“, jedne od prvih publikacija na srpskom jeziku.

Tekst Zakona na srpskom jeziku:

ZAKON o ustanovljavanju Dana srpskog jezika

Član 1.

Ustanovljava se 21. novembar kao Dan srpskog jezika

Član 2.

(1) U sredinama u kojima žive pripadnici srpske zajednice će jednom godišnje, povodom proslave Dana srpskog jezika, biti organizovane manifestacije posvećene ovom danu.

(2) Centralni i lokalni organi javne vlasti, nevladine organizacije i druge institucije mogu logistički i finansijski pomagati proslavu ovog dana.

Član 3.

U obrazovnim ustanovama u kojima se predaje srpski jezik, 21. novembra biće organizovan kulturno-umetnički program posvećen ovom prazniku.

Član 4.

Rumunsko radiodifuzno udruženje i Rumunska nacionalna televizija, u svojstvu javnih servisa, mogu u svoje programe uvrstiti delove manifestacija posvećenih ovom prazniku.

Tekst Zakona na rumunskom jeziku možete preuzeti ovde.



Novi Sporazum MSP - MPNTR o organizovanju obrazovno-vaspitnog rada na srpskom jeziku u inostranstvu

Ministarstvo spoljnih poslova i Ministrarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja R. Srbije potpisali su novi Sporazum o organizovanju obrazovno-vaspitnog rada na srpskom jeziku u inostranstvu. Sporazum možete preuzeti ovde.



Dani srpske kulture u Bukureštu 2016

U Bukureštu su od 5. do 8. oktobra 2016. održani Dani srpske kulture, tradicionalna manifestacija koju četvrtu godinu za redom organizuje Savez Srba u Rumuniji, Mesna organizacija u Bukureštu.

Manifestacija je počela 5. oktobra svečanim otvaranjem u sedištu podružnice u Bukureštu, na kojoj su, pored predsednika Borislava Velimirovića, govorili i Amet Alejdin, državni sekretar na čelu rumunskog Departmana za međuetničke odnose, posebnog vladinog tela zaduženog za manjinske zajednice, dr Slavomir Gvozdenović, poslanik u rumunskom parlamentu, i otpravnik poslova Ambasade Jelena Čukić Matić. Nakon pozdravnih govora održana je promocije knjige „ Govor mržnje“ dr Rajka Kornje.

Manifestacija je nastavljena 6. oktobra u Muzeju sela „Dimitrije Gušti“ u Bukureštu, gde je učesnicima predstavljena izložba fotografija „Srbi u Baraganskoj golgoti“, dok su se poslednjeg dana manifestacije na sceni Muzeja sela smenjivali izvođači narodne i starogradske muzike, kao i kulturno-umetnička društva.



Obeležena 100-godišnjica borbi na Dobrudžanskom frontu u Rumuniji

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Republike Srbije, Aleksandar Vulin, predvodio je 3. septembra državnu ceremoniju polaganja venaca i odavanja počasti povodom obeležavanja jubilarne 100-godišnjice borbi na Dobrudžanskom frontu. Ceremonija je održana kod spomenika srpskim borcima Prve srpske dobrovoljačke divizije u Prvom svetskom ratu u Medđidiji u Rumuniji.

Skupu, koji je počeo verskim obredom, prisustvovali su i ambasador Srbije u Bukureštu, predstavnici Ministarstva odbrane Češke Republike, predstavnici Vojske Rumunije, predstavnici Sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama Vojvodine i Udruženja za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije. Organizator komemorativne ceremonije je Liga rumunsko-srpskog prijateljstva i Asocijacija kulta heroja „Ređina Maria“, filijala Konstanca.

Ministar Vulin je u govoru rekao da je Srbija u Rumuniji uvek videla i znala da ima prijatelja, baš kao što i Rumunija uvek može da se osloni na Srbiju, dodavši: “Zahvaljujući kostima ovih pravednika, Srbija je izborila pravo da sama odlučuje ko su joj prijatelji i tog se prava nikada neće odreći. Prijatelje biramo sami, a neprijatelji lako izaberu nas”. Ministar Vulin zahvalio je Rumuniji zato što čuva uspomenu na Srbe koji su dali svoje živote za slobodu tokom Prvog svetskog rata.

U spomen kosturnici u Medđidiji počiva oko 8.000 boraca Prve srpske dobrovoljačke divizije.



Gostovanje KUD „Tradicija“ iz Trstenika na Međunarodnom festivalu folklora “Hora Mare” u županiji Kalaraši

Županijski savet Kalaraši u saradnji sa Kulturnim centrom ove županije organizovao je u periodu od 12. do 15. avgusta 2016. godine Međunarodni festival folklora “Hora Mare”.


Na festivalu su se predstavili kulturno-umetnički ansambli iz 12 zemalja (Gruzija, Vijetnam, Letonija, BiH, Slovačka, Izrael, Turska, Španija, Kipar, Egipat), uključujući i Srbiju, kao i nekoliko ansambala iz Rumunije. KUD „Tradicija“ iz Trstenika predstavio se na festivalu igrama i pesmama iz Srbije.


Ambasador B.Branković je, tim povodom, održao prigodan govor i pozdravio organizatore, učesnike i posetioce festivala. Takođe, dao je i intervju novinaru RTV Trstenik koji je pratio ansabl na ovom nastupu.



Poseta delegacije Udruženja potomaka ratnika Srbije 1912-1920

U sklopu posete mestima u Rumuniji i Bugarskoj – značajnih za očuvanje i razvijanje tradicija naše slavne prošlosti, delegacija Saveza udruženja potomaka ratnika Srbije 1912-1920 je boravila u Rumuniji, u periodu 24-26. jula o.g. Delegaciju, koju je činilo oko 40 potomaka naših ratnika, predvodio je predsedik Republičkog odbora Saveza, pukovnik Ljubomir Marković.
Delegacija je u ponedeljak, 25. jula o.g, u prisustvu najviših rukovodilaca rumunskog Udruženja ratnih veterana, položila venac na Spomenik neznanom junaku – najvažniji Memorijal u Rumuniji posvećen rumunskim vojnicima palim u Prvom i Drugom svetskom ratu, a koji se nalazi u Bukureštu. Istog dana, priređen je sastanak za našu delegaciju u sedištu rumunskog Udruženja ratnih veterana. Naša delegacija je, takođe, posetila ambasadu R.Srbije u Bukureštu.


Sutradan, 26. jula, delegacija je posetila Medđidiju, gde je položila venac na Spomen kosturnicu Prve srpske dobrovoljačke divizije – gde je sahranjeno preko 3 hiljade vojnika palih u bitkama na tzv. Dobrudžanskom frontu, pre 100 godina (od avgusta do oktobra 1916). Ceremoniji polaganja venaca je prisustvovao i gradonačelnik Medđidije Valentin Vrabie, koji je potom primio delegaciju i u sedištu primarije (gradskoj kući). Nakon posete Medđidiji, naša delegacija je produžila za Konstancu, odnosno za Bugarsku.
Svim aktivnostima naše delegacije su prisustvovali predstavnici ambasade, izaslanik Ministarstva odbrane.R.Srbije u Rumuniji i predstavnici Saveza Srba u Rumuniji.



Prijavljivanje za dodelu stipendija u okviru projekta „Srbija za Srbe iz regiona“ školsku 2016/2017. godinu

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije je povodom Projekta „Srbija za Srbe iz regiona“, a na osnovu zaključka Vlade Republike Srbije od 15. jula 2016. godine, odobrilo stipendiranje 25 studenata iz zemalja regiona za školsku 2016/2017. godinu.
Kandidati koji ispunjavaju uslove za dobijanje stipendije, prijavljuju se preko Ambasade Republike Srbije u Bukureštu.
Poziv za prijavljivanje za dodelu stipendija u okviru Projekta „Srbija za Srbe iz regiona“ možete preuzeti ovde.
Popunjeni prijavni formular zajedno sa potrebnom dokumentacijom dostavlja se Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu, Calea Dorobantilor 34, Sector 1, Bukurest.
Rok za dostavljanje prijava je 31. jul 2016. godine. Za sve dodatne informacije, kao i spisak fakulteta sa ponudjenim studijskim programima, mozete se obratiti Ambasadi.

 



Važno obaveštenje Fakulteta za strane jezike i književnosti Univerziteta u Bukureštu

Fakultet za strane jezike i književnosti Univerziteta u Bukureštu ove godine nudi kandidatima koji su maturirali mogućnost da se upišu na akademske studije, sa specijalizacijom: Srpski jezik i književnost – i drugi strani jezik ili rumunski jezik, na budžetska mesta, ili na samofinansirajuća mesta. Upisi su u periodu od 13. do 20. jula u sedištu u ulici Pitar Moș br. 7-13, a kriterijum za selekciju je prosek koji su kandidati ostvarili na maturskom ispitu.
Odsek za srpski jezik na Univerzitetu u Bukureštu ima lepu tradiciju, koja ima svoje početke još u međuratnom periodu, a studenti mogu da koriste najbolje biblioteke (Centralnu univerzitetsku biblioteku, Biblioteku Rumunske akademije, Narodnu biblioteku Rumunije), kao i neograničene mogućnosti da obogate svoje poznavanje duhovne kulture, te da unaprede svoje stvaralačke sposobnosti i poznavanje srpskog jezika, književnosti i kulture.

Za ostale informacije videti linkove:
http://infoub.unibuc.ro/index.php/comunicate-de-presa/4226-admiterea-2016-la-universitatea-din-bucuresti?utm_source=MailingList&utm_medium=email&utm_campaign=Profesori+05.07.2016+%2826%29

http://lls.unibuc.ro/admitere-2016/

Kontakt osoba Upisne komisije: doc. dr Dušica Ristin

 

Facultatea de Limbi și Literaturi Străine a Universității din București oferă anul acesta candidaților cu Bacalaureat posibilitatea de a se înscrie pentru ciclul de licență la specializarea Limba și literatura sârbă - o a doua limbă străină sau limba română, pe locurile de la buget sau la locurile cu taxă. Înscrierile sunt in perioada 13 iulie – 20 iulie, în sediul din str. Pitar Moș nr. 7-13, iar criteriul de departajare este media obținută de candidați la examenul de Bacalaureat.
Secția de Limba sârbă de la Universitatea din București are o frumoasă tradiție care își are începutuile încă din perioada interbelică, studenții beneficiază de cele mai bune biblioteci (Biblioteca Centrală Universitară, Biblioteca Academiei Române, Biblioteca Națională a României) și posibilități nelimitate de a-și îmbogăți cultura spirituală, aptitudinile creatoare și cunoștințele de limbă, literatură și civilizație sârbă.


Pentru alte informații, vezi link-urile:
http://infoub.unibuc.ro/index.php/comunicate-de-presa/4226-admiterea-2016-la-universitatea-din-bucuresti?utm_source=MailingList&utm_medium=email&utm_campaign=Profesori+05.07.2016+%2826%29

http://lls.unibuc.ro/admitere-2016/

Persoană de contact Comisia de admitere: lect. dr. Dusița Ristin


 



OBAVEŠTENJE

Primena Zakona o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016 - dalje: ZOUP) počeće od 1. juna 2017. godine, osim odredaba članova 9., 103. i 207, sa čijom primenom će se početi od 8. juna 2016. godine. Navedene odredbe Zakona predviđaju da je organ, koji vrši uvid u podatke o činjenicama neophodnim za odlučivanje o kojima se vodi službena evidencija, dužan da ih po službenoj dužnosti pribavlja i obrađuje. Od stranke će se, ubuduće, zahtevati dostavljanje podataka neophodnih radi njene identifikacije i dostava dokumenata, koja potvrđuju činjenice o kojima se ne vodi službena evidencija u R. Srbiji.


Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave R.Srbije - OBAVEŠTENJE


Izvod iz Zakona o opštem upravnom postupku



Vizni režim između Republike Srbije i Republike Liban

Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Liban o ukidanju viza za nosioce diplomatskih, specijalnih i službenih pasoša, stupa na snagu 28. maja 2016. godine.
Od tog datuma, državljani dveju zemalja, nosioci diplomatskih, specijalnih i službenih pasoša, imaju pravo na ulazak, tranzit i boravak na teritoriji države druge strane bez vize, u trajanju do 90 (devedeset) dana.



Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2016. godini

Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije raspisalo je 25. februara 2016. godine Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2016. godini.
Tekst konkursa, obrasci za prijavljivanje i ostala dokumentacija mogu se naći na veb sajtu Ministarstva: www.kultura.gov.rs
Rok za podnošenje konkursnih prijava je 28. mart 2016. godine.
Za dodatne informacije zainteresovani se mogu obratiti Mladenu Veskoviću u Ministarstvu kulture i informisanja putem elektronske pošte mladen.veskovic@kultura.gov.rs ili telefonom na broj +381 11 3398 026.

 



PORTAL „DIJASPORA NA VEZI“

Obaveštavamo da će srpska dijaspora u martu 2016. dobiti novi informativni portal "Dijaspora na vezi" (www.dijasporanavezi.com, www.dijasporanavezi.rs) - informativni portal pokrenut sa idejom da Srbima u rasejanju na jednom mestu ponudi značajne informacije iz različitih oblasti – društva, ekonomije, obrazovanja, kulture, sporta, kao i da ih informiše o svim pitanjima važnim za svakodnevni život u zemljama prijema.

Prepoznajući potrebe Srba u dijaspori i regionu i nastojeći da se veza matice i dijaspore konstantno jača i unapređuje, ovaj sajt generiše vesti iz dijaspore i služi kao izvor informacija pre svega Srbima izvan matice, ali i kao informator matici o aktivnostima i delovanjima u dijaspori.

Dijaspora na vezi je spona između medija, udruženja i pojedinaca u dijaspori. Ideja je da se na ovaj način motivišu srpski mediji, novinari i izveštači srpskih udruženja iz rasejanja da o svojim aktivnostima i istaknutim pojedincima redovno informišu ne samo lokalnu zajednicu već i čitavu dijasporu.

Čvrsta veza između Srba u rasejanju i matici značajna je osnova za jačanje dalje saradnje i realizovanje zajedničkih projekata. Portal prikazuje i kakav je bio put ljudi koji su iz Srbije krenuli u nepoznato i postigli zapažene uspehe.

Informativni portal Dijaspora na vezi rezultat je istoimenog projekta Media i reform centra Niš, koji se realizuje uz podršku Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova, i u saradnji sa Kancelarijom za saradnju sa dijasporom Grada Niša.

Putem mejlova info@dijasporanavezi.rs, dijasporanavezi@gmail.com ili Vibera +381(0)66 85 28 011 mogu biti dostavljene informacije o bitnim događajima i novostima kako bi isti bili objavljeni na ovom portalu i tako doprineli informisanju sunarodnika širom sveta.
 



Projekat "Srbija za Srbe iz regiona" za školsku 2016/2017 godinu

Obaveštavamo sve zainteresovane da će Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije nastaviti realizaciju projekta „Srbija za Srbe iz regiona“ za stipendiste iz zemalja iz regiona za školsku 2016/2017 godinu.
Nadležno ministarstvo će raspisati konkurs za studente kojima je potreban kurs srpskog jezika. Takođe, prednost za dobijanje stipendije imaće kandidati koji su zainteresovani za studije u oblasti obrazovanja nastavnika.



Proslava Dana Sv. Save

U utorak, 26. januara o.g, u Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu priređen prijem za studente sa Odseka za srpski jezik i književnost na Fakultetu za strane jezike i književnost Univerziteta u Bukureštu, povodom dana Sv.Save.
Skupu se odazvalo, pored studenata i njihovih profesora, i oko 30-tak pripadnika srpske manjine, članova Saveza Srba iz Bukurešta, predstavnika Lige rumunsko-srpskog prijateljstva, Rumunsko-srpskog biznis kluba i Univerziteta „Dimitrije Kantemir“ u Bukureštu, kao i drugi koji se tradicionalno odazivaju svim pozivima Ambasade.


Prijem, uz prigodno posluženje, organizovan je na inicijativu predsednika podružnice Saveza Srba iz Bukurešta B. Velimirovića, a uz svesrdnu pomoć Ambasade. Ovakav skup, se već dugi niz  godina organizuje u Temišvaru gde je sedište Saveza Srba, a po treći put je organizovan u Bukureštu.
S obzirom da je ambasador B.Branković bio privremeno odsutan zbog dolaska delegacije na čelu sa savetnikom PR RS ambasadorom I. Mrkićem u Bukurešt, prisutnim gostima je dobrodošlicu poželeo ministar-savetnik G.Gvozdenović, koji im se obratio prigodnim govorom. Takođe, goste je pozdravio i predsednik Saveza Srba u Bukureštu B. Velimirović.


Oko 10-tak studenata srpskog jezika sa druge godine studija, je za ovu priliku otpevalo himnu Sv.Savi i pripremilo prigodan recital kako bi podsetili na ulogu i značaj Sv. Save za srpsku istoriju i školstvo.
Pomenuti skup je, kao i prethodnih godina, zabeležila Nacionalna televizija Rumunije.



Srbi za Srbe - Bozićna akcija 2016

Humanitarna organizacija SRBI ZA SRBE pokrenula je tradicionalnu BOZICNU AKCIJU pomoci socijalno ugrozenim porodicama i deci koje zive rasuti sirom Balkana u teskim zivotnim uslovima. Plan akcije pomoci jeste da se u periodu od Bozica do Savindana 2016. godine sprovede akcija pomoci za preko 50 porodica na Kosovu i Metohiji i ostatku Srbije, Krajini, Republici Srspkoj, Federaciji BiH, Crnoj Gori i Makedoniji. Pozivamo vas da u skladu sa vasim mogucnostima donirate sredstva sa kojima cemo obezbediti vrednu pomoc za ugrozenu decu i njihove porodice i time im ulepsamo predstojece Bozicne i novogodisnje praznike.

·         Donacije putem VISA, Master Card.. – www.srbizasrbe.net/donacije

·         Donacije putem PayPal: szsaustrija@gmail.com, i szsamerika@gmail.com

·         Donacije putem Moneybookers: c3c.org@gmail.com

·         Srbija (dinarski racun): 160-279491-71, Banca Intesa, Beograd

·         Srbija (devizni racun): IBAN: BA39 5688 0612 0000 2134, SWIFT: B?LVBA22, Customer: Srbi za Srbe

·         Srbija: SMS na 7763 (Telenor, Telekom, VIP mreze) – cena poruke 100 din.

·         Republika Srpska (KM racun): 56201281300241-58, NLB Razvojna banka

·         Republika Srpska (devizni racun): IBAN: 5620 1281 3002 5031, SWIFT: RAZBBA22, Customer: Srbi za Srbe

·         Crna Gora (tekuci racun): 510-91548-03, Crnogorska komercijalna banka

·         Crna Gora (devizni racun): IBAN: ME25 5000 0000 0091 5480 3, SWIFT: CKBCMEPG, Customer: Humanitarna org. Srbi za Srbe

·         Nemacka: Konto: 2751992, BLZ: 760 606 18, IBAN: DE84 7606 0618 0002 7519 92, SWIFT/BIC: GENODEF1N02, Customer: Serben fur Serben

·         Nemacka: tekst “SZS” na 81190 (za sve operatere) – cena poruke 2.99 evra

·         Austrija: Konto: 10364339, BLZ: 32000, IBAN: AT97 3200 0000 1036 4339, SWIFT/BIC: RLNWATWW, Customer: Org. f. hum. Hilfe – Srbi za Srbe

·         Svajcarska: Konto: 61-335679-5, Swiss Post, IBAN: CH57 0900 0000 6133 5679 5, SWIFT: POFICHBEXXX, BIC: 9000, Customer: Org. f. hum. Hilfe & Integration Srbi za Srbe Swiss

·         SAD: personal or business check to: Serbs for Serbs, PO Box 34206, Chicago, IL 60634

·         Kanada: personal or business check to: Serbs for Serbs Canada, 635 The Queensway, Lower Level, Toronto, ON, M8Y 1K6, e-transfer: donate2sfs@gmail.com – Answer scenario: Q: What is on JAN 7? A: Bozic

Sve pristigle donacije bice kao i uvek javno prikazane na zvanicnom sajtu www.srbizasrbe.org i www.serbsforserbs.org

Povezite se sa organizacijom na drustvenim mrezama i pomozite nam da nas apel za pomoc stigne do sto veceg broja ljudi sirom sveta: www.facebook.com/srbizasrbe, www.twitter.com/srbizasrbe, www.instagram.com/srbizasrbe/



Poslovni savet Privredne komore Srbije za dijasporu

Obaveštavamo:

1. U Beogradu će se u Privrednoj komori Srbije (PKS), 28.decembra 2015.godine sa početkom u 12:00 časova održati redovna sednica Poslovnog saveta PKS za dijasporu, kojom će predsedavati Marko Čadež, predsednik PKS.

Molimo da ukoliko ste zainteresovani da učestvujete na sednici u statusu gosta, da se javite Ambasadi najkasnije do srede 23. decembra 2015.godine, radi prijavljivanja.

2. U organizaciji Udruženja srpskih privrednika u Švajcarskoj će se održati Sajam privrednika 27-28.maja (3-4.juna) 2016.godine u Cirihu-Hala Dietikon.

Spisak izlagačkih oblasti (1) i Ugovor za izlagače (1,2) možete preuzeti ovde.

Molimo da ukoliko ste zainteresovani da učestvujete na Sajmu privrednika, predate Ambasadi uredno popunjenu prijavu do 24.januara 2016.godine.
 



Obeležavanje Dana primirja u Prvom svetskom ratu

Povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu, predstavnici ambasade RS u Bukureštu (ministar-savetnik G.Gvozdenović i savetnik V.Cvetković) i izaslanstva Ministarstva odbrane RS u Bukureštu (potpukovnik M.Zdravković) 11. novembra 2015.g. položili su lovorov venac na Spomen kosturnicu Prve srpske dobrovoljačke divizije u Medđidiji, sa tekstom „Slavom ovenčanim precima – Ambasada Republike Srbije u Bukureštu“.


Pomen stradalim ratnicima – svetu liturgiju, održao je vojni sveštenik iz Medđidije, nakon čega su se skupu obratili G.Gvozdenović, general A.Soći - komandant 9-te mehanizovane brigade u Konstanci i gradonačelnik Medđidije Marian Jordake.


Kao i prethodnih godina, odavanje vojnih počasti palim srpskim dobrovoljcima obavljeno je uz veoma dobro organizovan vojni protokol, u prisustvu zamenika komandanta 53. vazduhoplovnog puka, lociranog u Medđidiji.
Osim ambasade R.Srbije, vence na spomenik su položili i predstavnici Saveza Srba iz Rumunije, Ministarstva nacionalne odbrane Rumunije i lokalnih vlasti iz Medđidije.

 



Prodaja vozila - oglašavanje

Ambasada Republike Srbije u Bukureštu oglašava prodaju vozila marke:

Opel Vectra
Tip motora: C16NZ, benzinac
Godina proizvodnje: 1991
Pređena kilometraža: 190.038 km
Cena: 1.300 evra


Za sve dodatne informacije pozvati na telefon 021 210 0359 , ili e-mail: mail@ambserbia.ro
Oglas važi do 28.10.2015. godine, do 12:00 časova.



Non-paper sa glavnim argumentima Republike Srbije o neprihvatljivosti članstva "Kosova" u UNESCO

Non-paper sa glavnim argumentima Republike Srbije o neprihvatljivosti članstva "Kosova" u UNESCO - pogledajte ovde.



PROCENA TRŽIŠNE VREDNOSTI NEPOKRETNOSTI

Pozivamo zainteresovane kompanije da dostave ponude za procenu tržišne vrednosi  zgrade Ambasade Republike Srbije, Calea Dorobantilor nr. 34, Sector 1, 010573 Bucuresti.


Za sve dodatne informacije pozvati na telefon 021 210 0359 , ili e-mail: mail@ambserbia.ro


Ponude poslati elektronskim putem ili poštom. Rok za dostavu ponuda je 02.11.2015. godine, do 12:00 časova.

 

Evaluarea valorii de piaţă a bunurilor imobiliare

Invităm companiile interesate să ne transmită oferta pentru evaluarea valorii de piaţa a cladirii Ambasadei Republicii Serbia situată în Calea Dorobanţilor nr. 34, Sector 1, 010573, Bucureşti.
Pentru informaţii suplimentare vă rugam să sunaţi la numărul de telefon 021 210 0359, sau să ne transmiteţi pe adresa de e-mail: mail@ambserbia.ro
Ofertele pot fi transmise prin e-mail sau prin poştă pana la data de 02.11.2015, orele 12.00.
 



OTVARANjE POSEBNOG NAMENSKOG RAČUNA ZA PRIKUPLjANjE DONACIJA I UTVRĐIVANjE NAČINA KORIŠĆENjA SREDSTAVA DONACIJA ZA MIGRANTE

 Na osnovu Zaključka Vlade Republike Srbije, otvoren je posebni namenski račun za prikupljanje donacija i utvrđivanje načina korišćenja sredstava donacija za migrante, a donete su i instrukcije za uplatu sredstava.

Devizni namenski multivalutni račun otvoren je kod Narodne banke Srbije Ministarstvo finansija – Uparava za trezor – namenski multivalutni račun za uplatu sredstava za prikupljanje donatorske i humanitarne pomoći za migrante:

Instrukcija za plaćanje u evrima:

SWIFT MESSAGE FIN 103

FIELD 32A: VALUDE DATE - AMOUNT

FIELD 56A /INTERMEDIARY/:     DEUTDEFF 

FIELD 57A / ACC. WITH BANK/  DE20500700100935930800 / NBSRRSBG

FIELD 59:  (BENEFICIARY) RS35908504642019323074,  MINISTARSTVO FINANSIJA UPRAVA ZA TREZOR

FIELD 70:  DETAILS OF PAYMENT



Dani srpske kulture u Bukureštu

30. septembra 2015. godine, u Bukureštu su počeli Dani srpske kulture. Ovu manifestaciju već treću godinu za redom organizuje bukureštanska podružnica Saveza Srba u Rumuniji i može se reći da je već postala tradicionalna (do 2013. godine Dani srpske kulture održavani su samo u Temišvaru).
Manifestacija je počela svečanom inauguracijom sedišta podružnice Saveza Srba u Bukureštu, što je veoma značajan događaj imajući u vidu da ova podružnica od 2002. godine nije imala sedište u glavnom gradu Rumunije. Za ponovno dobijanje sedišta, kao i značajan porast aktivnosti bukureštanske podružnice, svakako je najzaslužniji predsednik podružnice Borislav Velimirović, koji je tu funkciju preuzeo 2013. godine.
Na svečanom otvaranju, osim B.Velimirovića, govorili su Ognjen Krstić, predsednik Saveza Srba za celu Rumuniju, i Dragan Krstić, potpredsednik Lige srpsko-rumunskog prijateljstva.
Ispred ambasade okupljenima se obratio otpravnik poslova a.i. Goran Gvozdenović. Okupljenima se obratila i Nina Sajić, ambasador BiH u Bukureštu.


Za razliku od prethodne dve godine, kada je ova manifestacija trajala po dva dana, ove godine trajala je čak četiri dana, a program je obuhvatio izložbe, koncerte, projekcije filmova i predstavljanje srpskog folklora.
Svečano otvaranje snimala je Rumunska nacionalna televizija, koja je ispratila i ostale događaje u okviru ove manifestacije, i koja će emitovati posebnu emisiju o Danima srpske kulture u Bukureštu.



Dani srpske kulture u Bukureštu



AKCIJA PRIKUPLJANJA POMOĆI ZA PRIHVAT IZBEGLICA U R.SRBIJI

 

Procedura uvoza humanitarne pomoći

Potrebna humanitarna pomoć za izbeglice i migrante u zimskom periodu



Poseta ministra pravde Republike Srbije Nikole Selakovića Rumuniji

Na poziv rumunskog ministra pravde R.Kazanćuka, ministar pravde Republike Srbije Nikola Selaković, u pratnji pomoćnika ministra Čedomira Backovića, boravio je u poseti Rumuniji u periodu 18-20. septembra 2015. godine, radi učešća na neformalnom sastanku ministara pravde zemalja Podunavskog regiona. Pomenutom sastanku, održanom 19. septembra o.g. u delti Dunava, prisustvovali su još i ministri pravde Austrije, Moldavije i Slovačke, dok su, zbog eskalacije krize sa izbeglicama, učešće otkazali ministri pravde Mađarske, Hrvatske i Slovenije.
Iako u užem sastavu od prvobitno planiranog, ovaj sastanak je bio veoma korisan i, prema rečima ministra Selakovića, postignut je načelni dogovor da se sledeći neformalni sastanak u ovom formatu održi u Srbiji, najverovatnije početkom/u prvoj polovini 2016.g.



Osim zajedničkog sastanka ministara pravde, ministar Selaković je sa ministrom Kazanćukom imao i bilateralni razgovor, koji je u najvećoj meri bio posvećen razmeni iskustava u organizaciji pravosudnih sistema dve zemlje. Ministar Kazanćuk je upoznao sa rešenjima koja su primenjena u Rumuniji, kao i o zahtevima Evropske unije prema Rumuniji u ovoj oblasti – kako u periodu pristupanja, tako i u aktuelnom periodu (u okviru Mehanizma saradnje i verifikacije – CVM).
Ministar Kazanćuk je ponudio pomoć ministarstva pravde Rumunije našoj zemlji u procesu pristupanja EU - vezano za poglavlja 23 i 24, naglasivši da Rumunija raspolaže potrebnim ekspertizama, uključujući i o problematici manjinskih prava.



Vizni režim između Republike Srbije i Republike Moldavije

Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Moldavije o ukidanju viza za državljane dveju zemalja stupa na snagu 6. avgusta 2015. godine.
Državljani dveju zemalja, nosioci važećih biometrijskih pasoša, nemaju obavezu pribavljanja vize za ulazak, izlazak i prelaz preko teritorije, kao i za boravak na teritoriji države druge strane, u periodu do 90 (devedeset) dana u okviru perioda od 6 (šest) meseci, računajući od dana prvog ulaska.



Usluga prenosa novca sa inostranstvom „Pošta Srbije“

Koristimo priliku da vas informišemo da je Javno preduzeđe „Pošta Srbije” do sada potpisalo sporazume sa poštanskim upravama Francuske, Rusije, Ukrajine, Belorusije i Crne Gore,

Informacije o usluzi prenosa novca su sledeće:
- iz navedenih zemalja, novac se u Republiku Srbiju može poslati preko mreže pošta. Više informacija se može naći na sajtovima poštanskih uprava tih zemalja
- novac se u Republici Srbiji može podići u više od 1200 pošta na teritoriji cele zemlje. Link ka spisku pošta, koji sadrži adresu i radno vreme pošta je: http://www.posta.rs/dokumenta/lat/posalji/ovlascene-poste-za-medjunarodnu-postansku-uputnicu.pdf
- za isplatu je potreban samo važeći lični dokument a nije potrebno popunjavanje obrazaca
- isplata novca u Republici Srbiji se vrši u dinarima po kursu koji je objavljen na sajtu JP ,,Pošta Srbije”
- slanje novca plaća pošiljalac, ne postoji obaveza otvaranja računa u banci, ni za pošiljaoca ni za primaoca
- u nastavku dajemo link ka sajtu JP „Pošta Srbije” deo na engleskom jeziku na kome se nalaze Opšti uslovi za vršenje usluga: http://www.posta.rs/struktura/eng/posalji/medjunarodna-postanska-uputnica.asp 
- za slanje novca iz Republike Srbije u navedene zemlje cena je izuzetno povoljna.
U toku su pregovori sa Poštom Republike Srpske, Hrvatske, Portugalije i UAE o uspostavljanju sistema prenosa novca.
Za sve dodatne informacije i sugestije možete se obratiti na telefon 3644-745 ili elektronskom poštom: novcano@ptt.rs



Predsednica Narodne skupštine sa zvaničnicima Rumunije: Parlamentarna podrška „Krajovskoj grupi“

Predsednica Narodne skupštine Maja Gojković sastala se 27.maja 2015. godine, tokom zvanične posete Rumuniji, sa premijerom Vlade Rumunije Viktorom Pontom i predsednikom Parlamenta Rumunije Valeriom Stefanom Zgoneom, a na sastanku je istaknuto da su odnosi dve zemlje dobri i prijateljski, da ih je potrebno dalje razvijati, posebno na polju ekonomije, kao i kroz rad „Krajovske grupe“ u oblasti infrastrukture, saobraćaja i energetike.
________________________________________


Gojković i Zgonea su na sastanku, kome je prisustvovao i premijer Ponta, izrazili nameru da parlamenti Srbije, Rumunije i Bugarske daju podršku saradnji vlada tri zemlje u okviru „Krajovske grupe“ , kao i da se u tom cilju u narednom periodu potpiše sporazum i organizuje trilateralni sastanak na nivou parlamenata.

Gojković se založila da parlamenti tri države potpišu sporazum o saradnji i time daju zakonodavnu podršku izuzetno važnoj inicijativi Srbije, Rumunije i Bugarske u saradnji u oblasti ekonomije. Gojković je rekla da očekuje da će uskoro uslediti i trilateralni sastanak predsednika parlamenata kako bi parlamenti donošenjem zakona i ratifikacijama sporazuma potpomogli rad „Krajovske grupe“.

Predsednik Parlamenta Rumunije Zgonea je takođe naglasio da je potrebno da dođe do trilateralnog sastanka i potpisivanja sporazuma.

Zgonea je podvukao da će se parlamenti fokusirati na zakonodavnu podršku saradnji tri vlade, ali i na saradnju o evropskim pitanjima. On se založio i za intenzivniju međuparlamentarnu saradnju Srbije i Rumunije, kroz razmenu iskustava i intenziviranje kontakata radnih tela.

Premijer Vlade Rumunije Viktor Ponta, koji je prisustvovao sastanku, podržao je održavanje trilaterale i na nivou parlamenata i naglasio da je važno da se Srbija, Rumunija i Bugarska ugledaju na „Višegradsku grupu“ i pomažu jedni drugima i intenzivno sarađuju, posebno na polju ekonomije.

Ponte je rekao i da je Rumunija prijatelj Srbije i da je podržava na putu evropskih integracija, a Gojković je zahvalila na toj podršci i naglasila da očekuje da će prva pregovaračka poglavlja biti otvorena u ovoj godini.

Gojković se sastala i sa predsednikom Rumunije Klausom Johanisom i tom prilikom zahvalila Rumunija što nije priznala jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije, ističući da je Srbija posvećena dijalogu i primeni Briselskog sporazuma.

Predsednik Johanis se založio za jačanje ekonomske saradnje i ponovio da Rumunija podržava Srbiju na putu ka EU.

Gojković je razgovarala i sa predsednikom Senata rumunskog parlamenta Kalinom Popeskuom Tariceanuom o jačanju međuparlamentarne saradnje na najvišem nivou, kao i između radnih tela.

Gojković je tokom jednodnevne zvanične posete Rumuniji sa rukovodstvom te zemlje razgovarala i o položaju rumunske nacionalne manjine u Srbiji i srpske u Rumuniji, ističući da su nacionalne manjine most između dve zemlje.



Dani srpskog filma u Bukureštu

U Bukureštu, u svečanoj sali Muzeja seljaka, otvoreno je 21. aprila 2015. peto, jubilarno izdanje festivala „Dani srpskog filma“, u organizaciji Lige rumunsko-srpskog prijateljstva, a uz podršku rumunskog Nacionalnog centra za kinematografiju, Muzeja seljaka i Ambasade Srbije.
Festival je otvorio ambasador Branković, a na otvaranju su govorili i potpredsednik Lige rumunsko-srpskog prijateljstva Dragan Krstić i direktor Muzeja seljaka dr Virđil Niculesku. Pred punom salom prikazan je film Dragana Bjelogrlića „Montevideo, vidimo se“, koji je dobio veliki aplauz publike, a nakon projekcije jedan od glumaca iz filma, Petar Strugar, odgovarao je na pitanja prisutnih. Otvaranju su prisustvovali i ambasadori Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije. Nakon otvaranja organizatori su za prisutne priredili prigodan koktel. Ambasador Branković primio je 22. aprila u ambasadi glumca Petra Strugara i producenta filma „Mali Budo“ Marka Paljića.
Festival će trajati tri dana, do 23. aprila, a osim filma „Montevideo, vidimo se“ biće prikazana još 4 srpska filma – „Mali Budo“, „Top je bio vreo“, „Isceljenje“ i „Branio sam Mladu Bosnu“.



Dani srpskog filma u Bukureštu



Učenje srpskog jezika u inostranstvu

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova u narednih trideset dana sprovode onlajn istraživanje koje predstavlja početak niza aktivnosti u procesu unapređenja učenja srpskog jezika i ćiriličkog pisma u inostranstvu. Upitnici će biti dostupni do kraja aprila 2015. godine.
Za detaljne informacije kliknite ovde.



Delegacija Narodne skupštine na sastanku Generalnog odbora za socijalni razvoj, obrazovanje, istraživanje i nauku PS PSJIE u Bukureštu

Članica stalne delegacije Narodne skupštine u Parlamentarnoj skupštini Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi Olena Papuga učestvuje na sastanku Generalnog odbora socijalni razvoj, obrazovanje, istraživanje i nauku, koji se održava 26. i 27. februara u Bukureštu, Rumunija.
Centralna tema sastanka, na kome učestvuju predstavnici parlamenata iz devet država članica PSJIE, je položaj različitih kategorija ugrožene dece, normativa, implementacija i statistički podaci, kao i perspektiva regionalne saradnje i regionalnih projekata u ovoj oblasti. Nakon uvodnog obraćanja protpredsednice Donjeg doma Parlamenta Rumunije Rodike Nasar, učesnicima su se obratili  predstavnici Odeljenja za ljudska prava, zaštitu manjina i saradnju sa Savetom Evrope Ministarstva spoljnih poslova i predstavnici UNICEF-a u Rumuniji.
Na kraju sastanka, usvojen je Izveštaj Generalnog odbora na temu: „Prevencija socijalne isključenosti dece pod rizikom: investicija u regionalni razvoj“ i Rezolucija kojom se pozivaju sve države učesnice da nastave da zajednički rade i pojačaju napore na unapređenju položaja različitih kategorija ugrožene dece.    
Na sastanku učestvuju predstavnici parlamenata Rumunije, Turske, Crne Gore, Albanije, BiH, Bugarske, Slovenije, Moldavije i Srbije.  Na sastanku su bili prisutni i ambasador Republike Srbije u Rumuniji Branko Branković i ministar savetnik Goran Gvozdenović.



Delegacija Odbora za spoljne poslove Narodne skupštine Republike Srbije u dvodnevnoj poseti Parlamentu Rumunije

Delegacija Odbora za spoljne poslove Narodne skupštine Republike Srbije u sastavu: Aleksandra Đurović, predsednik Odbora, dr Dijana Vukomanović, zamenik predsednika i članovi Odbora dr Aleksandra Tomić i prof. dr Ninoslav Stojadinović, nalazi se u dvodnevnoj poseti Parlamentu Rumunije, na poziv Odbora za spoljne poslove Senata Rumunije.
Delegacija je 23.02.2015. imala sastanke sa članovima Odbora za spoljne poslove Senata, članovima Poslaničke grupe prijateljstva sa Srbijom, članovima Odbora za spoljne poslove Doma predstavnika i potpredsednikom Senata, Kristijanom Dumitreskuom.

U razgovorima je istaknut značaj dobrih odnosa dve zemlje i parlamentarne saradnje u svim oblastima, a posebno u oblasti evropskih integracija Srbije. Rumunski domaćini su istakli da podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Republike Srbije kao i njen evropski put.

Aleksandra Đurović, predsednik Odbora za spoljne poslove je istakla da Srbija pridaje veliki značaj dobrim bilateralnim odnosima sa Rumunijom i da je spremna da neguje dobrosusedske odnose i da u prijateljskom dijalogu rešava sva pitanja. Upoznala je sagovornike da je Narodna skupština nedavno usvojila tri zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Republike Rumunije o otvaranju međunarodnog graničnog prelaza, ocenivši da će nova tri granična prelaza doprineti lakšem kretanju građana i bržem razvijanju ekonomskih odnosa. Izrazila je nadu da će podrška evropskim integracijama Srbije biti nastavljena, na način koji će donositi rezultate i biti od interesa za obe strane.

Sagovornici su razmenili i mišljenja i stavove o međunarodnim standardima poštovanja ljudskih i manjinskih prava. Delegacija će 24.02.2015. imati sastanke sa članovima Odbora za evropske poslove Senata i Doma predstavnika i sa državnim sekretarom u Ministarstvu spoljnih poslova Rumunije.



Poziv na konferenciju stvaralaca iz dijaspore i matice

Kancelarija za saradnju sa dijasporom Grada Niša, pod pokroviteljstvom Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, u saradnji sa Filozofskim fakultetom u Nišu i Media i reform centar Niš, organizuju konferenciju stvaralaca iz dijaspore i matice, u okviru projekta: „Očuvanje jezika, kulture i identiteta i jačanje položaja Srba u dijaspori“.

Uslove i sadržaj konferencije, kao i prijavu možete naći na sajtu Kancelarije za saradnju sa dijasporom:

http://dijasporanis.com/lat/konferencija-ocuvanje-jezika-kulture-i-identiteta-i-jacanje-polozaja-srba-u-dijaspori/



Obeležavanje Dana Sv. Save

U utorak, 27. januara o.g, u Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu priređen prijem za studente sa Odseka za srpski jezik i književnost na Fakultetu za strane jezike i književnost Univerziteta u Bukureštu, povodom dana Sv.Save.
Skupu se odazvalo, pored studenata i njihovih profesora, i oko 30-tak pripadnika srpske manjine, članova Saveza Srba iz Bukurešta, predstavnika Lige rumunsko-srpskog prijateljstva, Rumunsko-srpskog biznis kluba i Univerziteta „Dimitrije Kantemir“ u Bukureštu. Pored njih, svečanosti su prisustvovali i đaci koji od ove godine pohađaju tečaj srpskog jezika i njihovi roditelji, kao i drugi koji se tradicionalno odazivaju svim pozivima Ambasade.


Prijem, uz prigodno posluženje, organizovan je na inicijativu predsednika podružnice Saveza Srba iz Bukurešta B. Velimirovića, a uz svesrdnu pomoć Ambasade. Ovakav skup, se već dugi niz  godina organizuje u Temišvaru gde je sedište Saveza Srba, a po drugi put je organizovan u Bukureštu.
Prisutnim gostima je dobrodošlicu poželeo ambasador B.Branković, koji im se obratio prigodnim govorom, kao i predsednik Saveza Srba u Bukureštu B. Velimirović.


Oko 15-tak studenata srpskog jezika sa treće godine studija, je za ovu priliku otpevalo himnu Sv.Savi i pripremilo prigodan recital kako bi podsetili na ulogu i značaj Sv. Save za srpsku istoriju i školstvo.


Takođe, Odsek za srpski jezik i književnost na Fakultetu za strane jezike i književnost Univerziteta u Bukureštu, uručio je ovom prilikom zahvalnice Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu, Savezu Srba u Bukureštu, predstavniku Lige rumunsko-srpskog prijateljstva D.Krstiću i članu Saveza Srba u Bukureštu M. Batanjcu za svesrdnu pomoć, uspešnu saradnju i podršku u radu.
Pomenuti skup je zabeležila Nacionalna televizija Rumunije.

 



Novi konkurs za besplatni tromesečni kurs srpskog jezika preko Skajpa

Kancelarija za saradnju sa dijasporom, pod pokroviteljstvom Uprave za
saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova
Republike Srbije, u saradnji sa Filozofskim fakultetom u Nišu i OCD
Proaktiv organizuje projekat koji će mladima iz dijaspore omogućiti da
putem skajpa besplatno uče srpski jezik.

Konkurs je otvoren do 22. februara 2015. godine.

Više o ovome možete saznati na sajtu Kancelarije za saradnju sa
dijasporom:
http://dijasporanis.com/novi-konkurs-za-besplatni-tromesecni-kurs-srpskog-jezika-preko-skajpa/



Mališani iz vrtića br. 138 u poseti Ambasadi

Ambasadu Republike Srbije u Bukureštu su u četvrtak, 11.12.2014. godine posetili mališani iz državnog rumunskog vrtića br. 138 (njih dvadesetak, od kojih je samo jedno dete srpski državljanin) u pratnji nekoliko roditelja, direktorke vrtića Delije Muraru i vaspitačice Elene Krecu.

 
Tom prilikom mališani su izveli splet tradicionalnih rumunskih božićnih igara, a kolektiv Ambasade obradovali su i izvođenjem igara uz tradicionalnu srpsku muziku.

 
Zahvaljujući entuzijazmu vaspitačice Elene Krecu, deca su već na dva festivala u Bukureštu (Festival dečije pesme i Do-Re-Mi festival, novembar 2014. godine) nastupala upravo izvodeći igre uz tradicionalnu srpsku muziku.
Ovom prilikom kolektiv Ambasade uručio je deci prigodne poklone, a ambasador B.Branković se gostima obratio sa par prigodnih reči. Takođe, vaspitačici E. Krecu uručena je zahvalnica za izuzetno angažovanje na promociji tradicionalne srpske muzike.



Dan primirja u Prvom svetskom ratu

Povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu, 11. novembra 2014. godine, ambasador B.Branković, zajedno sa članovima ambasade R.Srbije i izaslanstva Ministarstva odbrane RS u Bukureštu, položio je lovorov venac na Spomen kosturnicu Prve srpske dobrovoljačke divizije u Medđidiji, sa tekstom „Slavom ovenčanim precima – Ambasada Republike Srbije u Bukureštu“.


Pomen stradalim ratnicima – svetu liturgiju, održao je vojni sveštenik iz Medđidije, nakon čega su se skupu obratili ambasador B.Branković i gradonačelnik Medđidije Marian Jordake.
Kao i prethodnih godina, odavanje vojnih počasti palim srpskim dobrovoljcima obavljeno je uz veoma dobro organizovan vojni protokol, u prisustvu zamenika komandanta 53. vazduhoplovnog puka, lociranog u Medđidiji.


Osim ambasade R.Srbije, vence na spomenik su položili i predstavnici Saveza Srba iz Rumunije, Lige srpsko-rumunskog prijateljstva, Ministarstva nacionalne odbrane Rumunije, lokalnih vlasti iz Medđidije, rumunskog Udruženja veterana, izaslanstva odbrane Rusije u Rumuniji itd.



VAŽNO OBAVEŠTENJE

Odlukom Vlade Republike Srbije, od 8. novembra 2014. godine:
- strani državljani, nosioci svih vrsta putnih isprava osim putnih listova i putnih isprava koje se izdaju u skladu sa međunarodnim konvencijama, mogu da uđu, tranzitiraju i borave bez vize u Republici Srbiji, ako poseduju važeću Šengen vizu, vizu Velike Britanije i ostalih država članica Evropske unije ili vizu Sjedinjenih Američkih Država, najduže do 90 dana u periodu od 6 meseci.
- strani državljani, nosioci svih vrsta putnih isprava osim putnih listova i putnih isprava koje se izdaju u skladu sa međunarodnim konvencijama, mogu da uđu, tranzitiraju i borave bez vize u Republici Srbiji, ako imaju regulisan boravak u državama Šengen zone, državama članicama Evropske unije ili Sjedinjenim Američkim Državama, najduže do 90 dana u periodu od 6 meseci.



9. Forum agrotrgovinske i ekonomske saradnje između NR Kine i zemalja CIE

U Bukureštu je 29.oktobra o.g. održan 9. Forum agrotrgovinske i ekonomske saradnje između NR Kine i zemalja centralne i istočne Evrope (9th Agro-Trade and Economic Cooperation Forum China-Central Eastern European Countries), u okviru međunarodnog sajma poljoprivrede „Indagra“. Učesnike foruma pozdravio je predsednik Vlade Rumunije V.Ponta, koji je prisustvao i otvaranju međunarodnog sajma poljoprivrede.


Na forumu su učestvovali rumunski potpredsednik Vlade i min.poljoprivrede D.Konstantin, kineski ministar poljoprivrede Han Cahngfu, ministri poljoprivrede Bugarske, Makedonije, Poljske, Slovačke, Slovenije i R.Srbije, kao i drugi predstavnici (državni sekretari, pomoćnici ministara) država koje učestvuju u procesu saradnje NR Kine - zemalja CI Evrope. Delegaciju naše zemlje predvodila je ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević-Bošković.


Ministar Snežana Bogosavljević-Bošković je u svom izlaganju, koje je bilo veoma zapaženo, istakla značaj skupa za definisanje pravaca buduće saradnje zemlja CI Evrope sa Kinom.
Ministar Snežana Bogosavljević-Bošković je na marginama foruma razgovarala sa ministrima poljoprivrede NR Kine, Slovenije i Rumunije, kao i sa pomoćnicima ministra poljoprivrede Hrvatske i BIH .


Forum se prvi put održava van Kine, a njegov cilj je poboljšanje trgovinskih odnosa sa zemljama CI Evrope u oblasti poljoprivrede, stvaranjem okvira za razvoj dugoročnih partnerstava. Pored ostalih, razmatrana su i pitanja investicija u poljoprivredi, bezbednosti hrane, klimatskih promena i implementacije održivog ruralnog razvoja. Na marginama foruma održani su brojni sastanci predstavnika državnih delegacija i privrednika. Na sajmu „Indagra“, forumu i pratećim manifestacijama učestvovalo je više od 450 kompanija iz 22 zemlje, od čega 25 preduzeća iz Kine.



Poseta Ministra unutrašnjih poslova N. Stefanovića Rumuniji, 13-14.10.2014

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srbije dr Nebojša Stefanović boravi u zvaničnoj poseti Rumuniji gde se sastao sa potpredsednikom Vlade i ministrom unutrašnjih poslova, Gabrijelom Opreom.
Ministri unutrašnjih poslova razgovarali su o najvažnijim aspektima bilateralne saradnje i saglasili se da je njeno jačanje u regionu jedan od prioriteta obeju zemalja.

„Ova poseta značajno doprinosi unapređenju saradnje dva ministarstva, dve države ali i dva prijateljska naroda. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije težiće tome da bude generator stabilnosti u čitavom regionu“, rekao je Stefanović.


Na sastanku je konstatovano da Srbiju i Rumuniju vezuje strateško partnerstvo i uspešna saradnja između graničnih policija, posebno u oblastima kontrole državnih granica, sprečavanja šverca cigareta, krijumčarenja ljudi i iregularnih migracija. Ovo partnerstvo značajno će doprineti napretku Srbije na njenom evropskom putu, posebno vezano za Poglavlje 24-Pravda, sloboda i bezbednost.


Prilikom zvanične posete ministar Stefanović obišao je i Žandarmeriju MUP Rumunije pri čemu je dogovoreno unapređenje saradnje u domenu obezbeđivanja javnog reda i mira, kao i združena pokazna vežba na zajedničkoj granici.
Istaknuto je i da između država postoji veoma dobra saradnja i u oblasti vanrednih situacija. U tom smislu, ministri su se složili da se do kraja ove godine zaključi Sporazum u oblasti vanrednih situacija između dve Vlade.

Stefanović se tom prilikom zahvalio i na pomoći Vlade Rumunije povodom poplava koje su zadesile Srbiju u maju ove godine, posebno na brzoj reakciji specijalnih timova koji su bili angažovani na spašavanju građana Srbije i sanaciji štete.


Ministar Oprea ponovio je stav Vlade Rumunije da poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Republike Srbije i da Vlada Srbije ima punu podršku u procesu evropskih integracija.

Prilikom ove posete, ministru Stefanoviću je uručeno najviše priznanje u oblasti nacionalne bezbednosti za saradnju dva Ministarstva na čemu se Stefanović zahvalio i iskoristio priliku da pozove Opreu u uzvratnu posetu Srbiji kako bi se uverio u kapacitete Ministarstva unutrašnjih poslova.



Dani srpske kulture u Bukureštu

 


Opširnije...
Potpisan sporazum o carinama sa Moldavijom

Prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Republike Srbije Ivica Dačić danas je, na Sastanku ministara spoljnih poslova Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (PSuJIE) u Bukureštu, podvukao značaj saradnje zemalja članica Procesa u daljim evrointegracijama čitavog regiona, ističući da su pogotovo dragocena iskustva onih zemalja koje su već članice EU.

Na marginama konferencije, ministar Dačić razgovarao je sa predsednikom Vlade Rumunije Viktorom Pontom. Rumunski premijer je i ovom prilikom ponovio da je Rumunija čvrsto opredeljena da podrži nastavak evrointegracija Republike Srbije, i da će joj pružati svu neophodnu pomoć na evropskom putu.

Tokom susreta ministra Dačića sa moldavskom šeficom diplomatije Natalijom German potpisan je Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Moldavije o saradnji i uzajamnoj pomoći u carinskim pitanjima. Ministri Dačić i German saglasili su se i da se vizni režim između dve zemlje ukine.



SPISAK OPREME ZA SPASAVANJE I RAD NA VODI



Pobeda na turniru "Cupa MAE 2014"

Pоvodom turnira "Cupa MAE 2014" održanog od 24. maja do 01. juna, a koji MIP Rumunije tradicionalno organizuje od 2003. godine, u Diplomatskom klubu u Bukureštu, ekipa Ambasade Republike Srbije osvojila je, četvrti put zaredom, prvo mesto u košarci.


Ekipa Ambasade učestvovala je i u takmičenju u fudbalu, tenisu i stonom tenisom, a avi takmičari nosili su dresove sa natpisom (Support Serbia) u znak podrške humanitarne akcije za sanaciju poplavom uništenih područja u Republici Srbiji.



HITNE potrebe Sektora za vanredne situacije Srbije

Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije obavestio je da više nema potrebe za spasilačkim timovima i timovima sa pumpama velikog kapaciteta, ali da i dalje postoji potreba za sledećom opremom i sredstvima:


- terenska vozila
- sušilice
- agregati
- potapajuće muljne pumpe
- pumpe velikog kapaciteta (preko 100 l/s)
- motorne leđne prskalice za dezinfekciju
- zaštitna odela za lica koja vrše dezinfekciju
- vodonepropustiva obuća (ribarske čizme)
- 40 pumpi kapaciteta 50-116,6 m³/min (3000-7000 m³/h) s visinom dizanja/napora H=80m



APEL UMANITAR - APEL ZA POMOĆ

Uniunea Sârbilor din România (https://sr-rs.facebook.com/pages/Savez-Srba-u-Rumuniji-Union-of-Serbs-in-Romania-Uniunea-sarbilor-din-RO/496799005161), Asociaţia de Prietenie Româno-Sârbă (http://www.crainicul.ro/index.php/apel-pentru-strangerea-de-ajutoare-umanitare-pentru-sinistratii-din-serbia-15154), precum şi Crucea Roşie din Romania (http://www.crucearosie.ro/news/465/34/CRUCEA-RO%EF%BF%BD-IE-ROMaNa-LANSEAZa-APELUL-UMANITAR-INUNDA%EF%BF%BD-II-iN-BALCANI.html) împreună cu alte instituţii, asociaţii şi persoane fizice au apelat la cetăţenii români să răspundă la apelul umanitar pentru a-i ajuta pe sinistraţii din Republica Serbia şi Bosnia şi Herţegovina, în urma inundaţiilor nemaiîntalnite din această zonă.

Transportul ajutorului umanitar pentru zonele inundate este scutit de regimul obţinerii permiselor multilaterale si bilaterale, şi anume: toate vehiculele care vor transporta ajutorul umanitar înspre Republica Serbia vor trece graniţa fără permise internaţionale şi in regim de procedură accelerată.
Deasemenea, toate transporturile de acest gen vor fi scutite de plată taxelor de autostradă din Republica Serbia, dacă prezintă adeverinţa eliberată de Misiunile Diplomatice şi Consulare ale Republicii Serbia, care dovedeşte că transportul respectiv ţine de ajutorul umanitar.

Ambasada Serbiei la Bucureşti va fi deschisă 24/7 pentru toţi cei care doresc să doneze produse (apă, produse pentru igienă personală, scutece, şerveţele, ciorapi, lenjerie de corp, etc.) sau bani.

Informaţiile actualizate despre indundaţii le puteţi gasi aici: http://www.mfa.rs/sr/index.php/vazno/poplave-2014?lang=lat

Telefoanele Ambasadei care vor fi tot timpul disponibile pentru donatori sunt:
021 211 9871
021 211 9872
021 2119873

iar adresele de mail:
info@ambserbia.ro 
mail@ambserbia.ro

Cu această ocazie dorim să le mulţumim tuturor care au raspuns deja acestui apel umanitar.

 

Savez Srba u Rumuniji (https://sr-rs.facebook.com/pages/Savez-Srba-u-Rumuniji-Union-of-Serbs-in-Romania-Uniunea-sarbilor-din-RO/496799005161), Liga prijatelja Rumunija Srbija (http://www.crainicul.ro/index.php/apel-pentru-strangerea-de-ajutoare-umanitare-pentru-sinistratii-din-serbia-15154), kao i Crveni krst Rumunije (http://www.crucearosie.ro/news/465/34/CRUCEA-RO%EF%BF%BD-IE-ROMaNa-LANSEAZa-APELUL-UMANITAR-INUNDA%EF%BF%BD-II-iN-BALCANI.html) i mnoge druge institucije, udruženja i pojedinci, apelovali su na gradjane Rumunije da se odazovu pozivu za pomoc ugroženima u nezapamćenim poplavama koje su pogodile Republiku Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

Prevoz humanitarne pomoći za poplavljena područja izuzet је iz režima multilateralnih i bilateralnih dozvola, odnosno sva vozila koja budu prevozila humanitarnu pomoć u Republiku Srbiju propuštaće se bez međunarodnih dozvola i po ubrzanom postupku.
Takodje, sva ovakva vozila biće oslobođena plaćanja putarine na autoputevima u Republici Srbiji, uz prezentovanje potvrde dobijene od DKP da voze humanitarnu pomoć.

Ambasada Republike Srbije u Bukureštu bice 24/7 dostupna svima koji žele da doniraju robu (voda, sredstva za higijenu, pelene, ubrusi, carape, donji ves i sl.) ili novac.

Aktuelne informacije o poplavama možete videti ovde: http://www.mfa.rs/sr/index.php/vazno/poplave-2014?lang=lat

Kontak telefoni Ambasade su uvek dostupni:
021 211 9871
021 211 9872
021 2119873

kao i mail:
info@ambserbia.ro 
mail@ambserbia.ro

Ovom prilikom zahvaljujemo se svima koji su se već odazvali apelu za pomoć.



Procedura otpreme humanitarne pomoći iz EU ka Republici Srbiji

Uprava carina Republike Srbije dostavila je link Uprave carina Hrvatske: http://www.carina.hr/Novosti/Novosti.aspx?args=gHJf7ti%2fLCYaU%2beyJLxOwA%3d%3d, sa detaljno objašnjenom procedurom otpreme humanitarne pomoći iz EU ka Republici Srbiji.



Consulatul General al Republicii Serbia la Timișoara a deschis conturi bancare pentru strîngerea fondurilor de ajutor , în România

EUR
Recepient: Consulatul General al Republicii Serbia la Timișoara   - Ajutor umanitar Serbia
Bank: BDR Groupe Societe Generale,Str.Socrates nr.1,Timisoara
Account Number: SV77393413600 EUR
IBAN: RO83BRDE360SV77393413600
Swift: BRDEROBU (international)

RON
Recepient: Consulatul General al Republicii Serbia la Timișoara   - Ajutor umanitar Serbia
Bank: BDR Groupe Societe Generale,Str.Socrates nr.1,Timisoara
Account Number: SV77392793600 RON
IBAN: RO17BRDE360SV77392793600
Swift: BRDEROBU (international)



Uplaćivanje humanitarne pomoći putem PayPal

Obaveštavamo sve zainteresovane da je od 18.maja 2014. godine uplata humanitarne pomoći žrtvama poplava u Srbiji moguća putem PayPal iz 193 zemlje i regiona.
Račun pripada diplomatskom predstavništvu Srbije u Briselu odakle se novac direktno prebacuje na račun Vlade Republike Srbije namenjen pomoći ugroženima od poplava.
Donacije se primaju putem adrese: floodrelief@gov.rs



Hitne potrebe Crvenog krsta RepublikeSrbije

Crveni krst Republike Srbije obavestio je da im je u ovom trenutku najpotrebnije sledeće:

- dušeci

-  posteljina

- kreveti na rasklapanje

- pelene za decu i odrasle

- čarape

- veš

- dečija odeća

- baterijske lampe

- baterije za baterijske lampe

- sredstva za higijenu (sapun, toaletni papir, papirni ubrusi, higijenski ulošci, četkice za zube, zubne paste i slično)

- asepsol oznake 5P

- gumene čizme.



Obaveštenje o prikupljanju humanitarne pomoći i donacija iz inostranstva

Povodom nezapamćenih elementarnih nepogoda koje su pogodile Republiku Srbiju, Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije formiralo je Krizni štab, sa zadatkom da koordinira aktivnosti vezane za prikupljanje humanitarne pomoći i donacija iz inostranstva.

U tom cilju, sve diplomatske misije i međunarodne organizacije akreditovane u Republici Srbiji, kao i sva diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Srbije u inostranstvu, obavešteni su o najneophodnijoj opremi i sredstvima koja su nadležnim organima Republike Srbije potrebna radi zbrinjavanja ugroženog stanovništva i saniranja posledica poplava. Takođe, dostavljeni su i brojevi žiro-računa koje je otvorila Vlada Republike Srbije, kako bi sva zainteresovana lica i subjekti mogli da daju humanitarne priloge i to:

- dinarski žiro-račun - Otklanjanje posledica vanrednih okolnosti poplave, broj 840-3546721-89;
- devizni žiro-račun 01-504619-100193230-000000-0000 – Ministarstvo finansija – Uprava za trezor, Beograd – namenski devizni račun za uplatu sredstava za otklanjanje posledica od poplava, IBAN kod: RS35908504619019323080.

Krizni štab Ministarstva spoljnih poslova može se kontaktirati na broj telefona +381-66-8066-224 ili putem e-mail adrese: kriznistab@mfa.rs.

Ministarstvo spoljnih poslova izražava zahvalnost svim stranim državama i pojedincima, koji su ponudili pomoć Republici Srbiji.

Instrukcije za uplatu deviznih sredstava za otklanjanje posledica od poplava možete videti ovde:

EUR
Recipient: Ministry of Finance, Treasury Department
Correspondent Bank: DEUTDEFF
Account Number: DE20500700100935930800
IBAN: RS35908504619019323080
Swift: NBSRRSBG


USD
Recipient: Ministry of Finance, Treasury Department
Correspondent Bank: BKTRUS33
Account Number: /04415465
IBAN: RS35908504619019323080
Swift: NBSRRSBG


 



Oglas Saveza Srba u Rumuniji, Mesna organizacija Bukurešt

Mesna organizacija Bukurešt Saveza Srba u Rumuniji vrši popis dece, od 0 do 18 godina, koja žive u Bukureštu i čiji roditelji žele da im pruže priliku da uče srpski jezik i da se priuključe obrazovnim projektima koje Savez Srba u Rumuniji organizuje ili podržava (školski kampovi, praznični pokolon paketići itd).
Molimo zainteresovane roditelje da nam, do 16.06.2014. godine, dostave na e-mail adresi ssrbukurest@gmail.com sledeće podatke: ime deteta, uzrast, ime roditelja, kontaktne informacije roditelja (broj mobilnog telefona, e-mail).
U zavisnosti od interesovanja, Mesna organizacija Bukurešt Saveza Srba u Rumuniji uložiće napore za ostvarenje ove inicijative.

Anunt - Unuiunea Sarbilor din Romania, filiala Bucuresti
Organizatia Locala Bucuresti a Uniunii Sarbilor din Romania desfasoara recensamantul copiilor cu varsta intre, 0 si 18 ani, care traiesc in Bucuresti si a caror parinti isi doresc sa le ofere ocazia de a invata limba sarba si de a se alatura proiectelor educationale pe care Uniunea Sarbilor din Romania le organizeaza sau sustine.
Rugam parintii interesati sa ne transmita, pana pe data de 16.06.2014, pe adresa de e-mail ssrbukurest@gmail.com urmatoarele informatii: numele copilului, varsta, numele parintilor, datele de contact ale parintilor (numarul telefonului mobil, e-mail).
In functie de interesul aratat, Organizatia Locala Bucuresti a Uniunii Sarbilor din Romania va depune eforturi pentru realizarea acestei initiative.
 



„Dučiću u čast – srpsko-rumunski književni odnosi“

U prostorijama ambasade R.Srbije u Bukureštu 07. maja 2014. godine, održana je manifestacija „Dučiću u čast – srpsko-rumunski književni odnosi“, koju su organizovale ambasada i Savez Srba u Rumuniji, uz podršku Društva srpsko-rumunskog prijateljstva u Bukureštu i Katedre za srbistiku Univerziteta u Bukureštu.

 
O značaju Jovana Dučića za književne odnose dve zemlje su govorili dugogodišnji predsednik Udruženja pisaca Rumunije, akademik D.R.Popesku, pisac i izdavač R.Vonku, književnik i dugogodišnji predsednik Saveza Srba S.Gvozdenović. Stihove J.Dučića su govorili studenti srbistike Univerziteta u Bukureštu.

 
Među 40-50 prisutnih na manifestaciji, osim predstavnika srpske zajednice u Bukureštu, skupu u ambasadi su prisustvovali i senator B.Ardeljan, predsednik parlamentarne Grupe rumunsko-srpskog prijateljstva (koji se na početku skupa i obratio prisutnima), kao i predstavnici dipkor-a (od pozvanih ambasadora država nekadašnje SFRJ, pozivu su se odazvali ambasadori Makedonije, Crne Gore, kao i o.p. ambasade BiH).
Prilog TVR se može videti na sajtu: http://www.tvrplus.ro/editie-convietuiri-220275 (početak reportaže o ovom događaju je u 14 munutu emisije).



Predaja akreditivnih pisama predsedniku Republike Moldavije

Ambasador Branko Branković predao je 7. maja 2014. godine akreditive predsedniku Republike Moldavije Nikolae Timoftiju, nakon čega je zvanično preuzeo dužnost ambasadora Republike Srbije u Republici Moldaviji na nerezedncijalnoj osnovi.

U srdačnom razgovoru konstatovano je da su odnosi dve zemlje veoma dobri, s tim što postoji prostor za dalje unapređenje odnosa, posebno na ekonomskom planu.
 



„Dani srpskog filma“

U Bukureštu, u svečanoj sali Muzeja seljaka, otvoreno je 22. aprila četvrto izdanje manifestacije „Dani srpskog filma“. Ovu, sada već tradicionalnu manifestaciju, organizovala je Liga rumunsko-srpskog prijateljstva, uz podršku rumunskog Nacionalnog centra za kinematografiju, Muzeja seljaka i Ambasade Srbije.


Manifestaciju je prigodnim govorom otvorio ambasador Branković, a na otvaranju su govorili i potpredsednik Lige rumunsko-srpskog prijateljstva Dragan Krstić i direktor Muzeja seljaka dr Virđil Niculesku. Pred punom salom prikazan je film Srđana Golubovića „Krugovi“, koji je dobio veliki aplauz publike, a nakon projekcije jedan od glumaca iz filma, Marko Janketić, odgovarao je na pitanja prisutnih. Otvaranju su prisustvovali i ambasadori Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije. Nakon otvaranja organizatori su za prisutne priredili prigodan koktel.


Manifestacija će trajati tri dana, do 24. aprila, a osim filma „Krugovi“ biće prikazano još 6 srpskih filmova – „Led“, „Falsifikator“, „Odumiranje“, „Ljubav dolazi kasnije“, „Mamaroš“ i „Skidanje“.



Poslovni skup „Dani poslovnih mogućnosti u regionu Balkana“

U Bukureštu je 15.aprila o.g. održan poslovni skup u organizaciji Privredne komore Bukurešta pod nazivom „Dani poslovnih mogućnosti u regionu Balkana“. Skup je posvećen predstavljanju privrednog ambijenta i poslovnih mogućnosti u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Učestvovali su predsednik PK Bukurešta S.Dimitriju, direktor u rumunskom ministarstvu ekonomije D.Maksim, ambasador Srbije B.Branković, ambasador Crne Gore M.Begović, savetnik u ambasadi Makedonije H.Dauti i ekonomski savetnik ambasade Srbije D.Zarubica, kao i veći broj predstavnika rumunskih preduzeća. Poslovni skup je protekao veoma uspešno.


D.Maksim je istakao da je Srbija najvažniji ekonomski partner Rumunije u regionu, kao i da između dve zemlje postoji tradicionalno partnerstvo. Istakao je značaj procesa pridruživanja naše zemlje EU u kontekstu daljeg jačanja privredne saradnje. Podržavaju Srbiju u našim naporima za priključenje EU, a posebno u pogledu prenošenja iskustava u privlačenju fondova EU. Srbija i Rumunija uspešno sarađuju u zajedničkim projektima u sektoru energetike (pomenuo Đerdap 1 i 2, dodatnu vezu elektro sistema, izgradnju gasne interkonekcije i naftovoda Konstanca-Pančevo). U prioritete u ekonomskoj saradnji uključio je prehrambenu, automobilsku, hemijsku i građevinsku industriju, kao i diversifikaciju trgovinske razmene.


Ambasador B.Branković je izrazio uverenje da skup predstavlja dobru priliku da poslovni ljudi dobiju praktične informacije o trenutnoj ekonomskoj situaciji i poslovanju u Srbiji. Preneo je da dobri bilateralni odnosi i intenzivan politički dijalog na najvišem državnom nivou stvaraju povoljnu klimu za razvoj ekonomske saradnje. Izneo je konkretne podatke u vezi sa pozitivnim trendom u razvoju bilateralne ekonomske saradnje, trgovinske razmene i turizma. Posebno je istakao saradnju u zajedničkim projektima u sektoru energetike, kao i mogućnosti za bilateralne investicije, projekte u okviru EU strategije za region Dunava i saradnju država CI Evrope sa NR Kinom. Naveo je brojne prednosti za dalji razvoj ekonomskih odnosa. Preneo je utiske sa poslovnog skupa u intervjuu za radio „Romania International“.


D.Zarubica je predstavio privredni ambijent i mogućnosti za ulaganje u Srbiji, sa fokusom na aktuelnu ekonomsku situaciju, strane investicije, režim spoljne trgovine, uslove poslovanja, proces otvaranja preduzeća, poreski sistem, ljudske resurse i turizam. Učesnicima skupa je prikazana prezentacija i promotivni video spot o ekonomiji i turizmu u Srbiji.



Manifestacija „Simfonija lala“ – Pitešti

Na poziv predsednika opštine Pitešti, gospodina T. Pendiuca, i Udruženja za prijateljstvo i saradnju Rumunija-Srbija iz Piteštija, ambasador B.Branković i konzul I.Isidorović boravili su u petak, 11. aprila 2014. godine, na tradicionalnoj manifestaciji „Simfonija lala“ koja se održava u ovom gradu po 37-mi put.
Svečani prijem gostiju organizovan je u zgradi opštine Pitešti, nakon čega su zvanice prisustvovale svečanom defileu učesnika manifestacije i zajedno sa njima prošetali glavnom gradskom ulicom u kojoj su svi učesnici imale svoje štandove.

 
I ove, kao i prethodnih godina, veliki broj ličnosti iz javnog života Rumunije kao i predstavnika dip kora, uzeo je učešće na manifestaciji. Ispred Parlamenta Rumunije, manifestaciji je prisustvovao predsednik Senata Călin Popescu Tăriceanu, ispred Vlade Rumunije, potpredsednik Liviu Dragnea, dok je Evropski parlament predstavljao Viorica Dăncilă. Zabeleženo je i učešće velikog broja predstavnika dip kora i to ambasada Makedonije, Jermenije, Holandije, Ukrajine, Brazila, Indonezije, Poljske, Belgije, BiH itd.
Imajući u vidu da je grad Pitešti pobratimljen sa gradom Kragujevcem, svake godine ovoj manifestaciji prisustvuje i gradonačelnik Kragujevca V. Stevanović sa saradnicima. Jedan od posećenijih štandova izlagača cveća na manifestaciji bio je upravo štand grada Kragujevca.

Ambasador B.Branković se u oficijelnom delu programa prigodnim govorom obratio prisutnim gostima i posetiocima manifestacije, zahvalio se na pozivu i podsetio, između ostalog, na tradicionalno dobre i prijateljske odnose dve susedne zemlje. Tom prilikom, upisao se u Knjigu utisaka u izložbenom kompleksu „Kuća knjiga“ gde je svečano otvorena manifestacija „Simfonija lala“.
I domaćini manifestacije i brojni gosti izrazili su zadovoljstvo prisustvom na ovom događaju koji važi za simbol grada Piteštija, iako je prevazišao okvire gradskog događaja, i jedna je od dve manifestacije ovog tipa u Evropi, posle festivala cveća koji se svake godine održava u holandskom gradu Tynaarlo.



Dani srpskog filma u Rumuniji

„Dani srpskog filma“, koji se u organizaciji Lige rumunsko-srpskog prijateljstva, a uz podršku Centra za kinematografiju Rumunije i Filmskog centra Srbije ove godine organizuju po četvrti put, biće održani u Bukureštu, u periodu od 22. do 24. aprila 2014. Tokom ove manifestacije biće prikazano sedam srpskih filmova novije produkcije.
„Dani srpskog filma“ biće svečano otvoreni u utorak, 22. aprila 2014. godine, u 19.00 časova u Nacionalnom muzeju rumunskog seljaka (Muzeul National al Taranului Roman) u Bukureštu, prikazivanjem filma „Krugovi “, reditelja Srdana Golubovića.



Poseta ministra omladine i sporta V. Udovičića Bukureštu

Ministar omladine i sporta u Vladi RS V. Udovičić boravio je u poseti Rumuniji 9.aprila o.g. i tom prilikom sastao se sa rumunskom ministarkom omladine i sporta G.Szabo. U delegaciji RS na sastanku bili su ambasador B.Branković, specijalni savetnici ministra U.Zeković i U.Bogdanović i ekonomski savetnik ambasade D.Zarubica. Sastanak je protekao u srdačnoj i prijateljskoj atmosferi.

 

Na sastanku je razgovarano o unapređenju bilateralne saradnje u oblasti sporta. Razmenjena su iskustva u pogledu finansiranja i privatizacije u sportu, kao i organizacije i popularizacije sporta u Rumuniji i Srbiji.
Ministar V. Udovičić je ovom prilikom preneo rumunskoj ministarki G.Szabo poziv da u narednom periodu poseti Srbiju.



Polaganje venaca povodom 15 godina od početka NATO bombardovanja

Povodom 15 godina od početka NATO bombardovanja 24. marta 1999. godine, predstavnici Udruženja za prijateljstvo i saradnju Rumunija-Srbija iz Piteštija, položili su venac u dvorištu Ambasade Republike Srbije u Bukureštu.

            

    
Nakon polaganja venca, u Ambasadi je upriličen razgovor sa gostima, koje je pozdravio ambasador B.Branković, poželeo im dobrodošlicu i zahvalio se na izraženoj želji da se oda počast žrtvama bombardovanja i učinjenoj poseti.
Predsednik Udruženja B.Bjelaković zahvalio se na prijemu i ukratko podsetio na  istorijat Udruženja, koje se pretežno bavi kulturnom saradnjom pojedinih gradova i opština iz Srbije i Rumunije. Posebno je istakao dugogodišnju saradnju grada Piteštija i Kragujevca.
Napomenuo je da se već nekoliko godina organizuju tzv. razmene đaka srpskih i rumunskih škola, a planiraju da se ozbiljno posvete i organizovanju letnjih kampova u Srbiji za decu školskog uzrasta koja žive i školuju se u dijaspori.
Najavio je i predstojeću tradicionalnu međunarodnu manifestaciju „Simfonija lala“ koja će se održati od  11. do 13. aprila o.g. u Piteštiju, a koju već godinama unazad posećuje veliki broj predstavnika DIP kora iz Bukurešta.



Međunarodni sajam turizma u Bukureštu

U periodu od 13. do 16. marta o.g. u Bukureštu je održan međunarodni sajam turizma „TTR Romanian Tourism Fair“ na kome su se okupile kompanije iz 24 zemlje: Izraela, Makedonije, Bugarske, Rumunije, Crne Gore, Hrvatske, Turske, Grčke, Ukrajine, Austrije, Italije, Poljske, Kipra, Moldavije, Velike Britanije, Mađarske, Jordana, Holandije, Češke, Kine, Maroka, Malezije, Egipta i Srbije.


Na ovom sajmu je (četvrtu godinu za redom) učestvovala Turistička organizacija Srbije, u saradnji da ambasadom RS u Bukureštu. Na reprezentativnom zajedničkom štandu svoju ponudu su predstavili i Turistička organizacija Vojvodine, Turistička organizacija Beograda, Turistička organizacija Zlatibora, nacionalni avio prevoznik Air Serbia, kompanija MK Resort – Kopaonik i turistička agencija Eurojet.


Rumunskom turističkom tržištu predstavljena je celokupna turistička ponuda Srbije. Izložbeni prostor Srbije posetio je veliki broj gostiju - posetilaca sajma, kojima su davane razne informacije i promotivni materijal (katalozi, brošure i drugo) sa turističkom ponudom naše zemlje. Tokom održavanja sajma turizma održani su brojni sastanci sa predstavnicima rumunskih kompanija iz oblasti turizma.
Na štandu je organizovana promotivna nagradna igra (TOS, Air Serbia, MK Resort i agencija Eurojet). Prema oceni izlagača nastup Srbije na ovogodišnjem sajmu turizma je bio veoma uspešan.



Poslovni forum srpskih i rumunskih privrednika u Bukureštu

U Bukureštu je 6.marta o.g. održan poslovni forum srpskih i rumunskih privrednika, u organizaciji Privredne komore Rumunije i Privredne komore Srbije, u saradnji sa Ambasadom Srbije u Rumuniji. Na poslovnom forumu je učestovalo oko 100 privrednika iz Rumunije i Srbije, kao i predstavnici rumunskih državnih institucija i privrednih komora. Na poslovnom forumu su učestvovali Ambasador RS u Rumuniji B.Branković i ekonomski savetnik ambasade D.Zarubica.

Poslovni forum je organizovan u okviru plenarne sednice i bilateralnih sastanaka privrednika na kome su imali prilike da uspostave direktne poslovne kontakte i razgovaraju o poslovnoj saradnji. Prema oceni učesnika poslovni forum je protekao veoma uspešno.


Privrednike - učesnike poslovnog foruma su pozdravili potpredsednik Privredne komore Rumunije S.Dimitriju, ambasador Srbije u Bukureštu B.Branković, državni sekretar u rumunskom Ministarstvu ekonomije M.Popa i potpredsednik Privredne komore Srbije M.Vesović.



„Virtuelni matičar za dijasporu“

Kancelarija za saradnju sa dijasporom u Nišu, Regionalna razvojna agencija “JUG“ i Uprava za građanska stanja i opšte poslove Grada Niša pokrenuli su servis „Virtuelni matičar za dijasporu“ – jednostavan, brz, efikasan i uslužan način naručivanja i plaćanja dokumenata iz inostranstva, koji, pokrenut iz Niša, po prvi put u Srbiji doprinosi jačanju veza između dijaspore i matice, odnosno srpskog rasejanja i lokalnih samouprava.
Iz bilo koje tačke na svetu, putem interneta je moguće naručiti izvod iz matične knjige rođenih, izvod iz matične knjige venčanih, izvod iz matične knjige umrlih i knjige državljana. Izvodi se dostavljaju poštom na navedenu adresu u roku od 15 dana od datuma plaćanja Visa, Master ili Maestro karticom.
Sve informacije u vezi sa servisom „Virtuelni matičar” za mogu se dobiti putem kontakt formulara na sajtu Kancelarije za saradnju sa dijasporom www.dijasporanis.com (rok za odgovor je 48 sati), ili pozivanjem Gradskog pozivnog centra na +381 18 505 505 (radno vreme: od 7:30 do 20:00 sati, subotom od 7:30 do 14:00, UTC+01:00).
Više informacija možete naći na sledećem linku: www.eservis.ni.rs/dijasporaweb/iface.aspx



Servis za brze odgovore Kancelarije za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu

Kancelarija za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu osnovala je Servis za brze odgovore sa namerom da pruži pomoć u procesu dobijanja odgovora na pitanja dijaspore i Srba u regionu koja su u nadležnosti državnih organa (lična dokumenta, državljanstvo, statusna pitanja, pitanja svojine, dopunske škole i druga prosvetna pitanja).
Pitanja se mogu postaviti elektronskim putem (sajt Kancelarije: www.dijaspora.gov.rs), putem telefona (+381 11 3202 937) i ličnim dostavljanjem u prijemno odeljenje brzih odgovora: Beograd, Vasina 20, radnim danom od 09,00 do 16,00 časova.



Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti međunarodne saradnje za 2014. godinu

Na osnovu člana 76. Zakona o kulturi („Službeni glasnik RS“, broj 72/2009) i Pravilnika o načinu, kriterijumima i merilima za izbor projekata u kulturi koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta Republike Srbije  („Službeni glasnik RS“,  broj 57/10, 90 /11,61/13) Ministarstvo kulture i informisanja raspisuje Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti međunarodne saradnje za 2014. godinu.
Konkurs se odnosi na projekte iz sledećih oblasti:
1)    projekat prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti na strane jezike
2)     kulturne delatnosti Srba u inostranstvu
Predmet konkursa je: finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti međunarodne saradnje kojima se podržavaju prevodi reprezentativnih dela srpske književnosti na strane jezike, odnosno kulturne delatnosti Srba u inostranstvu.
Opšti cilj konkursa je: podsticanje prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti na strane jezike, kao i podsticanje i prezentacija kulturnog stvaralaštva pripadnika srpskog naroda u inostranstvu i očuvanje njihovog kulturnog identiteta.
Na konkursu iz oblasti projekta prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti na strane jezike se može aplicirati iz sledećih književnih oblasti: poezija, proza, drama, književnost za decu (izuzimajući slikovnice i udžbenike), antologije i tematski izbori i teorijska dela iz oblasti kulture i umetnosti namenjena široj čitalačkoj publici.
Prioritet za podršku prevodima na strane jezike će biti dat delima srpske književnosti  koja su osvojila ili su bila u najužem izboru za relevantne domaće književne nagrade (kao na primer: NIN-ova, nagrade «Ivo Andrić», «Miloš Crnjanski», «Meša Selimović», «Isidora Sekulić» i dr).
Detalji o potrebnoj dokumentaciji, prijavi na konkurs i slično mogu se naći na sledećem linku: http://www.kultura.gov.rs/lat/konkursi/konkurs-za-finansiranje-ili-sufinansiranje-projekata-u-oblasti-medjunarodne-saradnje-za-2014--godinu



Proslava 15 god. od osnivanja Lige rumunsko-srpskog prijateljstva

U Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu je 12. decembra 2013. godine upriličena svečanost povodom obeležavanja 15 godina od osnivanja Lige rumunsko-srpskog prijateljstva, rumunske nevladine organizacije, čiji su članovi u većini rumunski državljani, a koja je formirana pred bombardovanje SRJ.
Ambasador RS u Bukureštu B.Branković otvorio je skup i prigodnim rečima se obratio velikom broju prisutnih gostiju (oko 40), nakon čega je D. Krstić (kopredsedavajući sa srpske strane) podsetio prisutne na istorijat Lige i aktivnosti kojima se Liga svih ovih godina bavi,

i povodom ovog jubileja uručio prigodan poklon i zahvalnicu Prof. Valeriju Radulijanu, jednom od najistaknutijih i najaktivnijih članova Lige sa rumunske strane.
Ovoj svečanosti odazvao se veliki broj zvanica, ne samo članova Lige, već i istaknutih ličnosti iz kulturnog i javnog života Rumunije, akademika, profesora, kao i pripadnika srpske zajednice iz Bukurešta i svih većih gradova Rumunije u kojima postoje tzv. podružnice Lige rumunsko-srpskog prijateljstva.



Stručna praksa u Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije


U skladu sa naporima da se unapredi stručno usavršavanje studenata i postdiplomaca Republike Srbije, usvojen je novi Pravilnik, kojim se uređuju uslovi i okvir za obavljanje stručne prakse u zemlji i inostranstvu pod okriljem Ministarstva spoljnih poslova.
Stručna praksa u Ministarstvu spoljnih poslova je deo posebnog Programa stručnog usavršavanja i osposobljavanja, koji za svaku godinu donosi ministar spoljnih poslova. Sprovodi se prema potrebama i mogućnostima Ministarstva spoljnih poslova, shodno predlozima organizacionih jedinica i diplomatsko-konzularnih predstavništva Republike  Srbije, i podrazumeva neposredno upoznavanje sa poslovima iz delokruga Ministarstva i državne uprave.
Više detalja o ovome na sledećem linku: http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/d-a/2013-12-06-17-41-48?lang=lat



Drugi samit premijera Kine i država centralne i istočne Evrope, Bukurešt

Predsednik Vlade Republike Srbije Ivica Dačić učestvovao je 26. novembra 2013. godine na Drugom samitu premijera Kine i država centralne i istočne Evrope. U delegaciji Republike Srbije bili su i ministar energetike, razvoja i životne sredine Zorana Mihajlović i ministar saobraćaja Aleksandar Antić.
Predsednik Vlade je na plenarnom sastanku, održanom u zgradi rumunskog Parlamenta, ocenio da je zajednički interes da se zajedno sa Kinom u budućnosti ostvari bolja saradnja i unaprede međudržavni odnosi. On je ukazao na to da regionalna saradnja i saradnja sa Kinom spadaju u spoljnopolitičke prioritete Srbije.

Predsednik Vlade je iskazao zahvalnost Kini zbog toga što je uspostavila ovaj mehanizam saradnje i što svojom aktivnošću ovaj projekat snažno vuče napred. Ovaj projekat, kako je naglasio, podstiče ekonomsku i političku saradnju zemalja međusobno, kao i njihovu saradnju sa Kinom, jača razumevanje i poverenje, podstiče realizaciju projekata u oblastima od značaja za život građana i podiže životni standard i razvoj svake zemlje ponaosob.
Predsednik Vlade je ocenio da objava projekta modernizacije i izgradnje pruge između Beograda i Budimpešte, koji će se realizovati u saradnji Mađarske, Kine i Srbije, predstavlja potvrdu uspešnosti zajedničke saradnje, i izrazio očekivanje da će se i druge zemlje u regionu uključiti u ovaj projekat.
Prema njegovim rečima, Srbija sa Kinom ima odlične i prijateljske odnose, koji traju gotovo šest decenija, a uspostavljanjem strateškog partnerstva 2009. godine međusobni odnosi su podignuti na kvalitativno viši nivo i stvorena jaka osnova za dalje jačanje saradnje. On je, takođe, podsetio i na projekte čija je realizacija u toku: izgradnja deonice autoputa između Srbije i Crne Gore, izgradnja mosta preko Dunava u Beogradu (Zemun-Borča) i druga faza izgradnje termoelektrane Kostolac.

Predsednik Vlade je naveo da je Srbija spremna da svoja dobra iskustva u realizaciji zajedničkih projekata sa Kinom podeli i sa drugim zemljama regiona. Srbija zauzima centralni položaj u ovom delu Evrope i raskrsnica je transportnih, energetskih, trgovinskih i kulturnih koridora, pri čemu je uvek bila tradicionalni most između Istoka i Zapada. Istovremeno, u našoj zemlji se ukrštaju dva panevropska koridora - Koridor 10 i Koridor 7 - reka Dunav, što je ogroman potencijal za saradnju.
Predsednik Vlade je istakao i da Srbija predlaže da u Beogradu bude sedište Asocijacije za infrastrukturu regionalnog karaktera, čiji bi zadatak bio unapređenje saradnje između EU i zemalja u regionu i posebno odnosa NR Kine sa Srbijom i drugim zemljama regiona. U zaključku govora istakao je da bi za Srbiju bila izuzetna čast da se naredni samit premijera zemalja centralne i istočne Evrope i premijera Kine održi 2014. godine u Beogradu.

Paralelno sa Samitom premijera održan je Biznis forum na kome je zapaženo učešće imala ministar energetike, razvoja i životne sredine Zorana Mihajlović. Na forumu je učestvovao i presednik Privredne komore Srbije Željko Sertić.
Boravak na Samitu predsednik Vlade Ivica Dačić iskoristio je i za bilateralne susrete sa premijerima Kine i Mađarske, tokom kojih je centralna tema razgovora bila modernizacija pruge između Beograda i Budimpešte. Tim povodom organizovana je i zajednička konferencija za štampu tri premijera na kojoj je ovaj projekat predstavljen.

 



Dodela odlikovanja Akademiku Eugenu Simionu

U Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu je 20. novembra 2013. godine upriličena svečana dodela odlikovanja – zlatne medalje, kojom je predsednik Republike Srbije Tomislav Nikolić odlikovao člana i nekadašnjeg predsednika Akademije nauka Rumunije Akademika Eugena Simiona, za izuzetna dostignuća u javnim i kulturnim aktivnostima.


Ovoj svečanosti odazvao se veliki broj zvanica iz kulturnog i javnog života Rumunije, akademika, profesora, kao i pripadnika srpske zajednice iz Bukurešta.



Poseta Crkvi „Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila“ u mestu Kležanj, županija Đurđu

Ambasador B. Branković i prvi sekretar za konzularne poslove I. Isidorović, 08. novembra o.g, posetili su crkvu „Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila“ koja se nalazi u mestu Kležanj (Clejani), županija Đurđu, gde su prisustvovali liturgiji povodom praznika ove svetinje, čiji je ktitor Kapetan Miša Anastasijević.


Po završetku liturgije, ambasador B. Branković se prigodnim govorom obratio sveštenstvu i prisutnim vernicima. Tom prilikom je između ostalog, izraženo puno poverenje u rad i način realizacije projekta sanacije ovog objekta i spremnost da Ambasada RS u Bukureštu pruži maksimalnu pomoć – s obzirom da je obostrani interes, kao i obostrana obaveza, da se sačuva mesto M. Anastasijevića u tradicionalno dobrim odnosima dva naroda i dve pravoslavne crkve.

Sa rumunske strane je izražena puna saglasnost sa ocenom o važnosti M. Anastasijevića i obostranoj obavezi da se njegova zaostavšina sačuva. Takođe, podsetili su da je Episkopija Đurđu u okviru RPC pre izvesnog vremena pokrenula postupak da se M. Anastasijević proglasi za sveca. Prema njihovim saznanjima, slična inicijativa je pokrenuta i unutar SPC.



Ambasador Republike Srbije u Bukureštu

Ambasador Srbije Branko Branković predao je 18. septembra 2013. godine

akreditive rumunskom predsedniku Trajanu  Baseskuu.

 

U srdačnom razgovoru konstatovan je tradicionalno

visok nivo političkih odnosa dve zemlje.


 



Vesti
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa potpredsednikom Vlade i ministrom spoljnih poslova Republike Moldavije Mihai Popšojem
Učešće Ambasadora Tomaševića na ceremoniji povodom otvaranja tradicionalnog Festivala lala u Piteštiju
Sastanak ambasadora Tomaševića sa rumunskim senatorom Adrianom Tormom
Susret ambasadora Tomaševića sa MSP Rumunije Luminicom Odobesku na prijemu posvećenom Međunarodnom danu Frankofonije
18.03.2024 - Odluka o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore
Ambasador Tomašević prisustvovao otvaranju Evropskog prvenstva u rvanju
Sastanak ambasadora Tomaševića sa predstavnicima kompanije Jaffa DOO Crvenka
Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore kao i matične države i Srba u regionu za 2024. godinu (01. februar 2024.)
Poseta ambasadora S. Tomaševića Sabornoj crkvi u Temišvaru, 28.01.2024.
Svetosavska akademija u Temišvaru, 27.01.2024.
Dodela paketića povodom srpske Nove godine
Gostovanje KUD „Sveti Nikola“ iz Radimne
Učešće Ambasade na Božićnom humanitarnom bazaru u organizaciji Asocijacije IWA u Bukureštu
Sastanak ambasadora Tomaševića sa direktorom Nacionalnog instituta za istraživanje-razvoj u informatici Adrianom Viktorom Veverom
Učešće Ambasade na Božićnom humanitarnom bazaru u organizaciji Asocijacije IWC u R.Moldaviji
Na Sajmu knjiga u Bukureštu održana promocija prevoda na rumunski jezik knjige „Srbi među evropskim narodima“
Reportaža na rumunskoj nacionalnoj televiziji TVR 1 o načinu života i tradicionalnim vrednostima Srba
Profesorke Univerziteta u Novom Sadu održale predavanje na „Univerzitetu Valahia iz Trgovišta“, na temu „Srpsko-rumunskih odnosa u srednjem veku“
Učešće Turističke organizacije Beograda na Sajmu turizma u Bukureštu
Obeleležavanje Dana primirja u Prvom svetskom ratu (11. novembar 2023.)
U Bukureštu održan koncert Nacionalnog ansambla narodnih igara i pesama Srbije KOLO
Sastanak sa predsednikom Predstavničkog doma Parlamenta Rumunije
Prva zvanična poseta predsednika Predstavničkog doma Parlamenta Rumunije Alfreda Simonisa Republici Srbiji
OBAVEŠTENjE BIRAČIMA KOJI IMAJU BORAVIŠTE U INOSTRANSTVU O OSTVARIVANjU BIRAČKOG PRAVA NA IZBORIMA KOJI ĆE BITI ODRŽANI 17. DECEMBRA 2023. GODINE
U Bukureštu održan događaj posvećen potpisivanju ugovora o finansiranju IPA strateškog projekta srpsko-rumunske prekogranične saradnje pod nazivom „Zajedno možemo pobediti rak“
Promocija srpskih proizvoda u Temišvaru
Susret ambasadora Tomaševića sa Njegovim Preosveštenstvom Episkopom budimskim i administratorom temišvarskim G. Lukijanom
Polaganje venaca na spomen obeležja u Aradu i Temišvaru
Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu za 2023. godinu
Poseta ambasadora Tomaševića Sokolovcu - obeležavanje 250 godina od postojanja srpske škole "Sveti Sava" i otvaranje Hale sportova "Miodrag Belodedić"
U Bukureštu održan događaj posvećen potpisivanju Interreg IPA strateškog projekta srpsko-rumunske prekogranične saradnje „Sigurnija klima u srpsko-rumunskom prekograničnom području“
Ambasador Tomašević prisustvovao svečanosti povodom Dana Kalarašija
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa privremenim predsednikom Predstavničkog doma rumunskog Parlamenta Alfredom Simonisom
Otvaranje sedišta Saveza Srba i Dani srpske kulture u Aradu
13. MEĐUNARODNI BUKUREŠTANSKI FESTIVAL POEZIJE
Ambasador Tomašević u poseti županiji Dolž
Sastanak ambasadora Tomaševića sa predsednicom Privredne, industrijske i poljoprivredne komore županije Timiš
Obeležavanje stogodišnjice prvog međunarodnog noćnog leta između Beograda i Bukurešta
Sastanak ambasadora Republike Srbije u Rumuniji Stefana Tomaševića sa ministrom za ekonomiju, preduzetništvo i turizam Rumunije Štefan-Radu Opreom
Sastanak ambasadora Republike Srbije u Rumuniji Stefana Tomaševića sa ministrom energetike Rumunije Sebastijanom Burdužom
U mestu Svinica održano 24. izdanje manifestacije „Festival smokava“
Međunarodni IT Forum u Klužu
Promocija turističke ponude Vrnjačke Banje u Bukureštu
Opera „Manon Lesko“, gostovanje Opere Narodnog pozorišta u Beogradu i Opere i teatra „Madlenijamum“
Otvoreni Dani srpske kulture u Bukureštu
Ambasador Tomašević pozvao rumunske vinare na ovogodišnji sajam – ‘’Wine Vision’’, koji će se održati u Beogradu 16-19. novembra
Sastanak ambasadora Tomaševića sa prodekankom Fakulteta za žurnalistiku i komunikologiju Rominom Suruđiu
Ambasador Stefan Tomašević posetio fabriku Artrom Steel Tubes u Slatini
Otvorena knjiga žalosti
Ambasador S.Tomašević u radnoj poseti Kluž - Napoki
Konkurs za dodelu stipendija u okviru projekta „Srbija za Srbe iz regiona“ za školsku 2022/2023 (rok za prijavu: 26.05.2023. godine)
U Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu održana komemoracija povodom smrti Milana Petrovića
Ambasador Tomašević u poseti Trgovištu, okrug Dmbovica
U Konstanci održana konferencija pod nazivom "The corridor Caspian sea - Black sea and the Port of Constanta - the way to Europe"
Ambasador Tomašević razgovarao je sa Danijelom Gitman, DS za pitanja EU, evropske bilateralne odnose i regionalnu saradnju u MSP Rumunije
Sastanak Generalnog komiteta za ekonomska pitanja Parlamentarne dimenzije Centralnoevropske inicijative u Bukureštu, 27. i 28. mart o.g.
Poseta Njegovog Preosveštenstva Episkopa budimskog i administratora temišvarskog G. Lukijana Ambasadi Srbije u Bukureštu
POSETA MINISTARKE ZDRAVLjA REPUBLIKE SRBIJE, PROF. DR DANICE GRUJIČIĆ BUKUREŠTU
U Nacionalnom muzeju rumunske književnosti održan događaj „Sećanje na Adama Puslojića 80“, u čast preminulog srpskog pesnika
Susret ambasadora Tomaševića sa predstavnicima srpske zajednice u Rumuniji
Svečano otvaranje Evropske prestonice kulture Temišvar 2023
Intervju ambasadora Tomaševića za Radio Romania Internațional
Sećanje na pesnika Joana Floru
Odluke o raspisivanju konkursa za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore
IZDAVANjE PARAMETARA I QR KODA ZA INSTALIRANjE MOBILNE APLIKACIJE ConsentID
Ambasador Stefan Tomašević razgovarao sa predsednikom Rumunije Klausom Johanisom
Ambasada donirala srpske proizvode deci SOS Dečijih sela Rumunije
Poseta srpskoj zajednici u mestu Baleni
Ambasador Stefan Tomašević u poseti Nacionalnoj novinskoj agenciji Ađerpres
Trajna opredeljenost Srbije za mir i stabilnost u regionu
Učešće Ambasade na Božićnom humanitarnom bazaru u organizaciji Asocijacije IWA
Promocija knjige pripovedaka Ive Andrića, prevedenih na rumunski jezik
Srbija ceni stav Rumunije u vezi sa Kosovom i Metohijom
Učešće Ambasadora Stefana Tomaševića na konferenciji koju organizovala Unija bilateralnih privrednih komora Rumunije
Intervju ambasadora Tomaševića za rumunski portal Digi24
Obeleležavanje Dana primirja u Prvom svetskom ratu
Gostovanje Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada u Bukureštu
Poseta ambasadora Tomaševića Univerzitetu u Trgovištu
Poseta ambasadora Tomaševića Centru za sprovođenje zakona u JIE
Ambasador Tomašević prisustvovao obeležavanju slave crkve Svetih arhangela Mihaila i Gavrila
Sastanak ambasadora Tomaševića sa upravnikom Univerzitetske urgentne bolnice u Bukureštu prof. dr Florinom Katalinom Kirstojuom
Uručena odlikovanja Dušanu Vilmsu i Oktaviji Nedelku
Ambasador Stefan Tomašević položio venac povodom smrti akademika Euđena Simiona
Govor ministra spoljnih poslova Nikole Selakovića na sednici SB UN povodom izveštaja o radu UNMIK
„Dani srpskog filma“ u Bukureštu
Srpska zajednica u Rumuniji dobro organizovana i poštovana
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa državnim podsekretarom u Ministarstvu za razvoj, javne radove i administraciju Rumunije Gabrielom Gileom
Reportaža rumunske nacionalne televizije TVR1 u vezi sa održanim događajem promocije srpskih vina i rakija u Bukureštu i intervju ambasadora S. Tomaševića
Intervju Ambasadora Tomaševića za Radio Temišvar povodom održane promocije srpskih vina i rakija u Bukureštu
Radna poseta ambasadora Tomaševića Jašiju
Popis stanovništva, domaćinstva i stanova u Republici Srbiji 2022. godine
Promocija srpskih vina i rakija u Rumuniji
Učešće delegacije Republike Srbije na 21. Konferenciji opunomoćenika Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) 2022 u Bukureštu
Predstavnici Kancelarije Vlade Republike Srbije za reviziju sistema upravljanja sredstvima Evropske unije boravili u Bukureštu
Selaković: Intenzivna diplomatska aktivnost u Njujorku, afirmisali smo našu politiku
Obraćanje predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića na generalnoj debati 77. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave
Učešće M. Jankovića, zamenika predsednika Udruženja književnika Srbije, na Međunarodnom festivalu poezije u Bukureštu
Aja Sočo osvojiča treće mesto na Balkanskom konjičkom šampionatu u disciplini preskakanje prepona, septembar 2022
Pobeda reprezentacije Srbije na Evropskom prvenstvu u preciznom sletanja paraglajderom, septembar 2022
Mamaja: Ambasador Tomašević na otvaranju Svetskog prvenstva za mlade u šahu
Predsednik Vučić predsedavao Samitom u okviru inicijative Otvoreni Balkan
Učešće Ambasadora Tomaševića na otvaranju „VI Međunarodne evropske konferencije o interdisciplinarnom naučnom istraživanju“
Na poziv igumanije manastira Dragomirna, mati Marije Magdalene Gergine, ambasador Republike Srbije u Bukureštu Stefan Tomašević prisustvovao je bogosluženju i pomenu povodom navršenih 200 godina od upokojenja drugog episkopa Bukovine Danila Vlahovića.
Sastanak sa predstavnicima Akademije Rumunije – Nacionalnog instituta za ekonomsko istraživanje „Kostin K. Kiricesku“
Sastanak ambasadora Tomaševića sa predsednikom Privredne i industrijske komore županije Prahova
Kulturni događaj u organizaciji Ambasade R. Srbije u Bukureštu posvećen 100-godišnjici od rođenja velikog pesnika Vaska Pope
Selaković: Važna poseta za planiranje daljih aktivnosti saradnje Srbije i Rumunije
Selaković: Iz Bukurešta upućena snažna politička poruka o opredeljenosti Srbije i Rumunije za produbljivanje saradnje
Potpisan Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o utvrđivanju detalja za povezivanje auto-puta Beograd-Vatin (Republika Srbija) i auto-puta Temišvar-Moravica (Rumunija), Temišvar 23. jun 2022. godine
Bukurešt: Književno veče i izložba povodom 100 godina od rođenja velikog pesnika Vaska Pope
Intervjuu za moldavski portal „NOI.MD“, nakon nedavne posete Kišinjevu, ambasadora Srbije u Rumuniji, Stefana Tomaševića
SENIORSKA ATLETSKA REPREZENTACIJA SRBIJE OSVOJILA 10 MEDALjA NA BALKANSKOM ATLETSKOM PRVENSTVU NA OTVORENOM U KRAJOVI
Selaković: Srbija je posvećena poštovanju međunarodnog prava i dijalogu
Selaković: Razvoj regiona nije moguć bez očuvanja stabilnosti i unapređenja dobrosusedskih odnosa
Sastanak ambasadora Tomaševića sa predsednikom Parlamenta Republike Moldavije Igorom Grosuom
Ambasador Stefan Tomašević razgovarao sa predsednikom Privredne i industrijske komore Republike Moldavije Serđu Hareom
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednicom Republike Moldavije Majom Sandu
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednicom Vlade Republike Moldavije Natalijom Gavrilicom
RAZGOVOR AMBASADORA REPUBLIKE SRBIJE STEFANA TOMAŠEVIĆA SA REKTOROM DRŽAVNOG UNIVERZITETA MOLDAVIJE U KIŠINjEVU
Predsednik Vučić položio zakletvu
Predsednik Vučić na godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma
Sastanak ambasadora Republike Srbije u Rumuniji Stefana Tomaševića sa državnom sekretarkom u Ministarstvu inostranih poslova Rumunije Danielom Gitman
Ambasador Stefan Tomašević prisustvovao je obeležavanju 147. godišnjice PNL-a
Sastanak ambasadora Republike Srbije u Rumuniji Stefana Tomaševića sa predsednikom Ustavnog suda Rumunije Valerom Dorneanuom
Sastanak potpredsednice Vlade i ministarke energetike i rudarstva R. Srbije prof. dr Zorane Mihajlović sa ministrom energetike Rumunije Virđilom Popeskuom
Selaković: Srbija će se svim diplomatskim i političkim sredstvima boriti protiv zahteva tzv. Kosova u SE
Selaković: Zahtev tzv. Kosova za članstvo u SE u suprotnosti sa pravilima i normama ove organizacije
Susret potpredsednice Vlade i ministarke rudarstva i energetike prof. dr Z.Mihajlović sa ministrom energetike Rumunije V.Popeskuom povodom 50. godišnjice HE „Đerdap 1“
Razgovor ambasadora Stefana Tomaševića sa ambasadorom Ferdinandom Nagijem, generalnim komesarom za svetske izložbe pri Ministarstvu inostranih poslova Rumunije
Selaković: Srbija aktivno uključena u suzbijanje terorizma, radikalizma i ekstremizma
Delegacija Ministarstva za evropske integracije i Ministarstva finansija u poseti Ambasadi
Letnji kamp srpskog kao zavičajnog jezika
Evropski džudo kup u Bukureštu
Ambasador S. Tomašević u radnoj poseti Galaciju
Čestitke predsednika Rumunije, Republike Angole i Republike Kube
Odluku o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore kao i Srba u regionu
Sastanak ambasadora Tomaševića sa evroposlanikom Kristijanom Terhešom
Selaković razgovarao sa šefom Delegacije EU i ambasadorima država članica EU
Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore za 2022. godinu
Razgovor ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednikom Predstavničkog doma rumunskog Parlamenta Marćelom Ćolakuom
Ambasador Stefan Tomašević, primio je u Ambasadi R. Srbije Juliana Mareša, menadžera opštine Fijerbinci-Trg (Fierbinţi-Târg)
Sastanak ambasadora Tomaševića u Upravi za finansijski nadzor Rumunije
Prijava birača za glasanje u inostranstvu do 12. marta 2022.
Vučić: Slaveći Sretenje šaljemo poruku da želimo slobodnu, jaku i modernu Srbiju
Prijavljivanje za glasanje u inostranstvu do 12. marta 2022. godine u ponoć
Most na teritoriji opštine Ešelnice (Rumunija) osvetljen bojama srpske zastave povodom Dana državnosti Republike Srbije
Srećan Dan državnosti, dragi građani Srbije!
Predstavnici Srpske pravoslavne crkve u poseti Ambasadi Republike Srbije u Bukureštu
Beograd dobija Centar za četvrtu industrijsku revoluciju
Tradicionalno dobri odnosi i saradnja Srbije i Rumunije
UČEŠĆE AMBASADORA STEFANA TOMAŠEVIĆA NA ONLAJN DEBATI FORUMA ZA ZAPADNI BALKAN U BUKUREŠTU
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa potpredsendikom Vlade i ministrom saobraćaja i infrastrukture Rumunije Sorinom Grindeanuom
Jačanje bilateralne saradnje u oblasti kulture, obrazovanja i prava nacionalnih manjina
Otvaranje Klastera 4 važna prekretnica za Srbiju
Međunarodna konferencija i izložba povodom stogodišnjice Male Antante
Međunarodna konferencija i izložba posvećena 100. godišnjici Male Antante
Razgovor ambasadora Tomaševića sa predstavnicima Jugoslovenskog rečnog brodarstva
REFERENDUM: GLASANJE U INOSTRANSTVU
OBAVEŠTENJE ZA BIRAČE KOJI IMAJU BORAVIŠTE U INOSTRANSTVU O OSTVARIVANJU BIRAČKOG PRAVA NA REPUBLIČKOM REFERENDUMU
Odnosi Srbije i Rumunije pravi su primer dobrosusedstva
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i početak kampanje OrangeTheWorld
Selaković razgovarao sa Žiofreom i ambasadorima EU
Odluke o dodeli nacionalnih priznanja za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge u oblasti ostvarivanja saradnje i jačanja veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednikom opštine Svinjica Nikolom Kurićem i poslanikom u rumunskom Parlamentu Kornelom Foleskuom
Srbija očekuje podršku za otvaranje klastera do kraja godine
Važna uloga Uneska za očuvanje srpske baštine na Kosmetu
Ambasador Tomašević položio vence stradalima na frontu u Dobrudži, tokom Prvog svetskog rata
Svečano otvaranje 16. po redu manifestacije „Dani srpske kulture u Temišvaru“
Četiri zlatne i dve bronzane medalje u ašihara karateu na Svetskom prvenstvu u Bukureštu
Ambasador Stefan Tomašević posetio kompaniju "Textila Oltul SA" i razgovarao o mogućnostima saradnje
Obraćanje predsednika Republike Srbije na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26 održanoj u Glazgovu
Intervju amb. S. Tomaševića za Radio Romania International – medicinska pomoć koju je RS uputila Rumuniji i aktuelna situacija povodom pandemije korona virusa
Sastanak sa profesorom Dumitru Predom, naučnim direktorom Evropske Fondacije Titulesku
Ambasador Stefan Tomašević dočekao medicinsku pomoć koju je Srbija uputila Rumuniji
Selaković: Pomoć Srbije prijateljskoj i bratskoj Rumuniji
Kontinuirana komunikacija Srbije sa EU o daljim reformama
Selaković pred SBUN: Dijalog i primena postignutih dogovora jedini pravi put za rešavanje otvorenih pitanja
Učešće ambasadora Stefanа Tomaševića na virtuelnom sastanku akreditovanih ambasadora sa predsednicom R. Moldavije Majom Sandu
Sastanak sa direktorom Muzeja nacionalne umetnosti u Bukureštu
Selaković: Beograd je u poslednja dva dana bio centar sveta
Sastanak na visokom nivou posvećen obeležavanju 60. godišnjice Pokreta nesvrstanih zemalja
Odluka o sufinansirnju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veze matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore
Predsednik Vučić prisustvovao ceremoniji obeležavanja početka radova na modernizaciji i rehabilitaciji pruge Niš-Brestovac
Susret sa Preosveštenstvom Episkopom budimskim i administratorom temišvarskim G. Lukijanom
Telefonski razgovor predsednika Vučića sa generalnim sekretarom NATO
Priština ozbiljno ugrozila mir i regionalnu stabilnost
60. godišnjica od osnivanja Univerzitetske agencije Frankofonije (AUF)
Predsednica Vlade Brnabić na Globalnom Kovid-19 samitu u organizaciji Bele kuće
Odluka o sufinasiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore
Obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave
Potpisivanje Memoranduma o razumevanju u oblasti transporta unutrašnjim plovnim putevima između Rumunije i Srbije
Neraskidivo vezivanje za Srbe u Rumuniji
Аutorski tekst ambasadora Stefana Tomaševića objavljen u poslednjem izdanju Novog temišvarskog vesnika
Obeležavanje Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji „Oluja“
Susret sa Adamom Puslojićem
Javni poziv za podnošenje predloga za dodelu nacionalnih priznanja za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge u oblasti ostvarivanja saradnje i jačanja veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu
Susret sa prorektorom Policijske akademije Rumunije i direktorom rumunskog Nacionalnog koledža za unutrašnja pitanja
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa državnim sekretarom Ministarstva inostranih poslova Rumunije Danuc Nekulaeskuom
U TEMIŠVARU OTVORENA IZLOŽBA GALERIJE MATICE SRPSKE
Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu
Predsednik Vučić: Odlučili smo - naš cilj je EU, ali je Kina važan partner
Srbija ostvarila veliki uspeh u oblasti digitalizacije
Selaković: Obeležimo zajedno Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave
Cilj da mladi ostanu u Srbiji
Rajko Kornja - IN MEMORIAM
Prijem za fudbalere OFK Beograd
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa ministrom obrazovanja Rumunije Sorin Mihai Kmpeanuom
Predsednik Vučić učestvovao na konferenciji „Mini Šengen“
Ministar Selaković sa budućim izaslanicima odbrane Republike Srbije
Konferencija - „Trenutni izazovi međunarodnog javnog prava“
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa Mohamedom Ketatom
Sastanci u Antaliji bili uspešni za Srbiju
Selaković: Srbija posvećena miru i stabilnost regiona
Selaković: Saradnja i dobrosusedski odnosi opšti su interes čitavog regiona
Posvećenost unapređenju bilateralne saradnje sa Rumunijom
Susret ambasadora Stefana Tomaševića sa generalnom direktorkom SELEC Snežanom Malejevom
Obraćanje predsednika Republike Srbije na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija
Susret ambasadora Stefana Tomaševića sa MUP Rumunije Lućian Bode
Parlamentarna grupa prijateljstva Rumunije sa Srbija u poseti Ambasadi
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa ministarkom zdravlja Rumunije Joanom Mihaelom
Ministar Selaković predstavio novu uslugu „e-Konzulat“
Besplatan onlajn kurs srpskog za dijasporu
Selaković čestitao Dan Evrope Žozepu Borelu
Vučić: Evropu smatramo našom kućom
Poseta ambasadora Stefana Tomaševića Savezu Srba u Aradu, crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Aradu i Eparhiji temišvarskoj u Temišvaru
Vakcinacija državljana Srbije iz dijaspore 15. maja u Beogradu
Promocija srpskih proizvoda na rumunskom tržištu
Srbija, evropski šampion u vakcinaciji
Predsednik Vučić se sastao putem video linka sa predstavnicima delegacije MMF
Sastanak sa regionalnim direktorom Svetske zdravstvene organizacije za Evropu
SZO ocenila impresivnim proces imunizacije u Srbiji
Selaković: Politički ekstremizam Albanaca na KiM sve jači
Selaković: Priština istrajava u kampanji mržnje prema srpskom narodu
Srpski proizvodi u trgovinskom lancu Remarkt
Susret ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednikom Revizorskog suda Rumunije Mihai Busujokom
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednicom Senata rumunskog Parlamenta Ankom Danom Dragu
Susret sa poslanikom Donjeg doma rumunskog Parlamenta iz redova srpske manjine Ognjanom Krstićem Ambasador
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa predsednikom Donjeg doma rumunskog Parlamenta Ludovikom Orbanom
Susret ambasadora Stefana Tomaševića sa poslanikom i kvestorom u Donjem domu rumunskog Parlamenta Georgijem Tucom i rumunskim evroparlamentarcem Kristijanom Bušojiem
Polaganje venca na grob Alekse Karađorđevića
Predaja akreditivnih pisama predsednici R. Moldavije
Srbija opredeljena za intenzivniju saradnju sa Međunarodnom organizacijom Frankofonije
Predaja kopija akreditivnih pisama u Ministarstvu inostranih poslova i evropskih integracija R. Moldavije
Obeležavanje Dana sećanja na stradale u NATO agresiji
Bilateralne političke konsultacije Srbije i Rumunije
Prijem povodom Dana Frankofonije
Republika Srbija u Mesecu Frankofonije
Učešće ambasadora Stefana Tomaševića na sastanku Grupe frankofonih ambasada, delegacija i institucija u Rumuniji
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa rumunskim ministrom energetike Virđil Danijel Popeskuom
Selaković: Borba protiv svih oblika kriminala prioritet Vlade Srbije
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa ministrom ekonomije, preduzetništva i turizma Rumunije Klaudiju-Julijus-Gavril Nasuiem
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa ministrom inostranih poslova Rumunije Bogdanom Aureskuom
Susret ambasadora Stefana Tomaševića sa Njegovom svetošću patrijarhom Rumunske pravoslavne crkve Danielom
Intervju ambasadora Stefana Tomaševića za Radio Romănia Cultural
Održan prvi sastanak Radne grupe za saradnju sa Međunarodnom organizacijom Frankofonije
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije izabran za Patrijarha srpskog
Predsednik Vučić primio je akreditivna pisma novoimenovane ambasadorke Rumunije
Sastanak sa predsednikom Unije bilateralnih privrednih komora Rumunije
Srećan Dan državnosti Republike Srbije!
Sastanak ambasadora Stefana Tomaševića sa Erik Popom
Vučić: Srbija spremna za dijalog o KiM, ali neće biti ponižavana
Sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji
Sastanak sa predsednikom Evropske federacije bilateralnih privrednih komora
Selaković i Gujon čestitali Savindan
Selaković za Politiku: Godina podmlađivanja srpske diplomatije
Кonkurs za sufinansiranje projekata prevođenja reprezentativnih dela srpske književnost
Selaković: Ove godine novi ambasadori, ali ciljevi isti
Svaki Srbin u dijaspori potencijalni lobista
Vučić: Srbija ostaje na kursu pobedničke politike stabilnosti
Predsednica Vlade Srbije prva evropska premijerka koja je primila antikovid vakcinu
SAOPŠTENjE MINISTARSTVA SPOLjNIH POSLOVA REPUBLIKE SRBIJE
Prijem srpskih privrednika u Ambasadi R. Srbije u Bukureštu
Selaković sa rukovodstvom Dunavske komisije u Budimpešti
Brnabić i Borelj: Politički i ekonomski aspekti pregovora
Selaković: Punopravno članstvo u EU ostaje prioritet nove Vlade
Joksimović i Rot o pregovorima Srbije i novoj metodologiji
SAOPŠTENJE MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA
Deseta medijska konferencija dijaspore i Srba u regionu
Sastanak sa ambasadorima zemalja članica EU akreditovanih u Srbiji i šefom Delegacije EU
Intervju ambasadora za Komercijalni diplomatski žurnal
Režim ulaska u uslovima pandemije u Rumuniju i Republiku Moldaviju
Ministar Selaković govorio na sastanku Saveta ministara spoljnih poslova BSEC
Otvaranje Dana srpske kulture u Temišvaru
Dani žalosti u Republici Srbiji i otvorena knjiga saučešća
Projekat ''Srbija za Srbe iz regiona'' za školsku 2020/2021.godinu
Intervju ambasadora Stefna Tomaševića za TV Romania 1, 13. novembar 2020.g.
Obeležavanje Dana primirja u Prvom svetskom ratu
Koncert za novopristigle ambasadore u Bukurešt
Intervju аmbasadora Stefana Tomaševića za nedeljnik Naša reč
Sastanak sa predsednikom Privredne komore i industrije Rumunije
SRBIJA KAO POVOLJNA DESTINACIJA ZA INVESTIRANJE I RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA
Obeležavanje 25. godišnjice od osnivanja Unije bilateralnih privrednih komora Rumunije
Poseta kompaniji ''OVERall'' - Bukurešt
Intervju za televiziju TRAVEL MIX
Predaja akreditivnih pisama
Onlajn obuka predavača koji se bave očuvanjem srpskog jezika u dijaspori i regionu
Konkursi za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu
Konkurs za sufinansiranje projekata namenjenih dijaspori
VAŽNO UPOZORENJE - LAŽAN SAJT ZA PRIJAVU ZA GLASANJE IZ INOSTRANSTVA
Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije - obaveštenje
Obaveštenje Odluke Vlade Republike Srbije o viznom režimu za strane državljane za vreme proglašenja bolesti COVID-19
Odluka Vlade Republike Srbije o merama protiv bolesti COVID-19
Korona virus: Preporuke držvljanima Republike Srbije
Poseta Manasiji
Poseta Kležanima i Brnčenju
Međunarodni sajam turizma u Bukureštu
Naša Karmen u Bukureštu
Poseta ambasadora Stefana Tomaševića Temišvaru
Proslava Dana državnosti Republike Srbije
Konkurs za sufinansiranje projekata prevodjenja reprezentativnih dela srpske književnosti
Predaja kopije akreditivnih pisama
Konkursi za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veze matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu
Prijem za studente srpskog jezika Fakulteta za strane jezike i književnost Univerziteta u Bukureštu
FINANSIJSKI VODIČ ZA POVRATNIKE NARODNE BANKE SRBIJE
Projekat „Srbija za Srbe iz regiona“
Kandidatura Republike Srbije za reizbor u Izvršni savet UNESCO,2019-2023.godine
Odluke o sufinasiranju projekata
Konkursi za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu
Deseta konferencija srpske medicinske dijaspore, Beograd 20-22 juni 2019.godine
Odluka o ukidanju viza za ulazak u R.Srbiju za državljane Federacije Sv.Kits i Republike Palau
Konkurs za sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2019. godini
Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2019. godini
Odluka o ukidanju viza za ulazak u R.Srbiju za državljane Antigva i Barbuda, Grenada, Komonvelt Dominika i Trinidad i Tobago
Odluka o prestanku važenja Odluke o ukidanju viza za ulazak u R.Srbiju za državljane IR Iran, nosioce običnih pasoša
Projekat „Srbija za Srbe iz regiona“
Prijavljivanje za dodelu stipendija u okviru Projekta "Srbija za Srbe iz regiona" za školsku 2017/2018 godinu
Osma Konferencija srpske medicinske dijaspore
Odluka o ukidanju viza za državljane Republike Peru, nosioce običnih pasoša
Međunarodni javni konkurs za izradu idejnog rešenja za spomen-obeležje Zoranu Đinđiću
Obaveštenje o vremenu glasanja na predsedničkim izborima 2. aprila 2017. godine
Izbori za predsednika Republike Srbije, glasanje u inostranstvu – obaveštenje o načinu prijavljivanja
Poziv za prijavu potraživanja po osnovu devizne štednje
Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2017. godini
Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2017. godini
Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine o međusobnom ukidanju viza za nosioce običnih pasoša
Susret premijera Srbije i Rumunije u Temišvaru
OGLAS ZA PRUŽANJE USLUGA U CILJU OTUDJENJA NEPOKRETNOSTI – OTUDJENJA DIPLOMATSKE NEPOKRETNE IMOVINE U NJUJORKU (SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE), TOKIJU (JAPAN), BONU (NEMAČKA) I BERNU (ŠVAJCARSKA)
Potpisan sporazum Srbije i Rumunije u oblasti socijalne sigurnosti
Dan srpskog jezika u Rumuniji
Novi Sporazum MSP - MPNTR o organizovanju obrazovno-vaspitnog rada na srpskom jeziku u inostranstvu
Dani srpske kulture u Bukureštu 2016
Obeležena 100-godišnjica borbi na Dobrudžanskom frontu u Rumuniji
Gostovanje KUD „Tradicija“ iz Trstenika na Međunarodnom festivalu folklora “Hora Mare” u županiji Kalaraši
Poseta delegacije Udruženja potomaka ratnika Srbije 1912-1920
Prijavljivanje za dodelu stipendija u okviru projekta „Srbija za Srbe iz regiona“ školsku 2016/2017. godinu
Važno obaveštenje Fakulteta za strane jezike i književnosti Univerziteta u Bukureštu
OBAVEŠTENJE
Vizni režim između Republike Srbije i Republike Liban
Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2016. godini
PORTAL „DIJASPORA NA VEZI“
Projekat "Srbija za Srbe iz regiona" za školsku 2016/2017 godinu
Proslava Dana Sv. Save
Srbi za Srbe - Bozićna akcija 2016
Poslovni savet Privredne komore Srbije za dijasporu
Obeležavanje Dana primirja u Prvom svetskom ratu
Prodaja vozila - oglašavanje
Non-paper sa glavnim argumentima Republike Srbije o neprihvatljivosti članstva "Kosova" u UNESCO
PROCENA TRŽIŠNE VREDNOSTI NEPOKRETNOSTI
OTVARANjE POSEBNOG NAMENSKOG RAČUNA ZA PRIKUPLjANjE DONACIJA I UTVRĐIVANjE NAČINA KORIŠĆENjA SREDSTAVA DONACIJA ZA MIGRANTE
Dani srpske kulture u Bukureštu
Dani srpske kulture u Bukureštu
AKCIJA PRIKUPLJANJA POMOĆI ZA PRIHVAT IZBEGLICA U R.SRBIJI
Poseta ministra pravde Republike Srbije Nikole Selakovića Rumuniji
Vizni režim između Republike Srbije i Republike Moldavije
Usluga prenosa novca sa inostranstvom „Pošta Srbije“
Predsednica Narodne skupštine sa zvaničnicima Rumunije: Parlamentarna podrška „Krajovskoj grupi“
Dani srpskog filma u Bukureštu
Dani srpskog filma u Bukureštu
Učenje srpskog jezika u inostranstvu
Delegacija Narodne skupštine na sastanku Generalnog odbora za socijalni razvoj, obrazovanje, istraživanje i nauku PS PSJIE u Bukureštu
Delegacija Odbora za spoljne poslove Narodne skupštine Republike Srbije u dvodnevnoj poseti Parlamentu Rumunije
Poziv na konferenciju stvaralaca iz dijaspore i matice
Obeležavanje Dana Sv. Save
Novi konkurs za besplatni tromesečni kurs srpskog jezika preko Skajpa
Mališani iz vrtića br. 138 u poseti Ambasadi
Dan primirja u Prvom svetskom ratu
VAŽNO OBAVEŠTENJE
9. Forum agrotrgovinske i ekonomske saradnje između NR Kine i zemalja CIE
Poseta Ministra unutrašnjih poslova N. Stefanovića Rumuniji, 13-14.10.2014
Dani srpske kulture u Bukureštu
Potpisan sporazum o carinama sa Moldavijom
SPISAK OPREME ZA SPASAVANJE I RAD NA VODI
Pobeda na turniru "Cupa MAE 2014"
HITNE potrebe Sektora za vanredne situacije Srbije
APEL UMANITAR - APEL ZA POMOĆ
Procedura otpreme humanitarne pomoći iz EU ka Republici Srbiji
Consulatul General al Republicii Serbia la Timișoara a deschis conturi bancare pentru strîngerea fondurilor de ajutor , în România
Uplaćivanje humanitarne pomoći putem PayPal
Hitne potrebe Crvenog krsta RepublikeSrbije
Obaveštenje o prikupljanju humanitarne pomoći i donacija iz inostranstva
Oglas Saveza Srba u Rumuniji, Mesna organizacija Bukurešt
„Dučiću u čast – srpsko-rumunski književni odnosi“
Predaja akreditivnih pisama predsedniku Republike Moldavije
„Dani srpskog filma“
Poslovni skup „Dani poslovnih mogućnosti u regionu Balkana“
Manifestacija „Simfonija lala“ – Pitešti
Dani srpskog filma u Rumuniji
Poseta ministra omladine i sporta V. Udovičića Bukureštu
Polaganje venaca povodom 15 godina od početka NATO bombardovanja
Međunarodni sajam turizma u Bukureštu
Poslovni forum srpskih i rumunskih privrednika u Bukureštu
„Virtuelni matičar za dijasporu“
Servis za brze odgovore Kancelarije za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu
Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti međunarodne saradnje za 2014. godinu
Proslava 15 god. od osnivanja Lige rumunsko-srpskog prijateljstva
Stručna praksa u Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije
Drugi samit premijera Kine i država centralne i istočne Evrope, Bukurešt
Dodela odlikovanja Akademiku Eugenu Simionu
Poseta Crkvi „Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila“ u mestu Kležanj, županija Đurđu
Ambasador Republike Srbije u Bukureštu
Arhiva vesti